WikiSysop: bnz

2022-03-23T07:14:59Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 23. ožujak 2022. u 07:14
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Laurencija Ćurić'''-->'''~~Laurencija Ćurić''' ([[Konjic]], [[13. srpnja]] [[1906.]]<ref name="CNAK"/> – [[Bijelo Polje (Mostar, BiH)]], [[1983.]]), hrvatska [[časna sestra]] [[Školske sestre franjevke Krista Kralja\|školskih sestara franjevki Krista Kralja]], uznica jugokomunističkog režima<ref name="Benita Prkačin"/>		Laurencija Ćurić''' ([[Konjic]], [[13. srpnja]] [[1906.]]<ref name="CNAK"/> – [[Bijelo Polje (Mostar, BiH)]], [[1983.]]), hrvatska [[časna sestra]] [[Školske sestre franjevke Krista Kralja\|školskih sestara franjevki Krista Kralja]], uznica jugokomunističkog režima<ref name="Benita Prkačin"/>

	== Životopis ==		== Životopis ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-04T05:02:05Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Laurencija Ćurić''' ([[Konjic]], [[13. srpnja]] [[1906.]]<ref name="CNAK"/> – [[Bijelo Polje (Mostar, BiH)]], [[1983.]]), hrvatska [[časna sestra]] [[Školske sestre franjevke Krista Kralja|školskih sestara franjevki Krista Kralja]], uznica jugokomunističkog režima<ref name="Benita Prkačin"/>

== Životopis ==
Rodila se u Mostaru u obitelji oca Ante.<ref name="CNAK"/> Bila je u sestrinskoj pučkoj školi u Bijelom polju. Prve teške poratne godine u Hercegovini je preživjela. Provela je te godine dijelom u Bijelom Polju, pa jednu godinu u rodnom Mostaru i nakratko u Međugorju u sestrinskoj kući. Teškoće su bile pred očima. 1945., a osobito 1948., brojne su časne sestre [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|jugokomunisti uhitili i osudili]]. To je zlo snašlo s. Laurenciju i još neke časne 1949. godine. Časne sestre su jugokomunisti te godine izbacili iz svih kuća časnih sestara osim one bjelopoljske. <ref name="Benita Prkačin">[https://komunistickizlocini.net/2019/01/26/benita-prkacin-redovnica-i-pjesnikinja-tri-godine-teske-robije-u-titovom-rezimu/ Komunistickizlocini.net] Uredništvo/komunistickizlocini.net ''Benita Prkačin redovnica i pjesnikinja tri godine teške robije u Titovom režimu''26. siječnja 2019. (pristup 2. ožujka 2019.)</ref> [[Samostan Školskih sestara franjevki Krista Kralja u Bijelom Polju|Samostan Školskih sestara franjevki Krista Kralja]] Provincije sv. Obitelji bio je jedini koji je ostavljen sestrama nakon što su komunisti oduzeli sve druge kuće.<ref name="hrsvijet">[https://www.hrsvijet.net/index.php/drustvo/40-vjera/35660-s-natalija-palac-komunisti-ubijaju-s-reginu-milas-ostale-sestre-uhicuju-progone HRsvijet.net] Marin Jurković/[[Stopama pobijenih]]: ''S. Natalija Palac: Komunisti ubijaju s. Reginu Milas, ostale sestre uhićuju, progone...'', 24. siječnja 2015. (pristupljeno 3. prosinca 2018.)</ref>
Mostarska UDBA ju je uhitila 17. studenoga 1949. koja je provela [[istraga|istragu]]. S. Laurencija bila je drugooptužena, a suđeno joj je zajedno s prvooptuženom s. [[Benita Prkačin|Benitom Prkačin]], uhićenoj 13. rujna 1949. godine. <ref name="Benita Prkačin"/> Optužena je za kazneno djelo po Čl. 3. t. 14 i čl. 9/I. Z.k.n.d. U [[pritvoru]] je bila od 17. do 24. studenoga 1949. i od 24. studenoga 1949. do 20. ožujka 1950. godine. Podnositelj optužnice bio je [[javni tužitelj]].<ref name="CNAK">[https://www.cnak.ba/kolumne/uciteljica-zivota/sudski-spisi-crkvenih-osoba-nakon-drugoga-svjetskog-rata-peti-dio/ Crkva na kamenu] ''Učiteljica života. Sudski spisi crkvenih osoba nakon Drugoga svjetskog rata (Peti dio). Časne sestre'' 30. ožujka 2016. (pristup 2. ožujka 2019.)</ref> S. Laurencija i s. Benita osuđene su u istom procesu za [[kazneno djelo]] "pomaganja odmetnika 1945. i 1946."<ref name="Benita Prkačin"/> {{citat|neutvrđenog dana i mjeseca primile su u samostan časnih sestara u Bijelom Polju grupu odmetničke bande, sa kojom su prethodno uspostavile pismenu vezu i tom prilikom dale im večeru i potrebnu količinu dasaka pomoću kojih su se odmetnici prebacili preko rijeke Neretve.« Takvim su činom onemogućavale službe državne vlasti »u otkrivanju i hvatanju bande|}}
Opis kaznenog djela za koji je optužena bio je <ref name="CNAK"/> {{citat|pomaganje odmetnicima. U zimu 1945-1946. neutvrđenog datuma u samostanu časnih sestara u Bijelom Polju u društvu sa prvooptuženom [[Benita Prkačin|Prkačin Benita]] primila jednu grupu odmetnika, dala im večeru i nekoliko dasaka radi prebacivanja preko rijeke Neretve.|}} Postupak kod suda trajao je dva tjedna.<ref name="CNAK"/> Proglašena je krivom po presudi Okružnog suda u Mostaru od 11. ožujka 1950. godine. S. Benita osuđena je na tri godine strogog zatvora i [[prisilni rad|prisilnim radom]], a s. Laurencija na dvije godine strogog zatvora s prisilnim radom. <ref name="Benita Prkačin"/> Presuda je bila pravosnažna 20. ožujka 1950. Žalbe na presudu nisu uvažene. [[Vrhovni sud NR BiH]] potvrdio je presudu Okružnog suda u Mostaru i s. Laurenciji i s. Beniti. <ref name="CNAK"/> [[Ministarstvo unutarnjih poslova NR BiH]] 11. svibnja naložilo je slanje sestara na na izdržavanje kazne u [[KPD Stolac|kazneno-popravni dom za žene]] u Stocu. Kaznu su u cijelosti izdržale. Molbu za pomilovanje Predsjedništvo Prezidijuma Narodne skupštine NR BiH odbilo je bez obrazloženja riječima "Ne uvažava se.", a odbijenicu je potpisao [[Vlado Šegrt]].<ref name="Benita Prkačin"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Ćurić, Laurencija}}
[[Kategorija:Životopisi, Mostar]]
[[Kategorija:Životopisi, Konjic]]
[[Kategorija:Školske sestre franjevke Krista Kralja]]

Laurencija Ćurić - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica