WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-29T12:01:52Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Four-point-contact-bearing din628 type-qj 120-ex.png|mini|desno|250px|Presjek kroz poprečni [[kuglični ležaj]], gdje se dodir ostvaruje u 4 točke.]]

[[datoteka:BallBearing.gif|mini|desno|250px|Prikaz rada [[kuglični ležaj|kugličnog ležaja]].]]

[[datoteka:Pillow-block-bearing.jpg|mini|desno|250px|Poprečni dvodijelni klizni ležaj kao kompletan sklop [[stroj]]a ili naprave.]]

[[datoteka:Hydrodynamic lubrication attitude angle.svg|mini|desno|250px|Jednostavni poprečni [[klizni ležaj]] s rukavcem (unutra) i blazinicom (vanjski dio) kružnog oblika, nastaje samo jedna klizna površina sa svojim "uljnim klinom" koji osigurava hidrodinamičko [[podmazivanje]].]]

[[datoteka:Angular-contact-ball-bearing single-row din628 type-b 120.png|mini|desno|250px|Jednostavni [[kuglični ležaj]].]]

[[datoteka:Ball bearing self aligning.gif|mini|desno|250px|Samopodesivi kuglični ležaj.]]

[[datoteka:Cylindrical-roller-bearing din5412-t1 type-n ex.png|mini|desno|250px|Valjkasti ležaj.]]

[[datoteka:Tapered-roller-bearing din720 120.png|mini|desno|250px|Stožasti ili konični ležaj.]]

[[datoteka:Needle bearing.jpg|mini|desno|250px|Igličasti ležaj.]]

[[datoteka:Thrust-cylindrical-roller-bearing din722 120-ex.png|mini|desno|250px|Aksijalni valjkasti ležaj.]]

[[Datoteka:Magnetic Mirroring.jpg|mini|desno|250px|Magnetno ogledalo je osnovni način rada elektrodinamičkog [[Magnetni ležaj|magnetnog ležaja]].]]

[[datoteka:Radial-deep-groove-ball-bearing din625-t1 2rs 120.png|mini|desno|250px|Jednostavni kuglični ležajevi s kavezom.]]

[[datoteka:Tapered steering head bearings.jpg|mini|desno|250px|Stožasti ili konični ležaji.]]

[[datoteka:Luftlagerung einer Hochfrequenz-Spindel für das Leiterplattenbohren.jpg|mini|250px|desno|Visokookretno vreteno sa [[Zračni ležaj|zračnim ležajem]].]]

[[datoteka:Watch jewel bearing and capstone.svg|mini|desno|300px|[[Šiljasti ležaj]] s ravnom dodirnom površinom s dodatnim usredišćivanjem (centriranjem) osi šiljastoga rukavca i ležaja.]]

{{dz}}

'''Ležaj''', u [[strojarstvo|strojarstvu]], je [[strojni dio]] koji služi za nošenje, vođenje ili oslanjanje pokretnih dijelova (na primjer [[osovina|osovine]], [[vratilo|vratila]], njihajne [[poluga|poluge]], [[kotač]]a i slično) na mirujuće dijelove (na primjer postolja, kućišta i slično). Uz prenošenje [[sila]] s jednog strojnog dijela na drugi, osnovna mu je zadaća smanjivanje [[trenje|trenja]] između njih. Prema smjeru djelovanja sila, ležaj može biti poprečni i uzdužni:
* poprečni ili radijalni ležaj prenosi isključivo sile okomite na [[os]] ležaja, a
* uzdužni ili aksijalni ležaj preuzima one sile koje djeluju u smjeru njegove osi. Postoji i kombinirani, radijalno-aksijalni ležaj.

Prema načinu rada ležajevi se dijele na:
* [[klizni ležaj|klizne ležajeve]] i
* [[valjni ležaj|kotrljajuće ili valjne ležajeve]]. <ref> '''ležaj''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=36312] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>

Ispravan rad ležajeva je često od presudnog značenja za ispravan rad i vijek trajanja [[stroj]]eva i [[naprava]] u koje su ugrađeni. Zbog toga je vrlo važno odabrati najprikladniju vrstu, odabrane ležajeve pravilno proračunati, te uzeti u obzir upute za njihovu ugradnju u [[Konstrukcijsko strojarstvo|konstrukcijski]] sklop stroja ili naprave. Pri tome se moraju uzimati u obzir brojni čimbenici, kao što su [[promjer]] osovine ili vratila, način opterećenja, brzina vrtnje ([[broj okretaja]]), zahtijevani životni vijek, uvjeti rada ([[temperatura]], prašnjava okolina), i tako dalje. <ref> [http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf] "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.</ref>

== Povijest ==
Klizni ležajevi ušli su u upotrebu pronalaskom [[kotač]]a, dakle davno prije nove ere, a danas je to strojni dio koji nas prati na svakom koraku: od ručnog [[Sat (instrument)|sata]] (promjeri od 0,3 do 0,6 mm, opterećenja od nekoliko [[njutn|mN]]) do ogromnih kliznih ležajeva valjaoničkih stanova (promjeri preko 1000 [[metar|mm]], opterećenja preko 40 kN). Između dijelova u relativnom gibanju nalazi se tanki sloj ulja ili uljni film, debljine reda veličine 2 do 50 μm.

Valjni ležaj patentirao je [[Wales|velški]] [[izumitelj]] Philip Vaughan 1794., a prvi je primijenio u [[Francuska|Francuskoj]] Jules Suriray 1869., na pedalima za [[bicikl]]. Kod njih se između dijelova u relativnom gibanju (unutrašnjeg prstena vezanog za osovinu i vanjskog prstena vezanog za kućište) nalaze valjna tijela promjera reda veličine 2 do 50 mm.

== Vrste ležajeva ==
Prema načinu rada ležajevi se dijele na [[klizni ležaj|klizne ležajeve]] i [[valjni ležaj|kotrljajuće ili valjne ležajeve]]. Prema smjeru djelovanja sila, ležaj može biti poprečni i uzdužni.

=== Klizni ležaj ===
{{Glavni|Klizni ležaj}}

'''Klizni ležaj''' omogućuje vođenje pokretnih strojnih dijelova (osovine, vratila) i prijenos opterećenja s rukavca osovine ili vratila na blazinicu ležaja. Klizne površine podmazane su [[Ulja|uljem]], a rjeđe [[Masti|mašću]] ili krutim sredstvima za podmazivanje. Prema djelovanju opterećenja razlikuju se radijalni i aksijalni klizni ležajevi. Postoje još i klizni ležajevi za vođenje koji služe samo za vođenje osovine ili vratila, a ne prenose nikakva vanjska opterećenja. <ref> [http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf] "Konstrukcijski elementi I", Tehnički fakultet Rijeka, Božidar Križan i Saša Zelenika, 2011.</ref>

U kliznom ležaju, ležajni dio osovine ili vratila (čep ili rukavac) oslanja se na glatku, izdašno podmazivanu cilindričnu plohu. Ona je redovito izrađena od materijala mekšeg od materijala čepa; smještena je u kućištu, a naziva se blazinica. Klizni ležaj izrađuje se kao zatvoreni (očni), s jednodijelnom blazinicom, ili kao otvoreni, s dvodijelnom blazinicom. Samoprilagodljivi ležaj ima blazinicu vezanu s kućištem preko kuglaste površine, pa se os ležaja može prilagoditi položaju osi vratila ili osovine. Blazinice se najčešće izrađuju od [[Bijeli metal|bijele kovine]] (slitina kositra, bakra, olova i antimona), bronce ili od sinteriranih metala, a u posebnim slučajevima od plastike, gume, drva i drugih materijala. Za podmazivanje redovito služi [[Mineralna ulja|mineralno ili sintetsko ulje]], a kod gumenih blazinica voda. Prednost je kliznoga ležaja bešuman rad, dobro amortiziranje udaraca, manja osjetljivost na nečistoće, veća tolerancija pri izradbi i lakši popravci.

