Lav XIII. - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-30T01:03:28Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 01:03
Redak 34:		Redak 34:

	Papa Lav XIII. je slovio kao umjerenjak širokih pogleda. Od novog šezdesetosmogodišnjeg pape koji je bio često boležljiv za očekivati je bio relativno kratki pontifikat, ali providnost je htjela da pontifikat pape Lava XIII. potraje preko 25 godina, tijekom kojih je on pokazao zadivljujuću energiju. Najvažnijim zadatkom Papa je smatrao približavanje kršćanstva suvremenim strujama, ali bez odustajanja od temeljnih kršćenskih načela.		Papa Lav XIII. je slovio kao umjerenjak širokih pogleda. Od novog šezdesetosmogodišnjeg pape koji je bio često boležljiv za očekivati je bio relativno kratki pontifikat, ali providnost je htjela da pontifikat pape Lava XIII. potraje preko 25 godina, tijekom kojih je on pokazao zadivljujuću energiju. Najvažnijim zadatkom Papa je smatrao približavanje kršćanstva suvremenim strujama, ali bez odustajanja od temeljnih kršćenskih načela.
	[[~~File~~:XIII.Leopp.jpg\|mini\|230px\|lijevo\|Papa Lav XIII. snimljen kamerom 1896. godine]]		[[Datoteka:XIII.Leopp.jpg\|mini\|230px\|lijevo\|Papa Lav XIII. snimljen kamerom 1896. godine]]
	Doktrinalno djelo pape Lava XIII. jedno je od najvećih. Za njegovo razumijevanje potrebno je reći da je Papa bio duboko zaokupljen dvjema stvarima: "mrzio" je neljudski [[kapitalizam]] jednako kao i materijalistički i ateistički marksizam. Njegovo dogmatsko djelo sadržano je u dvadeset enciklika i brojnim drugim dokumentima. U [[enciklika]]ma "''Quod apostolici muneris''" ([[1878.]]); "''Humanum gens''" ([[1884.]]) i "''Arcanum illud''" (Veliko poslanje, [[1880.]] povodom 1000. godišnjice djelovanja [[Ćiril i Metod\|Ćirila i Metoda]].) Papa iznosi jasne poglede protiv socijalizma, komunizma, nihilizma i masonstva, te se zauzima za očuvanje braka. Vrlo je važna Papina odredba o otvaranju Vatikanskih arhiva i biblioteke znanstvenim radnicima, poglavito povijesničarima, neovisno o njihovim vjerskim i društvenim nazorima. Papina enciklika "''[[Rerum novarum]]''" (Nove stvari, [[1891.]]) i dan danas je aktualna i vrlo značajna, jer se u njoj Papa zalaže za razvoj katoličkih socijalnih znanosti (za zaštitu privatne imovine, ali i za pravedne plaće radnika). U njoj se Papa zalaže za radnička prava i socijalnu pravdu, što mu je pribavilo nadimak «radnički papa».		Doktrinalno djelo pape Lava XIII. jedno je od najvećih. Za njegovo razumijevanje potrebno je reći da je Papa bio duboko zaokupljen dvjema stvarima: "mrzio" je neljudski [[kapitalizam]] jednako kao i materijalistički i ateistički marksizam. Njegovo dogmatsko djelo sadržano je u dvadeset enciklika i brojnim drugim dokumentima. U [[enciklika]]ma "''Quod apostolici muneris''" ([[1878.]]); "''Humanum gens''" ([[1884.]]) i "''Arcanum illud''" (Veliko poslanje, [[1880.]] povodom 1000. godišnjice djelovanja [[Ćiril i Metod\|Ćirila i Metoda]].) Papa iznosi jasne poglede protiv socijalizma, komunizma, nihilizma i masonstva, te se zauzima za očuvanje braka. Vrlo je važna Papina odredba o otvaranju Vatikanskih arhiva i biblioteke znanstvenim radnicima, poglavito povijesničarima, neovisno o njihovim vjerskim i društvenim nazorima. Papina enciklika "''[[Rerum novarum]]''" (Nove stvari, [[1891.]]) i dan danas je aktualna i vrlo značajna, jer se u njoj Papa zalaže za razvoj katoličkih socijalnih znanosti (za zaštitu privatne imovine, ali i za pravedne plaće radnika). U njoj se Papa zalaže za radnička prava i socijalnu pravdu, što mu je pribavilo nadimak «radnički papa».

Redak 40:		Redak 40:
	Papa se puno zauzimao za misije. Otvorio je 248 novih biskupskih sjedišta po cijelom svijetu. Po prvi puta se obratio «odvojenoj braći» [[protestanti]]ma i [[pravoslavlje\|pravoslavcima]], pozivajući ih na povratak rimskoj Crkvi. Godine [[1893.]] proglašava svetkovinu Svete Obitelji. [[bula\|Bulom]] "''Ex hac augusta''" ([[1881.]]), papa Lav XIII. uspostavlja u [[Bosna\|Bosni]] redovitu crkvenu hijerarhiju osnivajući [[Vrhbosanska nadbiskupija\|Vrhbosansku nadbiskupiju]] i [[metropolija\|metropoliju]] sa sjedištem u [[Sarajevo\|Sarajevu]] i sa sufraganim biskupijama u [[Mostar]]u i [[Banja Luka\|Banjoj Luci]]. Istom je bulom odredio otvoriti metropolijsko Bogoslovno sjemenište gdje će se odgajati i obrazovati dijecezanski svećenici.<ref>[http://www.kbf.ba/page.php?id=12 Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu] Povijest </ref> Papa je neobično cijenio biskupa [[Josip Juraj Strossmayer\|Josipa J. Strossmayera]], često ga je hvalio, a [[đakovo\|đakovački]] biskup je Papi izricao «najčvršću odanost». Proglasio je [[Sveti Nikola Tavelić\|Nikolu Tavelića]] blaženim [[1889.]]		Papa se puno zauzimao za misije. Otvorio je 248 novih biskupskih sjedišta po cijelom svijetu. Po prvi puta se obratio «odvojenoj braći» [[protestanti]]ma i [[pravoslavlje\|pravoslavcima]], pozivajući ih na povratak rimskoj Crkvi. Godine [[1893.]] proglašava svetkovinu Svete Obitelji. [[bula\|Bulom]] "''Ex hac augusta''" ([[1881.]]), papa Lav XIII. uspostavlja u [[Bosna\|Bosni]] redovitu crkvenu hijerarhiju osnivajući [[Vrhbosanska nadbiskupija\|Vrhbosansku nadbiskupiju]] i [[metropolija\|metropoliju]] sa sjedištem u [[Sarajevo\|Sarajevu]] i sa sufraganim biskupijama u [[Mostar]]u i [[Banja Luka\|Banjoj Luci]]. Istom je bulom odredio otvoriti metropolijsko Bogoslovno sjemenište gdje će se odgajati i obrazovati dijecezanski svećenici.<ref>[http://www.kbf.ba/page.php?id=12 Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu] Povijest </ref> Papa je neobično cijenio biskupa [[Josip Juraj Strossmayer\|Josipa J. Strossmayera]], često ga je hvalio, a [[đakovo\|đakovački]] biskup je Papi izricao «najčvršću odanost». Proglasio je [[Sveti Nikola Tavelić\|Nikolu Tavelića]] blaženim [[1889.]]
	Breveom od [[2. studenog]] [[1888.]] Papa propisuje uporabu «zucchetta» (kapica koju nose papa, kardinali i biskupi – često je zovu «Soli Deo» /Samo Bogu/, jer se skida samo pri činu posvećenja na misi). Papa Lav XIII. bio je prvi papa koji je snimljen filmskom kamerom i prvi kojemu je snimljen glas. U svojim odnosima s Talijanskom državom Lav XIII. strogo se držao smjera kojeg je zacrtao njegov prethodnik Pio IX. I on se smatrao zatočenikom i nikada nije napustio Vatikan. Posljednja dekada njegovog pontifikata bila je obilježena njegovom fizičkom slabošću, te je bilo više nego očito da se u njegovoj politici i stavovima osjećao utjecaj kurijalnih kardinala. Unatoč tome Papa je bio jedan od najomiljenijih ljudi u [[Europa\|Europi]]. Dužina njegovog pontifikata, koji je slijedio nakon najdužeg pontifikata u povijesti Katoličke Crkve, pape Pija IX., i duboka starost od pune 93 godine, rezultirala je komentarom jednog tadašnjeg kardinala: «Izabrali smo Svetog Oca, a ne Vječnog Oca». Izgledom mršav, košćat, gotovo mumificiranog izboranog lica, kojemu su jedino oči sjajem odavale znakove života, Papa je ostavio dubok trag na sve s kojima je dolazio u kontakt svojom izvanrednom lucidnošću.		Breveom od [[2. studenog]] [[1888.]] Papa propisuje uporabu «zucchetta» (kapica koju nose papa, kardinali i biskupi – često je zovu «Soli Deo» /Samo Bogu/, jer se skida samo pri činu posvećenja na misi). Papa Lav XIII. bio je prvi papa koji je snimljen filmskom kamerom i prvi kojemu je snimljen glas. U svojim odnosima s Talijanskom državom Lav XIII. strogo se držao smjera kojeg je zacrtao njegov prethodnik Pio IX. I on se smatrao zatočenikom i nikada nije napustio Vatikan. Posljednja dekada njegovog pontifikata bila je obilježena njegovom fizičkom slabošću, te je bilo više nego očito da se u njegovoj politici i stavovima osjećao utjecaj kurijalnih kardinala. Unatoč tome Papa je bio jedan od najomiljenijih ljudi u [[Europa\|Europi]]. Dužina njegovog pontifikata, koji je slijedio nakon najdužeg pontifikata u povijesti Katoličke Crkve, pape Pija IX., i duboka starost od pune 93 godine, rezultirala je komentarom jednog tadašnjeg kardinala: «Izabrali smo Svetog Oca, a ne Vječnog Oca». Izgledom mršav, košćat, gotovo mumificiranog izboranog lica, kojemu su jedino oči sjajem odavale znakove života, Papa je ostavio dubok trag na sve s kojima je dolazio u kontakt svojom izvanrednom lucidnošću.
	[[~~File~~:Roma Grab Leo XIII BW.JPG\|mini\|250px\|Grobnica pape Lava XIII. u bazilici sv. Ivana Lateranskog\|right]]		[[Datoteka:Roma Grab Leo XIII BW.JPG\|mini\|250px\|Grobnica pape Lava XIII. u bazilici sv. Ivana Lateranskog\|right]]
	== Papina smrt ==		== Papina smrt ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-29T05:28:58Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 29. studeni 2021. u 05:28
Redak 57:		Redak 57:
	* Enciclopedia dei Santi, [http://www.santiebeati.it/].		* Enciclopedia dei Santi, [http://www.santiebeati.it/].

	~~{{Commonscat\|Leo XIII}}~~
	{{pape}}		{{pape}}

	[[Kategorija:Pape\|Lav 13]]		[[Kategorija:Pape\|Lav 13]]
	[[Kategorija:Talijanski katolički svećenici]]		[[Kategorija:Talijanski katolički svećenici]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-20T12:30:10Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir papa |
| hrvatsko_ime = Lav XIII.
| latinsko_ime = Leo PP. XIII.
| pravo_ime = Gioacchino Vincenzo Pecci
| grb = [[Datoteka:C o a Leone XIII.svg|130 px]]
| slika = XIII.Leopápa1.jpg
| slika_širina = 250px|
| slika_opis =
| papa_od = [[20. veljače]] [[1878.]]
| papa_do = [[20. srpnja]] [[1903.]]
| prethodnik = [[Pio IX.]]<br>([[1846.]] – [[1878.]])
| nasljednik = [[Pio X.]]<br>([[1903.]] – [[1914.]])
| datum_rođenja = [[2. ožujka]] [[1810.]]
| mjesto_rođenja = [[Carpineto]], [[Lacij]], [[Italija]]
| datum_smrti = 20. srpnja 1903.
| mjesto_smrti = [[Rim]]
| imenjaci = Lav

|}}
'''Lav XIII.''' ''lat. Leo PP. XIII.'' (Carpineto, [[Lacij]], [[2. ožujka]] [[1810.]] - [[Rim]], [[20. srpnja]] [[1903.]]), rođen kao '''Gioacchino Vincenzo Pecci''', 256. poglavar [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]], papa od [[20. veljače]] [[1878.]] do smrti [[1903.]]

Prvi je papa snimljen [[kamera|kamerom]].<ref> [https://www.medjugorje-info.com/hr/zanimljivosti/pogledajte-prvog-papu-snimljenog-kamerom Pogledajte prvog papu snimljenog kamerom] medjugorje-info.com </ref>

== Raniji život ==

Gioacchino je rođen kao šesti od sedmorice sinova grofa Lodovica Peccija i njegove žene Ane, rođene Prosperi Buzzi. Kada mu je bilo osam godina, zajedno sa starijim bratom Giuseppeom ([[1807.]] – [[1890.]]) - kojeg će nakon što postane papa imenovati [[1879.]] [[kardinal]]om - odlazi na školovanje u jezuitsku školu u Viterbu, gdje je boravio od [[1818.]] do [[1824.]] Potom odlazi na višu gimnaziju Collegio Romano u Rim, a [[1832.]] upisuje se na [[Sveučilište La Sapienza]] u Rimu. Gioacchino je bio odličan student i veliki ljubitelj i poznavatelj [[latinski jezik|latinskog jezika]]. Studira crkveno i građansko pravo, te [[1836.]] stječe doktorat iz [[teologija|teologije]] i prava. Na staru godinu [[1837.]] zaređen je za svećenika.
Dva mjeseca kasnije postavljen je za Apostolskog delegata u Beneventu. Od [[1841.]] obnaša istu dužnost u [[Spoleto|Spoletu]], a potom u [[Perugia|Perugi]]. Gioacchino rano ulazi u Kuriju, gdje se pokazao vrsnim administratorom, pa ga papa [[Grgur XVI.]] [[1843.]] imenuje titularnim nadbiskupom Damiate i šalje za [[nuncij]]a u [[Belgija|Belgiju]]. Početkom [[1846.]] papa Grgur XVI. imenuje ga biskupom Perugie sa titulom nadbiskupa. Vijest o imenovanju biskupom Gioacchina zatječe za vrijeme njegova putovanja po [[London]]u i [[Pariz]]u, gdje je upoznao mnoge eminentne osobe toga doba. Bogat iskustvom i oboružan novim idejama vraća se u Rim [[26. svibnja]] [[1846.]] kada je papa Grgur XVI. već ležao na odru. Papa [[Pio IX.]] [[1853.]] imenuje ga kardinalom s namjerom da ga premjesti u jednu od suburbikarijalnih biskupija. No, Gioacchino se zahvalio na toj časti te je ostao u Perugi. Kao biskup zalagao se za jačanje nauka [[Toma Akvinski|Tome Akvinskog]] i [[1859.]] osniva u Rimu Akademiju sv. Tome. U kolovozu [[1877.]] papa Pio IX. imenuje ga camerlengom pa je Gioacchino bio prisiljen preseliti u Rim.

== Izbor za papu ==

Samo šest mjeseci kasnije [[7. veljače]] [[1878.]] završio je najduži pontifikat u povijesti [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]]. Papa Pio IX. umro je u 86. godini života i 32. godini pontifikata. Prije nego će se to dogoditi novine su pisale kako bi talijanska Vlada trebala zaposjesti [[Vatikan]] i umiješati se u [[konklava|konklave]]. No, [[Rusko-Turski rat]] i iznenadna smrt [[kralj]]a [[Viktor Emanuel II.|Viktora Emanuela II.]] odvratila je pozornost talijanske Vlade, pa su konklave održane nesmetano. Nakon samo tri kruga glasovanja sa 44 glasa od mogućih 61, kardinal Gioacchino Pecci izabran je za papu [[20. veljače]] [[1878.]] godine.

