WikiSysop: bnz

2022-03-23T07:23:19Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 23. ožujak 2022. u 07:23
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ledeni div'''-->'''~~Ledeni divovi''' su podvrsta divovskih (jovijanskih) planeta kojima, u odnosu na plinovite divove, relativno velik dio ukupne mase otpada na tvari koje planetologija zove [[Volatili (astronomija)\|volatilima (ledovima)]].		Ledeni divovi''' su podvrsta divovskih (jovijanskih) planeta kojima, u odnosu na plinovite divove, relativno velik dio ukupne mase otpada na tvari koje planetologija zove [[Volatili (astronomija)\|volatilima (ledovima)]].
	[[Datoteka:Uranus true colour.jpg\|mini\|Ledeni div Uran u prirodnoj boji, snimka svemirske sonde Voyager 2.]]		[[Datoteka:Uranus true colour.jpg\|mini\|Ledeni div Uran u prirodnoj boji, snimka svemirske sonde Voyager 2.]]
	[[Datoteka:Neptune, Earth size comparison 2b.jpg\|mini\|Ledeni div Neptun u prirodnoj boji, kraj Zemlje u istom mjerilu. Sliku Neptuna snimila je svemirska sonda Voyager 2.]]		[[Datoteka:Neptune, Earth size comparison 2b.jpg\|mini\|Ledeni div Neptun u prirodnoj boji, kraj Zemlje u istom mjerilu. Sliku Neptuna snimila je svemirska sonda Voyager 2.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-23T04:30:24Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Ledeni divovi''' su podvrsta divovskih (jovijanskih) planeta kojima, u odnosu na plinovite divove, relativno velik dio ukupne mase otpada na tvari koje planetologija zove [[Volatili (astronomija)|volatilima (ledovima)]].
[[Datoteka:Uranus true colour.jpg|mini|Ledeni div Uran u prirodnoj boji, snimka svemirske sonde Voyager 2.]]
[[Datoteka:Neptune, Earth size comparison 2b.jpg|mini|Ledeni div Neptun u prirodnoj boji, kraj Zemlje u istom mjerilu. Sliku Neptuna snimila je svemirska sonda Voyager 2.]]

Kao ni plinoviti divovi, a za razliku od [[Terestrički planet|terestričkih planeta]], nemaju jasno definiranu površinu, ni tekuću ni čvrstu, zbog čega im nije moguće na jednostavan način definirati promjer, površinu, obujam i površinsku [[Temperatura|temperaturu]]. Za promjer im se obično uzima ona dubina koja je još vidljiva iz svemira ili se promjer definira po dubini na kojoj postoji atmosferski [[tlak]] od jedne atmosfere.
== Terminologija==
Pisac znanstvene fantastike [[ James Blish|James Blish]] 1952. godine skovao je pojam ''plinoviti div''<ref>Science Fiction Citations, [http://www.jessesword.com/sf/view/52 Citations for gas giant n.]</ref> a upotrebljavao se za označavanje velikih planeta [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]] koji nisu terestrički. Međutim, od kasnih četrdesetih godina prošlog stoljeća<ref name="M19">Mark Marley, "Not a Heart of Ice", ''The Planetary Society'', 2 April 2019. [http://www.planetary.org/blogs/guest-blogs/2019/not-a-heart-of-ice.html read]</ref> smatra se da su sastavi [[Uran|Urana]] i [[Neptun|Neptuna]] značajno različiti od sastava [[Jupiter|Jupitera]] i [[Saturn|Saturna]]. Budući da je tijekom planetarne evolucije značajan udjel materijala Urana i Neptuna bio u obliku volatila (voda, dušik, amonijak itd.), počeo se upotrebljavati izraz ''ledeni div''.<ref name="M19" /> Početkom 1970-ih, terminologija je postala popularna u zajednici znanstvene fantastike, npr., Bova (1971.)<ref>Bova, B. 1971, The Many Worlds of Science Fiction (Boston, MA: E.P. Dutton)</ref>, ali najranije su je u znanstvenoj terminologiji upotrijebili Dunne & Burgess (1978) <ref>James A. Dunne and Eric Burgess, ''The Voyage of Mariner 10: Mission to Venus and Mercury'', Scientific and Technical Information Division, National Aeronautics and Space Administration, 1978, 224 pages, page 2. [https://books.google.ch/books?id=MU0gAAAAIAAJ&q=ice+giant&redir_esc=y read]</ref> u NASA-inom izvješću.<ref name="Molaverdikhani2019">{{Citiranje časopisa|author=Molaverdikhani|first=Karan|title=From Cold to Hot Irradiated Gaseous Exoplanets: Toward an Observation-based Classification Scheme|date=2019|journal=The Astrophysical Journal|volume=873|issue=1|pages=32}}</ref>

== Svojstva ==
''Led'' u planetologiji označava kemijski sastav, a ne temperaturu i agregatno stanje. U tu klasu spadaju: voda, amonijak, ugljikovi oksidi, dušik, metan, etan, sumpor, sumporovi oksidi, itd.

Suprotno krivo populariziranom vjerovanju, u divovskim planetima, pa tako ni u ledenim divovima, ne mogu postojati oceani tekućine jer je temperatura okoliša već na manjim dubinama debelo iznad [[Fazni dijagram|kritične točke]], što znači da je ukapljivanje nemoguće bez obzira na povišen tlak. Povišenjem tlaka u dubini, okoliš postupno prelazi u [[superkritični fluid]], specijalno stanje koje ima neke odlike plinovite i neke odlike tekuće tvari. Fazne granice nema, odnosno ne postoji nešto što izgleda kao površina oceana ili kopna.

Dubine ledenih divova sadrže velike količine volatila i to u stanju vrlo vrućeg superkritičnog fluida koji na dovoljno velikim dubinama postaje toliko stlačen da dolazi do delokalizacije [[elektron]]a, odnosno električne vodljivosti. Voda i amonijak Urana i Neptuna postoje na toliko visokim tlakovima da se ponašaju kao metal. Rezultat je globalno magnetsko polje, iako puno slabije od onog plinovitih divova.

Jezgre su im ''stjenovite'', što znači da sadrže teške tvari koje bi u normalnim uvjetima tvorile silikate i metale ([[željezo]], [[nikal]], [[uranij]], itd.). Ti materijali su ostaci protoplaneta iz vremena evolucije planetarnog sustava dok je oko Sunca još postojao [[akrecijski disk]].<br />

== Ledeni divovi Sunčevog sustava ==
U Sunčevom sustavu poznata su dva ledena diva podjednake veličine: [[Uran]] i [[Neptun]].<br />

== Vidi još ==

* [[Jovijanski planeti]]
* [[Plinoviti div|Plinoviti divovi]]
*[[Deveti planet]]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Planeti]]

Ledeni div - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica