Suradnik10: preuzeto s hr.wikipedije

2025-06-17T02:45:20Z

preuzeto s hr.wikipedije

Nova stranica

[[File:Zelena potkova istok.jpg|mini|250px|desno|Pogled na Donji grad i istočni dio Zelene potkove s Trgom kralja Tomislava, Strossmayerovim trgom i Zrinjevcem]]
[[File:Zelena potkova zapad jug.jpg|mini|250px|desno|Pogled na zapadni i južni dio Zelene potkove s Trgom Republike Hrvatske, Mažuranićevim trgom, Marulićevim trgom i Botaničkim vrtom]]
'''Zelena potkova''' ili '''Lenucijeva potkova'''<ref>{{Citiranje časopisa|last=Knežević|first=Snješka|date=1994.|title=Lenuci i »Lenucijeva potkova«|url=https://ipu.hr/content/radovi-ipu/RIPU-18-1994_169-185-Knezevic.pdf|journal=Radovi Instituta za povijest umjetnosti|volume=18|pages=169–185|via=Institut za povijest umjetnosti}}</ref> urbanistička je cjelina koja se sastoji od niza trgova-perivoja u [[Donji grad|Donjem gradu]] u [[Zagreb]]u.

Druga polovica [[19. stoljeće|19. stoljeća]] donijela je velik urbanistički zamah k razvoju modernog grada Zagreba iz provincijalnog mjesta s početka stoljeća. Razvoj društvene i kulturne svijesti o gradu kao reprezentativnom i urbanom središtu, predstavniku građana i naroda, odredili su put Zagrebu u tom smjeru. Grad Zagreb koji je do tada dio periferije, napokon se mogao usporediti s ostalim središtima [[Habsburška Monarhija|Monarhije]] – [[Beč]]om i [[Budimpešta|Budimpeštom]]. Najvažniji urbanistički zahvat 19. stoljeća u Zagrebu izgradnja je novog dijela grada, [[Donji grad|Donjeg grada]]. Tijekom 19. i početkom 20. stoljeća na tom je dijelu zamišljen reprezentativan okvir novom središtu grada – tzv. Lenucijeva ili Zelena potkova kao primjer monumentalnog urbanističkog plana koji će Zagrebu dati atribut modernoga grada, a time i postaviti temelje za njegov daljni razvoj.

==Zelena ili Lenucijeva potkova==
Lenucijeva ili Zelena potkova slijed je od sedam trgova (Trg Nikole Šubića Zrinskog, Trg Josipa Jurja Strossmayera, Trg kralja Tomislava, Trg dr. Ante Starčevića, Trg Marka Marulića, Trg Ivana, Antuna i Vladmira Mažuranića te Trg Republike Hrvatske) i Botaničkog vrta, dok se unutar okvira'' potkove ''nalaze još dva trga – Trg Petra Svačića (Snačića) i Trg Petra Preradovića. Hortikulturno uređeni trgovi nazvani su “potkova” jer su formirani u obliku slova “u”, pri čemu s južne, istočne i zapadne strane okružuju središte zagrebačkoga Donjeg grada. Zelena potkova karakteristična je po reprezentativnim javnim zgradama i privatnim palačama s kraja 19. i početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]], te predstavlja najznačajniji urbanistički zahvat u povijesti hrvatske arhitekture i gradogradnje. Naziv dobiva nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], a šezdesetih godina 20. stoljeća prihvaćaju ga znanost i publicistika. Ime je dobila po najznačajnijem zagrebačkom urbanistu kraja 19. i početka 20. stoljeća – [[Milan Lenuci|Milanu Lenuciju]], kojem se pripisuje ideja “potkove”. Naziv ''Zelena potkova'' nešto je kasniji te predstavlja svojevrstan kompromis jer ideja „potkove“ nastajala je cijelu drugu polovicu 19. stoljeća, a u razvoju i realizaciji [[Milan Lenuci]] odigrao je jednu od ključnih uloga. Ideja se prvi put javlja [[1882.]] godine u ''Situaciji jednog diela grada Zagreba'', službeno je potvrđena drugom ''Regulatornom osnovom'' iz 1887./88. godine, a njeni začeci vidljivi su već u prvoj ''Regulatornoj osnovi'' iz [[1865.]] godine, kada se počinje promišljati o izgledu Donjeg grada i njegovu prostornom izgledu te se planira izgradnja istočnog, zapadnog i južnog perivoja.

Zelena potkova uključuje:
* [[Zrinjevac]], tj. Zrinski trg
* [[Strossmayerov trg]]
* [[Trg kralja Tomislava (Zagreb)|Trg kralja Tomislava]]
* [[Trg Ante Starčevića (Zagreb)|Trg Ante Starčevića]]
*[[Trg kralja Petra Svačića (Zagreb)|Trg kralja Petra Svačića]]
* [[Botanički vrt]]
* [[Marulićev trg (Zagreb)|Marulićev trg]]
* [[Mažuranićev trg (Zagreb)|Mažuranićev trg]]
* [[Trg Republike Hrvatske (Zagreb)|Trg Republike Hrvatske]]

==Nastanak==
Prostorno planiranje grada u drugoj polovici 19. stoljeća usredotočeno je na prostor Donjeg grada. Ujedinjenjem zagrebačkih povijesnih naselja, Donji grad postaje prostorom urbanizacije, a s pojavom prvih javnih prostora – Novog trga i Zapadnog trga, na tada još uvijek perifernom dijelu grada, postupno se javlja i ideja Lenucijeve ili Zelene potkove.
Novi trg ili terg (danas Trg Nikole Šubića Zrinskog) prvi je javni prostor južno od Harmice. Nastaje [[1826.]] godine, a do [[1866.]] godine bio je stočno sajmište, kada se javljaju prvi zahtjevi za uređenje tog prostora kao tržišnog. Iste godine preimenovan je u Trg Nikole Šubića Zrinskog. Zapadni trg (danas Trg Republike Hrvatske) prvi se put spominje u ''Regulatornoj osnovi'' iz [[1865.]] godine, gdje je Donji grad definiran između Zapadnog trga i tada još uvijek Novog trga na istoku. Urbanizacija Zapadnog trga započinje sedamdesetih godina 19. stoljeća kada je donesena konačna odluka o preseljenju sajmišta s Trga Nikole Šubića Zrinskog, a od [[1878.]] godine Zapadni trg poznat je pod nazivom – Sajmište. Zapadni trg (Sajmište) i Novi trg ishodišta su ideje o monumentalnom okviru trgova i perivoja – monumentalnog ''Gesamtkunstwerka'' – Lenucijeve ili Zelene potkove. Potreba za novim lokacijama kulturnih i obrazovnih institucija usmjerila je urbanizaciju grada prema jugu produživanjem obodnica ovih javnih prostora, a time i istočnog, zapadnog te južnog perivoja.

==Istočni perivoj (Trg Nikole Šubića Zrinskog, Akademički trg, Trg Franje Josipa I.)==
Unatoč planovima o preuređenju Trga Nikole Šubića Zrinskog u tržišni trg početkom sedamdesetih godina 19. stoljeća dolazi do vrijednosnog obrata prema prostoru te se javlja ideja o njegovu preuređenju u perivoj. Uređenje perivoja trajalo je tri godine, od [[1870.]] do [[1873.]] godine. To je prvi javni park novoga, Donjeg grada, koji u novo središte uvodi moderni sadržaj. Perivoj je preuređen nekoliko puta, a [[1893.]] godine poprima oblik kakvim ga danas znamo. Utvrđivanje reprezentativnog karaktera Zrinjskog trga, osim izgradnje reprezentativnih zgrada na obodima trga, odredili su i zahtjevi za dvjema lokacijama – godine [[1875.]] Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti traži lokaciju za izgradnju galerije i zgrade Akademije, a godinu dana kasnije, [[1876.]] godine, Sveučilište lokaciju za izgradnju Kemijskog laboratorija. Smještaj zgrade Akademije i Kemijskog laboratorija južno od Zrinjskog trga produživanjem obodnica postojećeg trga stvorilo je novi javni prostor - Akademički trg (Trg J. J. Strossmayera). Na prostoru između Akademičkog trga i Kolodvora kraljevske državne ugarske željeznice 1895. godine utvrđen je Trg Franje Josipa I (danas Trg kralja Tomislava). Položaj posljednjeg trga istočnog perivoja određen je odlukom bana Khuen-Hédervárya o darivanju Umjetničkog paviljona [[1896.]] godine.

==Zapadni perivoj (Sveučilišni trg, Trg Mažuranića i Trg Marka Marulića)==
Formiranje istočnog perivoja odredile su potrebe za lokacijama institucija vitalnih za razvoj i život grada, a iste potrebe utjecat će i na formiranje zapadnog perivoja. Postupnom pojavom novih sadržaja dolazi do preobrazbe trga i utvrđivanja njegova reprezentativnog značaja. Sveučilište se od [[1882.]] godine nalazi u zgradi nekadašnje Zemaljske bolnice i zahtjeva uređenje trga, a godinu dana ranije športsko društvo Hrvatski sokol i pjevačko društvo Kolo traže lokaciju za izgradnju zajedničkog Doma. Utvrđivanje lokacije južno od tadašnjeg Sajmišta, odredit će prostor za nastajanje novog trga.
[[File:Zagreb, Trg Ante Starčevića - vodoskok.jpg|mini|250px|desno|Dio Trga dr. Ante Starčevića s pogledom na hotel ''Esplanade'']]

Godine [[1888.]] trg mijenja ime u Sveučilišni trg, a na preobrazbu samog trga utječe i izgradnja Obrtne škole i novog Narodnog zemaljskog muzeja. Izgradnjom Doma Hrvatskog sokola i Kola određena je sjeverna strana zapadnog perivoja (Trg Mažuranića i Trg Marka Marulića). Zapadnom perivoju pripada i Trg Khuen-Héderváryja (danas Roosveltov trg) na kojem je, na inicijativu Izidora Kršnjavog, izgrađen Školski forum, svečano otvoren za vrijeme posjeta cara [[Franjo Josip I.|Franje Josipa I.]] Zagrebu [[1895.]] godine, kao i nova zgrada Narodnoga zemaljskog kazališta.

==Južni perivoj (Botanički vrt i Trg dr. Ante Starčevića)==
Ideju južnog perivoja nalazimo već u prvoj ''Regulatornoj osnovi'', ali njezina realizacija započinje tek utvrđivanjem lokacije za izgradnju Botaničkog vrta [[1884.]] godine. Botanički vrt jedini je pejzažni perivoj u sklopu Lenucijeve potkove. Na istočnoj strani Botaničkog vrta, [[1920.]] godine utvrđena je lokacija i današnja forma posljednjeg trga Lenucijeve ili Zelene potkove – Trga dr. Ante Starčevića, koji je zamišljen kao dekorativna ploha ispred hotela „Esplanade”.

==Galerija djela==
<gallery class="center">
Datoteka:Južni_perivoj_nakon_preuređenja_1928..jpg|Južni perivoj nakon preuređenja 1928.
Datoteka:Panorama_cijelog_Trga_Franje_Josipa_I.,_1904-6.jpg|Panorama cijelog Trga Franje Josipa I., 1904.-6.
Datoteka:Situacija_jednog_dijela_grada_Zagreba,_1882..jpg|Situacija jednog dijela grada Zagreba, 1882.
Datoteka:Zapadni_perivoj.jpg|Zapadni perivoj
Datoteka:Zrinjevački_perivoj_nakon_preuređenja_1893..jpg|Zrinjevački perivoj nakon preuređenja, 1893.
</gallery>

==Literatura==
* Kampuš I., Karaman I., ''Tisućljetni Zagreb: od davnih naselja do suvremenog velegrada'', Grafički zavod Hrvatske: Školska knjiga, Zagreb, 1979.
* Knežević S., ''Zagrebačka zelena potkova'', Zagreb 1996. ({{ISBN|953-0-60524-2}})
* Knežević S.,'' Zagreb u središtu'', Barabat, Zagreb, 2003.
* Maroević, I., Z''agreb njim samim'', Durieux, Zagreb, 1999.
* ''Zagrebački leksikon'', ur. Josip Bilić i Hrvoje Ivanković, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Masmedia, Zagreb, 2006.

{{ZG}}

[[Kategorija:Trgovi u Zagrebu]]
[[Kategorija:Arhitektura historicizma u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Lenucijeva potkova| ]]

Lenucijeva potkova - Povijest promjena

Suradnik10: preuzeto s hr.wikipedije