== Pontifikat ==

Papa Lav XIII. je slovio kao umjerenjak širokih pogleda. Od novog šezdesetosmogodišnjeg pape koji je bio često boležljiv za očekivati je bio relativno kratki pontifikat, ali providnost je htjela da pontifikat pape Lava XIII. potraje preko 25 godina, tijekom kojih je on pokazao zadivljujuću energiju. Najvažnijim zadatkom Papa je smatrao približavanje kršćanstva suvremenim strujama, ali bez odustajanja od temeljnih kršćenskih načela.
[[File:XIII.Leopp.jpg|mini|230px|lijevo|Papa Lav XIII. snimljen kamerom 1896. godine]]
Doktrinalno djelo pape Lava XIII. jedno je od najvećih. Za njegovo razumijevanje potrebno je reći da je Papa bio duboko zaokupljen dvjema stvarima: "mrzio" je neljudski [[kapitalizam]] jednako kao i materijalistički i ateistički marksizam. Njegovo dogmatsko djelo sadržano je u dvadeset enciklika i brojnim drugim dokumentima. U [[enciklika]]ma "''Quod apostolici muneris''" ([[1878.]]); "''Humanum gens''" ([[1884.]]) i "''Arcanum illud''" (Veliko poslanje, [[1880.]] povodom 1000. godišnjice djelovanja [[Ćiril i Metod|Ćirila i Metoda]].) Papa iznosi jasne poglede protiv socijalizma, komunizma, nihilizma i masonstva, te se zauzima za očuvanje braka. Vrlo je važna Papina odredba o otvaranju Vatikanskih arhiva i biblioteke znanstvenim radnicima, poglavito povijesničarima, neovisno o njihovim vjerskim i društvenim nazorima. Papina enciklika "''[[Rerum novarum]]''" (Nove stvari, [[1891.]]) i dan danas je aktualna i vrlo značajna, jer se u njoj Papa zalaže za razvoj katoličkih socijalnih znanosti (za zaštitu privatne imovine, ali i za pravedne plaće radnika). U njoj se Papa zalaže za radnička prava i socijalnu pravdu, što mu je pribavilo nadimak «radnički papa».

Za razliku od svoga predhodnika, Lav XIII. bio je fleksibilan političar. Za vrijeme njegovog pontifikata pri [[Sveta Stolica|Svetoj Stolici]] je sve veći broj stranih predstavništava. Rastući ugled papinstva je potvrdio i posjet njemačkog [[car]]a [[Vilim II., njemački car|Vilima II.]] Vatikanu, a [[njemački kancelar]] [[Otto von Bismarck]] moli [[1885.]] Papu da posreduje u sporu između [[Njemačka|Njemačke]] i [[Španjolska|Španjolske]] oko Karolinskih otoka. Papa je od početka svoga pontifikata pokušavao riješiti probleme na koje je Crkva nailazila u Njemačkoj. U tome je malo pomalo i uspio, pošto je revizija Svibanjskih zakona između [[1886.]] i [[1887.]] omogućila poništenje svih protuvjerskih odredaba osim one koja se odnosila na [[isusovci|isusovce]], kojima je bilo dopušteno da se vrate u Njemačku tek za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. U [[Francuska|Francuskoj]] su problemi tek počeli dolaskom republikanaca na vlast [[1879.]], kada je borba za [[sekularizacija|sekularizaciju]] javnog života dosegla vrhunac. Pod lozinkom «odvajanje Crkve od države» donesen je [[1901.]] Zakon o društvima. Svi [[redovnici]], osim onih koji su bili angažirani oko njege bolesnika, bili su protjerani iz Francuske.
Papa se puno zauzimao za misije. Otvorio je 248 novih biskupskih sjedišta po cijelom svijetu. Po prvi puta se obratio «odvojenoj braći» [[protestanti]]ma i [[pravoslavlje|pravoslavcima]], pozivajući ih na povratak rimskoj Crkvi. Godine [[1893.]] proglašava svetkovinu Svete Obitelji. [[bula|Bulom]] "''Ex hac augusta''" ([[1881.]]), papa Lav XIII. uspostavlja u [[Bosna|Bosni]] redovitu crkvenu hijerarhiju osnivajući [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosansku nadbiskupiju]] i [[metropolija|metropoliju]] sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]] i sa sufraganim biskupijama u [[Mostar]]u i [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Istom je bulom odredio otvoriti metropolijsko Bogoslovno sjemenište gdje će se odgajati i obrazovati dijecezanski svećenici.<ref>[http://www.kbf.ba/page.php?id=12 Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu] Povijest </ref> Papa je neobično cijenio biskupa [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa J. Strossmayera]], često ga je hvalio, a [[đakovo|đakovački]] biskup je Papi izricao «najčvršću odanost». Proglasio je [[Sveti Nikola Tavelić|Nikolu Tavelića]] blaženim [[1889.]]
Breveom od [[2. studenog]] [[1888.]] Papa propisuje uporabu «zucchetta» (kapica koju nose papa, kardinali i biskupi – često je zovu «Soli Deo» /Samo Bogu/, jer se skida samo pri činu posvećenja na misi). Papa Lav XIII. bio je prvi papa koji je snimljen filmskom kamerom i prvi kojemu je snimljen glas. U svojim odnosima s Talijanskom državom Lav XIII. strogo se držao smjera kojeg je zacrtao njegov prethodnik Pio IX. I on se smatrao zatočenikom i nikada nije napustio Vatikan. Posljednja dekada njegovog pontifikata bila je obilježena njegovom fizičkom slabošću, te je bilo više nego očito da se u njegovoj politici i stavovima osjećao utjecaj kurijalnih kardinala. Unatoč tome Papa je bio jedan od najomiljenijih ljudi u [[Europa|Europi]]. Dužina njegovog pontifikata, koji je slijedio nakon najdužeg pontifikata u povijesti Katoličke Crkve, pape Pija IX., i duboka starost od pune 93 godine, rezultirala je komentarom jednog tadašnjeg kardinala: «Izabrali smo Svetog Oca, a ne Vječnog Oca». Izgledom mršav, košćat, gotovo mumificiranog izboranog lica, kojemu su jedino oči sjajem odavale znakove života, Papa je ostavio dubok trag na sve s kojima je dolazio u kontakt svojom izvanrednom lucidnošću.
[[File:Roma Grab Leo XIII BW.JPG|mini|250px|Grobnica pape Lava XIII. u bazilici sv. Ivana Lateranskog|right]]
== Papina smrt ==

U ljeto [[1903.]] Papino se zdravlje naglo pogoršalo. Razbolivši se od upale pluća, nakon dva tjedna teške agonije, papa Lav XIII. umro je [[20. srpnja]] [[1903.]] godine. Svojim pontifikatom, kroz više od dvadeset pet godina, Lav XIII. je Crkvi vratio internacionalni ugled i poštovanje kakvog nije imala odavno. Sahranjen je u Bazilici svetog Ivana Lateranskog u Rimu.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* Jacques Mercier, ''Povijest Vatikana (Vingt siècles d'histoire du Vatican)'', Barbat, Zagreb 2001.,
* Marijo Milić, ''Pape od sv. Petra do Ivana Pavla II.'', Laus, Split 2000.,
* Eric Russell Chamberlin, ''The bad popes'', Dorset Press, 1969.,
* Enciklopedija opća i nacionalna, Pro Leksis d.o.o. i Večernji list d.d. Zagreb,
* Cardinals of the Holy Roman Church , [http://www2.fiu.edu/~mirandas/cardinals.htm],
* The Catholic Encyclopedia, [http://www.newadvent.org/cathen/],
* Enciclopedia dei Santi, [http://www.santiebeati.it/].

{{Commonscat|Leo XIII}}
{{pape}}

[[Kategorija:Pape|Lav 13]]
[[Kategorija:Talijanski katolički svećenici]]