WikiSysop: bnz

2022-03-23T07:16:29Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 23. ožujak 2022. u 07:16
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Lavoslav Hartman'''-->'''~~Lavoslav Hartman''' ([[Oradea]], [[16. lipnja]] [[1812.]]{{--}}[[Zagreb]], [[13. lipnja]] [[1881.]]) je bio hrvatski [[knjižar]], [[tiskar]], [[nakladnik]], [[urednik]] i autor iz zajednice [[Židovi u Hrvatskoj\|Židova]].		Lavoslav Hartman''' ([[Oradea]], [[16. lipnja]] [[1812.]]{{--}}[[Zagreb]], [[13. lipnja]] [[1881.]]) je bio hrvatski [[knjižar]], [[tiskar]], [[nakladnik]], [[urednik]] i autor iz zajednice [[Židovi u Hrvatskoj\|Židova]].

	== Životopis ==		== Životopis ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-09T03:57:35Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Lavoslav Hartman''' ([[Oradea]], [[16. lipnja]] [[1812.]]{{--}}[[Zagreb]], [[13. lipnja]] [[1881.]]) je bio hrvatski [[knjižar]], [[tiskar]], [[nakladnik]], [[urednik]] i autor iz zajednice [[Židovi u Hrvatskoj|Židova]].

== Životopis ==
Rodio se je u rumunjskom gradu Oradei, onda u Kraljevini Ugarskoj u Habsburškoj Monarhiji. U rodnom je gradu radio kao učitelj u židovskoj školi. Ondje je drugovao s braćom Schwarz, koji su mu poslije bili poslovni partneri. Došao je u Zagreb kad je mjesna židovska zajednica bila u razmiricama zbog odvajanja male i bučne zajednice ortodoksnih židova. Kad je došao u Zagreb, smjesta se dao u konsolidiranje mjesne židovske zajednice. Bio je ravnatelj škole.

U Ilici 30 vodio je knjižaru, koji je 1. siječnja [[1856.]] radnju otkupio od samog [[Ljudevit Gaj|Ljudevita Gaja]], odnosno od Romleitnera koji se parničio s Gajem. Neprodane knjige koje su preostale Gaju, Hartman je otkupio od njega. Pomoćnik Hartmanu bio je [[Stjepan Kugli]], koji je [[1881.]] godine zajedno sa drugim Hartmanovim pomoćnikom Albertom Deutschom preuzeo Hartmanovu tiskaru i knjižaru, kojima ju je prodao 31. svibnja 1881. pred smrt. Knjižaru od [[1902.]] vodi sam Kugli.
Hartmanova radnja službeno se zvala ''Knjigarna Lavoslava Hartmana''.

Bio je najveći i najznačajniji izdavač hrvatske dječje knjige. Knjige koje je tiskao bile su za ono doba izvrsno grafički opremljene.

Hartman je objavljivao poznate hrvatske časopise [[Dom i sviet]], skladbe hrvatskog gitarista [[Ivan Padovec|Ivana Padovca]] (prema Kuhaču, možda "prvog i jedinog hrvatskog gitarskog virtuoza")<ref name="Dojcinovic">na [[Google Knjige|Google Knjigama]]: Uroš Dojčinović: [http://books.google.hr/books?id=YiE6x8JRx3cC&pg=PA7&lpg=PA7&dq=Lavoslav+Hartmann Padovec Collection. 21 Original Solos by the Legendary Croatian Composer], , Mel Bay Publications, 2010., str. 7</ref>, prvi hrvatski dječji časopis [[Bosiljak (časopis)|Bosiljak]]<ref>[http://dnc.nsk.hr/journals/LibraryTitle.aspx?id=8E5F5792-FA66-497D-AC42-3EAF0AD8D448 NSK] </ref> koji je kupio od Ivana Filipovića, prvu dječju slikovnicu na hrvatskom jeziku 1863., 1862. je izdao prirodoslovne knjige Vjenceslava Zaboja Mařika koje su bile za mladeži i puk, [[Narodne novine]], učila, muzikalije, slike, veliki njemačko-hrvatski rječnik i drugo.

Od Dragutina Bokana kupio je tiskaru 1869. koju je vodio zajedno s Vilimom Schwarzom i [[Ignjat Granitz|Ignjatom Granitzem]]. Tiskara je djelovala pod imenom ''Štamparna Leopolda Hartmana i druga''.

Bio je poduzetna duha, pa je 1875. predosjetio kad će biti povoljni trenutak za upustiti se u nakladništvo školskih knjiga, a to je bilo kad je carsko kraljevsko ministarstvo za bogoštovlje i nastavu ukinulo monopol na tiskanje udžbenika i školskih knjiga u Beču, pa je tako svaki privatnik kojem je c.k. ministarstvo odobrilo, mogao tiskati knjigu koje će biti uvedena u škole, pa je tako bio prvi hrvatski tiskar pučkoškolskih knjiga.

1878. je isposlovao pravo za trgovati papirom na veliko, čime je spojio okomito spojio sve grane u proizvodnji i prodaji knjige: nabavu papira, tisak, nakladu i prodaju knjiga.
Bio se teško razbolio i 1881. umro. Na pogrebu su se skupili svi pripadnici židovske općine, ali i mnogo kršćana.

Nekrologe su objavili tri najvažnija zagrebačka dnevna lista: [[Narodne novine]], [[Obzor]] i [[Agramer Zeitung]], govoreći sve najljepše o njemu, njegovom radu i doprinosu hrvatskoj kulturi.

== Izvori ==
*[http://imehrvatsko.net/profile/lavoslav_hartman Imehrvatsko]
*Berislav Majhut: [http://bib.irb.hr/datoteka/342256.Kugli_1.doc Datiranje Kuglijevih izdanja]
*Snješka Knežević: [http://www.zoz.hr/files/HaKol_br124_ozujak-travanj_2012.pdf Lavoslav Hartman - knjižar, nakladnik, urednik i autor], [[Ha-kol]] br. 124, ožujak/travanj 2012., str.23.-25.

{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Hartman, Lavoslav}}

[[Kategorija:Životopisi, Rumunjska]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Židovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Tiskarstvo]]


[[Kategorija:Izdavaštvo]]

Lavoslav Hartman - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica