<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Lav</id>
	<title>Lav - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Lav"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Lav&amp;action=history"/>
	<updated>2026-10-16T11:29:16Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Lav&amp;diff=672495&amp;oldid=prev</id>
		<title>Suradnik10: Zamjena teksta - &#039;{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wikivrste(.*)\=(.*)↵\|wikivrstehr(.*)\=(.*)↵\|wikizvor(.*)\=(.*)↵\|wikizvor_autor(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}&#039; u &#039;&#039;</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Lav&amp;diff=672495&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2026-03-12T17:20:58Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Zamjena teksta - &amp;#039;{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wikivrste(.*)\=(.*)↵\|wikivrstehr(.*)\=(.*)↵\|wikizvor(.*)\=(.*)↵\|wikizvor_autor(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}&amp;#039; u &amp;#039;&amp;#039;&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 12. ožujak 2026. u 17:20&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l136&quot;&gt;Redak 136:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 136:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;=== Ostali projekti ===&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;=== Ostali projekti ===&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;{{WProjekti&lt;/del&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt; &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;|commons        = Panthera leo&lt;/del&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-side-added&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;|commonshr      = Lav&lt;/del&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-side-added&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;|commonscat     = Panthera leo&lt;/del&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-side-added&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;|commonscathr   = Lav&lt;/del&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-side-added&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;|wikivrste      = Panthera leo&lt;/del&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-side-added&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;|wikivrstehr    = Lav&lt;/del&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-side-added&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;|wikizvor       = &lt;/del&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-side-added&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;|wikizvor_autor = &lt;/del&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-side-added&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;|wječnik        = lav&lt;/del&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-side-added&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;|wikiknjige     = &lt;/del&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-side-added&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;|wikicitat      = &lt;/del&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-side-added&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;}}&lt;/del&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-side-added&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Kategorija: Pantere]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Kategorija: Pantere]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Kategorija:Osjetljive vrste]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Kategorija:Osjetljive vrste]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>Suradnik10</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Lav&amp;diff=15479&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Lav&amp;diff=15479&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-07-26T11:09:27Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Lav&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;{{dz}}&lt;br /&gt;
{{Taksokvir | boja = pink&lt;br /&gt;
| status = {{StatusOsjetljivi}}&lt;br /&gt;
| naziv = Lav&lt;br /&gt;
| slika = Lion waiting in Namibia.jpg&lt;br /&gt;
| slika_širina = 250px&lt;br /&gt;
| regnum = [[Životinje|Animalia]]&lt;br /&gt;
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]&lt;br /&gt;
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]&lt;br /&gt;
| ordo = [[Zvijeri|Carnivora]]&lt;br /&gt;
| familia = [[Mačke|Felidae]]&lt;br /&gt;
| subfamilia = [[Velike mačke|Pantherinae]]&lt;br /&gt;
| genus = &amp;#039;&amp;#039;[[Pantere|Panthera]]&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
| species = &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;P. leo&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
| dvoimeno = &amp;#039;&amp;#039;Panthera leo&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
| dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linné|Linné]], [[1758.]]&lt;br /&gt;
| karta_raspon = Lion distribution.svg&lt;br /&gt;
| karta_raspon_širina = 250px&lt;br /&gt;
| karta_raspon_opis = Životni prostor lavova.&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Lav&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ([[latinski jezik|lat.]] &amp;#039;&amp;#039;Panthera leo&amp;#039;&amp;#039;) [[životinja|životinjska]] je vrsta iz porodice [[mačke|mačaka]]. Za razliku od drugih mačaka, lavovi žive u [[čopor]]ima. Lako ga je prepoznati po grivi koju imaju mužjaci, a danas žive u [[Afrika|Africi]] kao i u nekim područjima [[Azija|Azije]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Obilježja ==&lt;br /&gt;
Nakon [[tigar|tigra]], lav je sljedeći na ljestvici veličine mačaka, pa to znači da je najveća kopnena  [[zvijer]] [[Afrika|Afrike]]. Lav je od njuške do početka [[rep]]a dugačak oko 180 [[cm]], u [[rame]]nima doseže visinu od 120 [[cm]] a rep mu je dug 1 [[metar|m]]. Odrasli mužjak teži prosječno oko 225 [[kg]]. Ženke su sa 160 cm dugim trupom (zajedno s glavom) visinom u ramenima od 100 cm i 85 cm dugačkim repom i težinom od 150 kg  značajno nježnije građe od [[mužjak]]a. Najkrupniji lavovi žive na jugu [[Afrika|Afrike]], a najmanji u [[Azija|Aziji]]. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Lavovi imaju kratko, žuto-zlatno do tamno smeđe [[krzno]], a mužjaci osim toga i gustu i dugačku [[griva|grivu]] koja je najčešće tamnosmeđa, ali može biti svijetlo- ili crvenosmeđa. Griva počinje od obraza i širi se niz vrat do preko ramena, ali samo rijetko i preko prsiju i trbuha. Njena svrha je vjerojatno da životinja djeluje veće i zastrašujuće u odnosu na prehrambene konkurente. Praktična korist od grive bi mogla biti zaštita od udaraca pandži drugog lava u konkurentskoj borbi. Osim toga, istraživanja na terenu su dokazala, da mužjaci s vrlo tamnom i velikom grivom imaju veće izglede da osvoje ženku. Azijski lavovi imaju puno manje izraženu grivu nego afrički. Mladi lavovi ju uopće nemaju. Potrebno je čitavih pet godina da se griva kod lava razvije do pune mjere.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osim toga, upadljiv je i crni čuperak na vrhu repa, u kojem se zapravo nalazi zakržljali kralježak.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mladi lavovi imaju po tijelu pjege koje do godine dana starosti izbliljede. U rijetkim slučajevima se zna dogoditi, da pjege ostanu vidljive i kod odraslih lavova, ali one su uvijek neupadljive, vidljive samo iz neposredne blizine. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao i kod [[tigar|tigrova]], i kod lavova se može povremeno dogoditi [[leucizam]]; to znači, da se može dogoditi da se pojavi neki lav s bijelim [[krzno]]m. To, međutim, nisu [[albinizam|albini]], jer nemaju za pojavu albinizma tipične crvene oči. Bijela boja krzna se nasljeđuje [[recesivni gen|recesivnim genom]]. Kako su bijeli lavovi upadljivi i potencijalna lovina ih lakše uočava, njima je preživljavanje puno teže. Osim toga, postoje i izviješća o uslijed [[melanizam|melanizma]] potpuno crnim lavovima, ali o njihovom stvarnom postojanju nema dokaza. Međutim, kod drugih [[velike mačke|velikih mačaka]], [[jaguar]]a, [[leopard]]a i [[puma|pume]] su crni primjerci opće poznati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Rasprostranjenost ==&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Lion d&amp;#039;Afrique.jpg|250px|minijatura|desno|Lav]]&lt;br /&gt;
Prvobitno je prostor na kojem su živjeli lavovi obuhvaćao, osim Afrike, južnu [[Europa|Europu]] kao i [[Prednja Azija|prednju Aziju]] i [[Indija|Indiju]]. U razdoblju [[ledeno doba|ledenog doba]] su u srednjoj Europi kao i u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] živjele podvrste &amp;#039;&amp;#039;Panthera leo fossilis&amp;#039;&amp;#039; i &amp;#039;&amp;#039;Panthera leo spelaea&amp;#039;&amp;#039; ([[spiljski lav]]). Međutim, tu je nestao s povlačenjem leda. Najstariji i najveći lavovi su lovili Europom prije više od 500.000 godina u okolini [[Wiesbaden]]a u [[Hessen]]u i pored [[Heidelberg]]a u [[Baden-Württemberg]]u. Ti su primjerci bili gotovo jednako veliki poput najvećih lavova u povijesti [[Zemlja|Zemlje]] koji su živjeli u [[Kalifornija|Kaliforniji]] prije 12.000 godina s rekodrnom veličinom od maksimalnih 3,60 [[metar|m]] (dužina tijela 2,40 m, dužina repa oko 1,20 m). U srednjoj Europi izumrli su prije više od 12.000 godina.&lt;br /&gt;
Pred nešto više od 5000 godina bili su rasprostranjeni u cijeloj Europi, Aziji i sjevernoameričkom kontinentu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje brojni zapisi [[antika|antičkih]] suvremenika (n.pr. [[Herodot]] i [[Aristotel]]), da su u njihovo vrijeme na [[Balkan]]u još živjeli lavovi i to u samoj Grčkoj. Pretpostavlja se, da su lavovi u Europi izumrli negde u 1. stoljeću naše ere zbog posljedica ljudskih aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Do prije stotinjak godina živjeli su i u zapadnoj Aziji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas, prostor na kojem žive lavovi je uglavnom ograničen na područje južno od [[Sahara|Sahare]]. Sjeverno od Sahare vrsta je izumrla negdje oko 1940-ih godina, a jednako tako je i azijska populacija lavova tijekom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] gotovo potpuno iskorijenjena. Održao se jedan mali ostatak vrste u [[Nacionalni park Gir|Nacionalnom parku Gir]] u [[Gudžarat]]u u [[Indija|Indiji]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ranije su lavovi živjeli u svim [[okoliš]]ima osim u šumama. Područja na kojima danas žive lavovi su vrlo smanjena. Okoliš koji lavovima najviše odgovara je [[savana]]. Međutim, oni žive i u sušnim šumama i u [[polupustinja]]ma, dok ih u [[pustinja]]ma i [[kišna šuma|kišnim šumama]] uopće nema.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Način života ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Socijalno ponašanje ===&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Loewe_2.jpg|mini|200px|lijevo|Lavica u [[savana|savani]] ]]&lt;br /&gt;
Za razliku od drugih, uglavnom samotnjačkih, velikih mačaka, lavovi žive u čoporu. On se satoji prije svega od ženki koje su međusobno sve u srodstvu. Veličina područja koje je &amp;quot;njihovo&amp;quot; kao i količina potencijalne lovine određuju veličinu čopora koji može imati od 3 do 30 pripadnika. U čoporu su, najčešće, od jednog do tri odrasla mužjaka koji su hijerarhijski nadređeni ženkama. Područje čopora može biti veliko od 20 do 400 [[km²]]. Njegove &amp;quot;granice&amp;quot; se obilježavaju izmetom i urinom, a i glasnom rikom, koja konkurentima daje do znanja da je područje zauzeto.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mladi mužjaci ostaju u [[čopor]]u dvije, eventualno tri godine, dok ne dosegnu spolnu zrelost. Nakon toga, čopor ih otjera.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon protjerivanja iz čopora u kojem je rođen, mladi mužjak najčešće godinama skita i obično se pridruži drugim mužjacima koji isto tako skitaju. Pri tome veza između mužjaka koji mogu ali i ne moraju biti u srodstvu postaje vrlo snažna. Ovakvi [[nomadi]] prelaze velike udaljenosti i pri tome ne poštuju granice područja drugih čopora, ali sami ne zasnivaju svoje područje. Kako lavovi kao pojedinci nemaju baš uspjeha u lovu, najčešće se hrane strvinom koju otmu drugim uspješnim lovcima. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako takav &amp;quot;nomad&amp;quot; u svojim lutanjima naiđe na čopor koji predvodi neki stari ili slab mužjak, dolazi do borbe između njih. Te su borbe u pravilu nemilosrdne, i u krajnjem slučaju mogu završiti i smrću jednog od rivala. Ako stari vođa čopora izgubi borbu, sad on dalje živi samotnjački, a često i ugine od posljedica borbe. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako iz borbe novi mužjak izađe kao pobjednik, u pravilu dolazi do [[infanticid kod životinja|infanticid]]a, što znači da ubije svu mladunčad svog prethodnika u čoporu. Time postiže, da se ženke vrlo brzo nakon gubitka mladunaca ponovo tjeraju. Suprotno mužjacima, ženke provode čitav svoj život u čoporu u kojem su se okotile, što znači da su ženke jednog čopora sve u međusobnom srodstvu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Razmnožavanje ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Lavovi dosežu socijalnu zrelost s dvije do tri godine, a fiziološku sa 18 mjeseci. Da bi utvrdio da li je ženka spremna za parenje, mužjak lava koristi [[Jakobsonov organ]]. Tijekom tog procesa, mužjak zadigne gornju usnu, lagano otvori usta i intenzivno udiše zrak kako bi što bolje mogao odrediti osobine mirisa ženke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Lion pair2.jpg|mini|200px|desno|Parenje]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Loewe 3.JPG|mini|200px|desno|Lavlja mladunčad]]&lt;br /&gt;
I ako ima položaj na vrhu ljestvice [[čopor]]a, mužjak se može pariti sa ženkom samo uz njen pristanak. Ona svoju spremnost pokazuje na način, da legne trbuhom na zemlju i savije rep u stranu. Za vrijeme [[kopulacija|kopulacije]] mužjak zubima drži ženku za šiju. Zbog tog ugriza u šiju ženka je instinktivno potpuno mirna. Ako ženka pristaje na kopulaciju, oni se pare svakih oko 20 minuta, a kopulacija traje tridesetak sekundi. Nakon oko pet dana, prestaje spremnost ženke za parenje. Prema spremnosti ženke na parenje, promatrač može procijeniti mužjakov položaj u čoporu i pretpostaviti vjerojatnoću da ga uskoro smijeni drugi mužjak na mjestu vođe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon razdoblja skotnosti od oko četiri mjeseca, lavica se sklanja iz čopora i na skrivenom mjestu koti do četiri slijepa mladunca, teške oko 1,5 [[kg]] i velike oko 50 [[cm]]. Mladunci ostaju u skrovištu  šest do osam tjedana i za to vrijeme samo majka brine o njima. Ako je skrovište postrani od lovišta čopora, ženka lovi sama. Pri tome se može dogoditi, da mladunci i do 48 sati ostanu sami u skrovištu. U tom su razdoblju mladunci vrlo ugroženi, posebno od [[hijena]], ali i drugih [[grabežljivac]]a. Po isteku najviše osam tjedana, majka odvodi mladunce do čopora, i vrlo rijetko pri tome može biti problema s prihvaćanjem mladunaca od strane čopora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Od trenutka dolaska u čopor, mladunci više ne sišu samo svoju majku, sve lavice koje trenutno [[dojenje|doje]] dozvoljavaju svim mladuncima u čoporu sisanje. S oko šest mjeseci mladunčad se odvikava od sisanja, ali ostaje uz majku još oko dvije godine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Očekivani životni vijek lavova je od četrnaest do dvadeset godina. Ali u pravilu samo ženke doživljavaju tu starost. Mužjaci puno ranije bivaju protjerani sa svog položaja vođe čopora od mlađih mužjaka, ne nalaze novi čopor i često uginu od gladi. Vrlo često u prirodi ne žive duže od sedam godina. Međutim u [[zoološki vrt|zoološkim vrtovima]] su zabilježeni slučajevi da su  mužjaci doživjeli i 34 godine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Prehrana ===&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Bristol.zoo.lion.yawns.arp.jpg|mini|200px|desno|Azijski lav u Bristolskom zoološkom vrtu]]&lt;br /&gt;
Žrtve lavova su najčešće mlade ili bolesne životinje. Love najčešće u mraku ili u ranim jutarnjim satima dok je još svježe. Kako lavovi nisu baš ustrajni niti brzi trkači (najviše 60 km/h, a i to samo na kratke staze), jedina mogućnost za uspješan lov im je suradnja. Otprilike samo svaki peti pokušaj lova završava uspješno. Uobičajena lovina lavova su [[antilopa|antilope]], [[gazela|gazele]], [[gnu antilopa|gnu antilope]], [[bivol]]i i [[zebra|zebre]], ali ponekad i [[zec|zečevi]], [[ptice]] a prema prilici i [[ribe]]. U nekim područjima su lavovi razvili i lov na netipične životinje. Tako u [[NP Chobe]] ([[Bocvana]]) redovno love [[slon]]ove u [[Savuti]]ju, a u [[Linyanti]]ju [[vodeni kon|vodene konje]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mladi lavovi kreću u lov s majkom već u starosti od tri mjeseca, ali tek u dobi od dvije godine se može reći da su naučili tehniku lova. To je prije svega prikradanje i suradnja. Lavice okruže lovinu i prikradaju joj se često i više stotina metara koristeći vrlo spretno sve prednosti terena na kojem se nalaze. Pri tome odlično međusobno sudjeluju tjerajući lovinu prema zasjedi u kojoj su druge lavice. Što su bliže lovini, to više paze na zaklon u prikradanju. Kad stignu do razdaljine od oko 30 [[metar|m]], lavice kreću u napad s nekoliko skokova. Pri tome skokovi su dugi oko 6 m, a lovinu ubijaju ugrizom u grlo ili šiju. Međutim, vrlo često i guše žrtvu tako, da dok nekoliko lavica drži lovinu, jedna uhvati njušku žrtve u svoju gubicu i tako joj zatvori dovod zraka. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mužjaci rijetko sudjeluju u lovu, i to samo ako se radi o netipično velikoj lovini. Kad lov završi uspješno, do izražaja dolazi ljestvica važnosti u čoporu. Prvo jede mužjak, pa zatim najvažnije ženke, i na kraju mladunci. Uz lešinu, često dolazi do borbe oko utvrđivanja mjesta na ljestvici čopora, pri kojim se često dogodi da neki članovi čopora zadobiju i prave rane.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Lavovi često jedu i [[strvina|strvinu]]. Mužjaci koji su otjerani iz [[čopor]]a se često, silom prilika, orijentiraju na takvu prehranu. Pri tome, vrlo grubo otjeraju [[leopard]]e ili [[gepard]]e od njihove upravo ubijene lovine. Često i [[pjegava hijena|pjegavim hijenama]] otmu lovinu, a ne obrnuto, kao što se ranije pretpostavljalo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Lavovi i čovjek ==&lt;br /&gt;
Lavovi spadaju u najpoznatije životinje i ubraja ih se u [[Velika afrička petorica|&amp;quot;pet velikih&amp;quot;]], pet vrsta velikih životinja koje su posebno cijenjene kod lovaca.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Ugroženost ===&lt;br /&gt;
Kao i sve ostale velike životinje [[Afrika|Afrike]], najveća ugroza za lavove proizlazi od ljudi i njihovog lova. Međutim, zadnjih je godina smanjen lov na njih u gotovo svim područjima gdje žive. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sljedeći problem su bolesti, posebno u [[JAR|južnoafričkom]] [[Krügerov nacionalni park|Krügerovom nacionalnom parku]]. Nakon što je u njemu [[1995.]] utvrđeno prvo uginuće jednog lava izazvano  [[tuberkuloza|tuberkulozom]] u parku su poduzeli vrlo detaljna istraživanja. Utvrdili su da je u južnom dijelu parka više od 90% životinja inficirano tim smrtonosnim [[bakterija]]ma. Infekcija je potekla od [[kafarski bivol|kafarskih bivola]]a koje love lavovi, a oni su se zarazili u kontaktu s domaćim govedima koja su bolest unijela u park. Oko 70 % bivola boluje od tuberkuloze pluća, a kod lavova se bolest manifestira prije svega u [[probavni trakt|probavnom traktu]]. Životinje slabe, ekstremno omršave i ugibaju u roku od nekoliko godina. Osim tuberkuloze, oko 60 do 70 posto lavova je inficirano jednim virusom koji jako podsjeća na ljudski [[HIV]] virus, a ima jednako tako za posljedicu oštećenje [[imunološki sustav|imunološkog sustava]] životinje, što dodatno otvara put tuberkulozi. Protiv ni jedne od ovih bolesti ne postoji [[cjepivo]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Lavovi u religiji i mitologiji ===&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Egypt.Giza.Sphinx.01.jpg|mini|250px||desno|[[Sfinga]] u [[Giza|Gizi]] ]]&lt;br /&gt;
Još su ljudi u mlađem [[paleolitik|paleolitičkom]] dobu prije više od 30.000 godina. Među upečatljive primjerke umjetnosti iz tog doba spada jedna gotovo 30 [[cm]] visoka figurica žene s lavljom glavom izrađena od [[mamut]]ove [[bjelokost]]i koja je nađena u jednoj špili u [[Baden-Würtemberg]]u. Možda je predstavljala određeno [[božanstvo]]. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Lav je u mnogim kulturama zauzeo položaj &amp;quot;kralja životinja&amp;quot;. Smatra se, da je takav položaj dobio temeljem jedne ranokršćanske knjige o životinjskoj simbolici i odigrao veliku ulogu na [[zapad]]njačku [[kultura|kulturu]].Očita je fascinacija koju lav ima na ljude ako se pogledaju [[grb]]ovi na kojima se pojavljuje. Tako se lav nalazi, primjerice, na grbovima [[Hessen]]a, [[Zürich]]a, [[Akvitanija|Akvitanije]],  [[Crna Gora|Crne Gore]], kao i mnogim drugim. Europljani su ga poznavali jer je nekada živio uz obale [[Sredozemno more|Sredozemlja]]. U jednoj [[Ezop]]ovoj basni pobjegli rob sreće lava koji je imao trn u šapi. Rob se sažalio na lava, i izvadio mu trn. Kad su ga kasnije uhvatili i za kaznu odredili da ga bace lavovima za hranu. Lav ga je prepoznao i odbio ga je pojesti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U nizu [[antika|antičkih]] kultura lav igra veliku ulogu. U [[Drevni Egipat|Egiptu]] su [[faraon]]e prikazivali kao [[Sfinga|sfinge]], kao lavove s ljudskom glavom. Najpoznatiji takav prikaz je [[Velika sfinga u Gizi]]. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na [[Rastafarijanstvo|rastafarijanskoj zastavi]] se često može vidjeti i prikaz lava. On simbolizira kraljevsko podrijetlo [[Haile Selassie|Haile Selassiea]], snagu crnog naroda, hrabrost, no također se može uzeti i kao metafora za krvoločnost, simbol predatora nad plijenom, dominaciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na [[sjever]]nom nebu postoje čak dva zviježđa s nazivom: [[lav (zviježđe)|Lav ]] i [[Mali lav (žviježđe)|Mali lav]]. Dokaz da lav i danas uživa glas moćne i snažne životinje je da su [[Afganistan|afganistanskog]] ratnog vođu [[Ahmad Šah Masud]]a njegovi pristaše zvali &amp;quot;Lav iz Pandžira&amp;quot;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Lavovi-ljudožderi ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno veći broj ljudi u [[Afrika|Africi]] strada od [[vodenkonj|vodenkonja]] nego od lavova. I [[leopard]]i su na glasu da su ljudima opasniji od lavova. Međutim, postoje slučajevi da su lavovi ciljano lovili ljude. Najpoznatiji takav slučaj odigravao se [[1898.]] kod gradnje mosta preko rijeke [[Tsavo]] u današnjoj [[Kenija|Keniji]]. Tijekom više mjeseci dva lava su ubila i djelomično i pojela 135 [[Indija|indijskih]] i afričkih radnika na mostu. Šefu gradilišta je trebalo 9 mjeseci da im uđe u trag i ubije ih. Bila su to dva vrlo krupna, zdrava mužjaka bez grive. Danas su izloženi u Field Museumu u Čikagu. Po ovom su događaju snimljena dva holivudska filma, prvi [[1952.]] i drugi [[1996.]] pod imenom &amp;#039;&amp;#039;The Ghost and the Darrkness&amp;#039;&amp;#039; (Duh i tama).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Podvrste ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:White_Lion.jpg|mini|desno|250px|[[Bijeli lav]]]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Azijski lav ===&lt;br /&gt;
{{glavni|Azijski lav}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Azija|Azijski]] lav (&amp;#039;&amp;#039;Panthera leo persica&amp;#039;&amp;#039;) je jako sličan afričkom lavu. Novija molekularnobiološka istraživanja su pokazala, da su se od afričkih odvojili prije oko 50.000 do 100.000 godina. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Imaju manje izraženu grivu i uzdužni nabor kože na trbuhu. Osim toga, imaju dužu dlaku na &amp;quot;laktovima&amp;quot;, a općenito su nešto manji od afričkih rođaka. Mužjaci teže od 160 do 190 kila, a ženke 110 do 120 kila. Nekada su bili rasprostranjeni sve do jugoistočne Europe, srednjeg i bliskog istoka. I čopori su prosječno manji nego afrički. Lovina su im uglavnom [[aksis jelen]], [[sambar jelen]], [[divlja svinja]] [[Indija|indijska]] [[gazela]] i [[četveroroga antilopa]]. Činilo se da je azijski lav osuđen na izumiranje, bilo je preostalo još samo 20 primjeraka, no zaštićeni od [[1975.]] u indijskom [[nacionalni park Gir|nacionalnom parku Gir]] je populacija ipak narasla na oko 300 životinja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Druge podvrste ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Od trinaest opisanih podvrsta, dvije su izumrle. To su &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;berberski lav&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (&amp;#039;&amp;#039;Panthera leo leo&amp;#039;&amp;#039;) koji je živio u [[Sjeverna Afrika|sjevernoj Africi]] i do [[1922.]] se uspio održati u [[Atlas (gorje)|Atlas]]u, i  &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;kapski lav&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; koji je živio u [[Južna Afrika|južnoj Africi]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Značenja ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kršćanstvo – simbolom je [[evanđelje|evanđelista]] [[sveti Marko|Marka]].&amp;lt;ref&amp;gt;[http://zupa-medulin.com/index.php?option=com_content&amp;amp;task=view&amp;amp;id=16&amp;amp;Itemid=332 Župa Medulin] &amp;lt;/ref&amp;gt; [[Isus]] se u [[Biblija|Bibliji]] naziva - &amp;quot;lav iz plemena Judina&amp;quot;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Zanimljivosti ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Lavovi su toliko jaki da jedna odrasla jedinka može odvući cijelu [[zebra|zebru]], koju bi jedva podigla desetorica ljudi. Lavičina skotnost traje 108 dana, a ženska se pari svake tri godine. Od [[1946.]] do [[1947.]] lavovi ljudožderi usmrtili su 500 ljudi blizu Jubine u Tanganjiki. Kad lav jede neku životinju, počinje od [[rep]]a. Najveći broj lavova ikada viđenih u jednom čoporu iznosio je 33, prema ravnatelju Kraljevskoga nacionalnog parka u [[Kenija|Keniji]] Mervyenu H. Cowiju. Godine [[1953.]] u Keniji čopor od devetero lavova ubio je tri [[gnu]]a nedaleko od piste Istočnoafričke zračne luke na zapadnom pristaništu [[Nairobi]]ja. Lavova rika može se čuti na daljinu od 10 do 12 km.&amp;lt;ref&amp;gt;John Gunther-Nepoznata Afrika, Zora, Zagreb 1966., str. 261.-275.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori i referencije ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Ostali projekti ===&lt;br /&gt;
{{WProjekti&lt;br /&gt;
|commons        = Panthera leo&lt;br /&gt;
|commonshr      = Lav&lt;br /&gt;
|commonscat     = Panthera leo&lt;br /&gt;
|commonscathr   = Lav&lt;br /&gt;
|wikivrste      = Panthera leo&lt;br /&gt;
|wikivrstehr    = Lav&lt;br /&gt;
|wikizvor       = &lt;br /&gt;
|wikizvor_autor = &lt;br /&gt;
|wječnik        = lav&lt;br /&gt;
|wikiknjige     = &lt;br /&gt;
|wikicitat      = &lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija: Pantere]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Osjetljive vrste]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>