==== Način rada i podmazivanje kliznih ležajeva ====
Osnovna namjena podmazivanja kliznih ležajeva jest smanjenje [[trenje|trenja]] i time smanjenje gubitaka [[snaga|snage]], smanjenje trošenja i time povećanje vijeka trajanja ležaja, te smanjenje zagrijavanja i time sprečavanje zaribavanja ležajeva. Ova tri cilja ostvaruju se dobrim [[podmazivanje]]m, pri kojem su površina rukavca i blazinice ležaja razdvojene tankim slojem ulja (uljnim filmom), u kojem vlada tekuće trenje. Prema tome, kod idealnog kliznog ležaja nema trošenja. Dobri ležajevi mogu pod povoljnim okolnostima raditi bez vidljivog trošenja, s praktički neograničenom trajnosti. To je posljedica razvoja [[Tribologija|tribologije]] – znanosti o trenju, trošenju i podmazivanju. Za postizanje tekućeg trenja potrebno je u sloju maziva osigurati [[tlak]] koji omogućava ravnotežno stanje s vanjskim opterećenjem ležaja. Ovo se postiže hidrostatičkim ili hidrodinamičkim načinom podmazivanja.

=== Kotrljajući ili valjni ležaj ===
{{Glavni|Valjni ležaj}}

'''Valjni ležaj''' omogućuje, slično kao i klizni ležaj, vođenje pokretnih [[strojni dio|strojnih dijelova]], umetnutih u odgovarajuće kućište. Sastavljeni su od unutarnjeg i vanjskog prstena (ili ploče kod aksijalnih ležajeva), između kojih se u odgovarajuće oblikovanom kavezu vrte valjna tijela. Među valjnim tijelima prevladava [[trenje]] valjanja. Valjni ležajevi mogu istovremeno prenositi poprečno i uzdužno opterećenje, samo poprečno ili samo uzdužno opterećenje. Obzirom na opterećenje koje prevladava razlikuju se poprečni i uzdužni valjni ležajevi.

Kotrljajući ili valjni ležaj ima između osovine i tijela ležaja umetnut niz valjnih tijela (na primjer valjaka ili kuglica), koja se za vrijeme rada kotrljaju. Ta su tijela obično smještena između dva prstena, jednoga navučenog na osovinu, a drugog utisnutog u kućište stroja. Kako bi se spriječilo trenje među valjnim tijelima, poseban držač (kavez) osigurava među njima stalni razmak. Prema rasporedu valjnih tijela ležajevi mogu biti jednoredni i dvoredni, a prema obliku kuglični, valjkasti, igličasti, bačvasti i stožasti. Podmazuju se najčešće [[Maziva mast|mašću]], ali i uljem ako su na takvu mjestu gdje je moguće osigurati dotok čistog ulja. Mogu se izvesti kao uzdužni, poprečni ili uzdužno-poprečni. Obično su od metala, a u novije se doba dijelovi valjnih ležaja izrađuju i od keramičkih materijala. Kotrljajući ležajevi danas su u najširoj upotrebi, a u odnosu na klizne ležajeve njihove su prednosti: manji gubitci zbog trenja (koeficijent trenja kotrljanja znatno je manji od koeficijenta trenja klizanja), lakše održavanje i nadzor, neznatan utrošak maziva, manji su i serijski se proizvode u normiziranim izmjerama pa su zato lako zamjenljivi i jeftiniji.

==== Poprečni valjni ležajevi ====
Poprečni valjni ležajevi su u osnovi namijenjeni za prenošenje poprečnih opterećenja, iako neke izvedbe omogućavaju i prijenos uzdužnih opterećenja. Međusobno se razlikuju prije svega prema obliku valjnih tijela. U praksi se najviše upotrebljavaju [[kuglični ležaj|kuglični ležajevi]] u kojima su valjna tijela kuglice.

==== Jednostavni kuglični ležajevi ====
Jednostavni kuglični ležajevi [[standard]]izirani su prema ISO 15, DIN 625 i HRN M C3.600. Dopuštaju velike brzine vrtnje, te su primjereni za prenošenje obostranih poprečnih i uzdužnih opterećenja. S obzirom da imaju povoljnu cijenu, u praksi su to najčešće korišteni valjni ležajevi. Izrađuju se u jednorednoj ili dvorednoj izvedbi. Jednoredni kuglični ležajevi su kruti, nerastavljivi radijalni ležajevi u kojima su valjna tijela (kuglice) vođena u dubokim utorima u unutarnjem i vanjskom prstenu ležaja. Imaju približno jednaku radijalnu i aksijalnu nosivost, a od svih vrsta ležajeva najprimjereniji su za najviše brzine vrtnje. Dvoredni kuglični ležajevi imaju, u usporedbi s jednorednima, veću radijalnu nosivost, ali dopuštaju nešto manje brzine vrtnje. U zadnje vrijeme se sve manje upotrebljavaju jer su ih u praksi skoro u potpunosti zamijenili dvoredni kuglični ležajevi s kosim dodirom.

==== Samopodesivi kuglični ležajevi ====
Samopodesivi kuglični ležajevi su standardizirani prema ISO 15, DIN 630 i HRN M. C3.68. Imaju kutnu pokretljivost, pa su zato neosjetljivi na kutna odstupanja i savijanje vratila. Optimalna unutarnja konstrukcija osigurava malo trenje valjnih površina, veću nosivost i dugi životni vijek ležaja. Izrađuju se s valjkastim i stožastim provrtom s nagibom 1:12.

==== Kuglični ležajevi s kosim dodirom ====
Kuglični ležajevi s kosim dodirom standardizirani su prema ISO 15, DIN 628 i HRN M.C3.621. Optimalna unutarnja konstrukcija osigurava veliku točnost vrtnje, veliku nosivost u radijalnom i jednom (jednoredni i dvoredni s T-rasporedom) ili oba (dvoredni) aksijalna smjera, velike brzine vrtnje i miran hod. Aksijalna nosivost ležaja raste s kutom dodira između kuglice i prstenova ležaja. Jednoredni kuglični ležajevi s kosim dodirom imaju kut dodira 40°, nerastavljivi su i dopuštaju velike brzine vrtnje. Na raspolaganju su u dvije izvedbe - normalnoj i univerzalnoj. Dok su ležajevi normalne izvedbe primjereni za uležištenja u kojima je za svaki oslonac potreban samo jedan ležaj koji prenosi aksijalno opterećenje samo u jednom smjeru, ležajevi univerzalne izvedbe predviđeni su za uležištenje dvaju ili više ležajeva zajedno u nizu, s proizvoljnim međusobnim rasporedom.

==== Valjkasti ležajevi ====
Valjkasti ležajevi su standardizirani prema DIN 5412 i HRN M.C3.631 do 642. [[Geometrija]] dodira između [[valjak]]a i prstenova ležajeva poboljšana je takozvanim [[logaritam]]skim profilom dodira, koji omogućuje optimalno podmazivanje i pravilno kretanje kotrljajućih tijela. Posljedica toga je duži životni vijek, pouzdaniji rad i manja osjetljivost na odstupanja od idealnih odnosa. Izrađuju se u jednorednoj ili dvorednoj izvedbi. Jednoredni valjkasti ležajevi mogu biti s kavezom ili bez. Prvi imaju valjke vođene u kavezu, koji je pričvršćen na jednom od prstenova ležaja. Prsten ležaja s pričvršćenim kavezom odvojiv je skupa s valjcima od drugog prstena, što omogućuje jednostavnu ugradnju i rasklapanje ležajeva. Općenito, ovi ležajevi prenose velika radijalna opterećenja, a primjereni su i za velike brzine vrtnje.

Osnovne izvedbe nisu primjerene za dodatna aksijalna opterećenja, ali s odgovarajuće oblikovanim prstenima ovi ležajevi mogu prenositi mala opterećenja i u aksijalnom smjeru. Jednoredni valjkasti ležajevi bez kaveza imaju povećan broj valjaka što omogućuje izradu vrlo kompaktnih sklopova s ležajevima. Odlikuju se malom visinom poprečnog presjeka, u usporedbi sa širinom (malen prostor za ugradnju), te su primjereni za vrlo velika radijalna
opterećenja. Slaba strana su im nešto manje dopuštene brzine vrtnje. Dvoredni valjkasti ležajevi se izrađuju se u pravilu bez kaveza i imaju slična svojstva kao i jednoredni ležajevi, osim što su primjereni za još veća vanjska opterećenja.

==== Stožasti ili konični ležajevi ====
Stožasti ležajevi su standardizirani prema DIN 720 i HRN M.C3.735. Mogu istovremeno prenositi radijalno i aksijalno opterećenje. Obično se izrađuju u jednorednoj izvedbi, a aksijalna opterećenja mogu prenositi samo u jednom smjeru. Ako aksijalne sile djeluju u oba smjera, potrebno ih je pri ugradnje namjestiti zrcalno u odnosu jednog prema drugom. Ležajevi su rastavljivi i omogućuju odvojenu ugradnju unutarnjeg prstena s valjnim vijencem i vanjskog prstena.

==== Bačvasti ležajevi ====
Bačvasti ležajevi su standardizirani prema DIN 635 i HRN M. C3.651 do 657. Slično kao i samopodesivi kuglični ležajevi, [[kut]]no su pokretljivi i zato neosjetljivi na kutno odstupanje vratila, ali u usporedbi s njima imaju višu nosivosti u radijalnom i u aksijalnom smjeru. Bačvasti ležajevi su općenito ležajevi upotrebljivi za velika opterećenja.

==== Igličasti ležajevi ====
Igličasti ležajevi su standardizirani prema ISO 1206 (DIN 617). Valjna tijela su valjci manjih promjera (iglice) koji osiguravaju relativno veliku nosivost unatoč malim poprečnim presjecima. Izrađuju se s unutarnjim prstenom ili bez njega, a primjereni su svugdje tamo gdje je u radijalnom smjeru na raspolaganju malo prostora za ugradnju. Igličasti ležajevi s unutarnjim prstenom su upotrebljivi za uležištenja kod kojih nije moguće ili nije ekonomski opravdano kaljenje i brušenje [[vratilo|vratila]]. Igličasti ležajevi bez unutarnjeg prstena predstavljaju optimalno rješenje za uležištenja kod kojih je vratilo moguće kaliti i brusiti. Jedni i drugi su primjereni samo za radijalna opterećenja.

=== Uzdužni ili aksijalni valjni ležajevi ===
Uzdužni valjni ležajevi u pravilu prenose samo velika uzdužna opterećenja. Između sebe se razlikuju prema obliku valjnih tijela.

==== Uzdužni kuglični ležajevi====
Uzdužni kuglični ležajevi su [[standard]]izirani prema ISO 104 (DIN 711) i HRN M.C3.701/705. Mogu prenositi samo uzdužna opterećenja. Izrađeni su kao jednoredni ili dvoredni ležajevi. Prvi prenose uzdužna opterećenja u jednom, a drugi u oba smjera. Jedni i drugi dopuštaju relativno velike brzine vrtnje. Ležajevi su rastavljivi što omogućuje odvojenu ugradnju pojedinih sastavnih dijelova i time lakšu ugradnju.

==== Uzdužni valjkasti ležajevi====
Uzdužni valjkasti ležajevi imaju vrlo jednostavan oblik i građu. Sastavljeni su od dviju ravnih podloški za ležajeve između kojih je uzdužni vijenac kotrljajućih tijela. Mogu prenositi samo uzdužna opterećenja u jednom smjeru, a stvaraju uležištenja koja su neosjetljiva na udare i zahtijevaju malo prostora. Ležajevi su rastavljivi, pa se svi dijelovi mogu ugraditi odvojeno. Upotrebljavaju se prvenstveno tamo gdje je nosivost uzdužnih kugličnih ležajeva premala.

==== Uzdužni igličasti ležajevi ====
Uzdužni igličasti ležajevi stvaraju [[Krutost|kruta]] uležištenja, neosjetljiva na udarce, koja mogu prenositi velika jednosmjerna aksijalna opterećenja, a trebaju najmanje prostora za ugradnju u uzdužnom smjeru. Za tračnice uzdužnog igličnog vijenca u tim ležajevima mogu se upotrijebiti i čeone površine strojnih dijelova, čime se dodatno ušteđuje na prostoru.

==== Uzdužni bačvasti ležajevi ====
Uzdužni bačvasti ležajevi su standardizirani prema DIN 728 i HRN M.C3.711/715. Tračnice su im postavljene koso na os ležaja, zbog čega mogu, osim aksijalnih, prenositi i radijalna opterećenja. Ležajevi su kutno pokretljivi, te zato neosjetljivi na kutno odstupanje vratila.

=== Magnetni ležaj ===
{{Glavni|Magnetni ležaj}}

'''Magnetni ležaj''' je ležaj koji omogućuje vođenje pokretnih strojnih dijelova, kao što su osovine i vratila, korištenjem magnetne levitacije. Osovine i vratila se okreću bez ikakvog fizičkog dodira, a [[trenje]] i trošenje dijelova je izuzetno malo. Koristi se kod [[Elektrane i elektroenergetske mreže|elektrana]], alatnih strojeva, kod naftnih bušotina i cjevovoda prirodnog plina. Koristi se i kod Zippe plinskih centrifuga, u postupku dobivanja [[obogaćeni uranij|obogaćenog uranija]]. Koristi se i kod turbomolekularnih sisaljki ili pumpi, jer bi uljno podmazivanje zagadilo uzorak. Magnetni ležaj omogućuje najveće brzine okretanja ležaja, koje su ostvarene u praksi.

=== Zračni ležaj ===
{{Glavni|Zračni ležaj}}

'''Zračni ležaj''' je posebna vrsta [[klizni ležaj|kliznog ležaja]] vrlo malog [[trenje|trenja]] jer su površine [[Rukavac (strojarstvo)|rukavca]] i ležaja pri gibanju odvojene slojem [[stlačeni zrak|stlačenog zraka]]. Sloj stlačenog zraka između rukavca [[osovina|osovine]] (ili [[vratilo|vratila]]) i ležaja moguće je dobiti na dva načina, pa se prema načelu stvaranja sloja zraka u ležajnome međuprostoru razlikuju dvije vrste zračnih ležaja:
* zračnodinamički ležaj ili aerodinamički ležaj i
* zračnostatički ležaj ili aerostatički ležaj.

=== Šiljasti ležaj ===
{{Glavni|Šiljasti ležaj}}

'''Šiljasti ležaj''' ili '''ležaj za šiljasti rukavac''' je specijalni [[klizni ležaj]] s vrlo malim [[trenje]]m jer se ležaj i [[Rukavac (razdvojba)|rukavac]] (dio [[osovina|osovine]] ili [[vratilo|vratila]] gdje se nalazi ležaj) dodiruju teoretski u jednoj točki. Valjkasti rukavac osovine maloga je [[promjer]]a i na kraju prelazi u [[stožac]] (šiljak) kojemu je vrh [[kugla]]sto zaobljen. Promjer valjkastog dijela je od 0,25 do 1 [[milimetar]]. Polumjer zaobline vrha stošca treba biti mali (od 0,005 do 0,2 milimetra), a površina šiljka fino obrađena [[brušenje]]m i [[poliranje]]m. Što je polumjer manji to je manji i [[moment sile]] trenja, pa su manji gubitci na [[trenje]]. No veličina polumjera ovisi i o opterećenju, i to tako da je za veće [[opterećenje]] i polumjer veći.

== Podmazivanje ležajeva ==
{{Glavni|Podmazivanje}}

Osovine i vratila imaju oslonce u kliznim ili valjnim ležajevima. Ležaji se podmazuju da bi gubici trenja, a time i zagrijavanje, bili što manji. Pod [[trenje]]m se podrazumijeva otpor koji se javlja između površina nalijeganja dvaju tijela i suprostavlja se međusobnom gibanju bilo klizanjem, bilo kotrljanjem ili valjanjem (trenje gibanja ili kinetičko trenje) ili onemogućuje gibanje (trenje mirovanja ili statičko trenje). <ref> "Elementi strojeva", Karl-Heinz Decker, Tehnička knjiga Zagreb, 1975.</ref>

Za ležaje značenje ima samo trenje gibanja. K tome se računa i startno trenje u početku gibanja i trenje zaustavljanja na kraju gibanja. U trenje gibanja spadaju sljedeće vrste trenja:
* '''Trenje klizanja''': kada površine nalijeganja klize jedna po drugoj (klizni ležaj, klizna vodilica kod alatnih strojeva);
* '''Trenje kotrljanja''': kada se dva elastična tijela (na primjer od [[čelik]]a) kotrljaju jedno po drugom. Zbog elastične deformacije nastaje iz teoretskog točkastog ili linijskog dodira, površinski dodir koji daje klizni udio (valjčići koji se slobodno gibaju između dvije vodilice);
* '''Trenje valjanja''': kada se valjaju dva tijela jedno po drugom, pri čemu je učešće klizanja i kotrljanja određeno unaprijed zakonima gibanja (valjni ležaji, bokovi zupčanika).

Trenje se može podijeliti i na:
* '''Trenje čvrstih tijela''', pri kojem se čvrsta tijela dodiruju neposredno. Na njihovim površinama je [[Oksidacija|oksidacioni]] sloj ili sloj krutog maziva;
* '''Suho trenje''', ako između dodirnih površina nema oksidacionog sloja, sloja [[Vlaga|vlage]], niti bilo kakvog drugog stranog sloja;
* '''Tekuće trenje''', ako se površine nalijeganja ne dodiruju, a vrhove njihovih [[Hrapavost površine|površinskih hrapavosti]] razdvaja nosivi tekući ili plinoviti međusloj. Ako se potreban [[tlak]] za nošenje stvara samo [[gibanje]]m tijela, onda ga nazivamo hidrodinamičkim, ako pak nastaje sisaljkom (pompom) s posebnim pogonom, onda hidrostatičkim. Trenje koje pri tome nastaje je trenje zbog viskoziteta (žilavosti) materijala nosivog međusloja ([[hidraulički ležaj]]);
* '''Mješovito trenje''' nastaje među površinama nalijeganja ako postoji djelomično trenje čvrstih tijela, a djelomično tekuće trenje. Mješovito trenje nastaje pri suviše sporom gibanju (kod pokretanja i zaustavljanja), suviše visokom opterećenju ili nedovoljnoj količini tekućne, odnosno plina.

=== Podmazivanje i maziva ===
Radi olakšanja klizanja površina nalijeganja, te radi smanjivanja ili čak spriječavanja trošenja, upotrebljavaju se [[maziva]]. Ona treba da omreže klizna mjesta, da prianjaju uz materijale, da razdvajaju hrapavošću izazvane međusobne neravnosti površina nalijeganja, da sama imaju nisku unutrašnju žilavost ([[viskoznost]]), da ne nagrizaju materijale i da ih štite od [[korozija|korozije]], a da po mogućnosti i hlade, prenose [[tlak]], brtve i štite maziva mjesta od nečistoće i vode. Kao maziva dolaze u obzir:
* '''Tekuća maziva''' ([[ulja]]): ona uglavnom udovoljavaju najbolje zahtijevima i često se s njima može ostvariti hidrodinamičko podmazivanje;
* '''Masti za podmazivanje''': to su plastične tvari kod kojih su [[metal]]nim [[sapun]]ima ili materiji za zgušćavanje dodana ulja;
* '''Mješavine čvrstih maziva s uljima ili mastima''': čvrsta maziva u prahu miješaju se s uljima ili mastima. Služe kao tankoslojno mazanje pri poteskoćama uhodavanja;
* '''Kruta maziva''': to su krute tvari u prahu ili u obliku ljusaka, koje dobro prianjaju uz klizne površine i time im poboljšavaju klizna svojstva. Najčešće se upotrebljavaju u spoju s uljima, mastima, umjetnim masama (na primjer [[grafit]] ili molibdendisulfid);
* '''Umjetne mase s kliznim sposobnostima''': u obzir dolaze poliamid (PA), poliacetal (POM), politetrafluoretilen (PTFE) i fluoretilen-propilen (PFEP), koji se upotrebljavaju za klizne tračnice, ležajeve, brtvila kod vratila i zupčanike. Osim toga mogu se kruta maziva dodati (pomiješati) umjetnim masama, da bi im se poboljšala klizna svojstva (na primjer grafit ili molibdendisulfid za blazinice od umjetnih masa);
* '''Suhi tanki mazivi slojevi''': to su čvrsta maziva u tankim slojevima (TSF), koja služe kao trajno mazivo, isključujući mogućnost zagađivanja hrane ili tekstila;
* '''Plinovi''': ponekad i [[zrak]] služi kao mazivo kliznih ležaja kod malih brzohodnih strojeva

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Bearings}}

[[Kategorija:Strojarstvo]]

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 04:59
Redak 155:		Redak 155:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commons\|Bearings}}~~



	[[Kategorija:Strojarstvo]]		[[Kategorija:Strojarstvo]]

Ležaj - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica