WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-09T22:19:37Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 9. studeni 2021. u 22:19
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Lastve'''-->{{~~Naselje~~ u BiH		<!--'''Lastve'''-->{{Infookvir naselje u BiH
	\|ime = Lastve		\|ime = Lastve
	\|slika =		\|slika =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-14T02:49:10Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje u BiH
|ime = Lastve
|slika =
|slika_širina =
|slika_opis =
|entitet = fbih
|regija =
|županija = [[Unsko-sanska županija]]
|općina =
|nadvisina =
|lat = 44.582
|long = 16.197
|position = right
|brojstan2013 = 61
|domaćinstva2013 =
|pošta =
|pozbroj =
}}

'''Lastve''' su naseljeno mjesto u općini [[Bosanski Petrovac]], [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 20. ožujka 2020.</ref>

== Povijest ==

U naselju postoje dvije "gradine" koje pripadaju dobu kada su ovdje živjeli [[Iliri]], smještene na isturenom brdu i strmom udolinom odvojene od planinskog masiva. Velika Gradina Lastve - Rakovica je jedno od najvećih gradinskih naselja u sjeverozapadnoj Bosni dimenzija 480x270 metara, dok je Mala Gradina Lastve - Zelinovac dimenzija oko 200x400 metara sa akropoljem dimenzija 80x50 metara.<ref>Salmedin Mesihović: Svpplementvm rebellio Illyrici - Germanikova "Pounjska ofanziva", Historijska traganja, 4, 2009., str. 9-33</ref> Zaštitni bedem je kameno zemljani i dostiže visinu između 2-4 metra. Širina bedema u osnovi iznosi oko 7 m. Prilikom iskopavanja nađeni su predmeti iz brončanog i željeznog doba (ulomci keramike, privjesak, željezno koplje, brončana fibula na baglamu).<ref>Vejsil Ćurčić: Starine iz okoline Bosanskog Petrovca, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Sarajevo, 1902.</ref>.

{{stilska dorada}}

Srbi su u Lastvama većina, ali nekad je ovdje bilo više Hrvata. U Lastvama je nekad bilo osam kuća Hrvata katolika. Ovi katolici naselili su se ovdje poslije austro-ugarskog zaposjedanja. To su bili ikavski Hrvati koji su se doselili 1879./80. godine iz najbližeg susjedstva, iz Like i Krbave. Hrvati u Lastvama podrijetlom su doseljeni iz Boričevca i Gračaca.<ref name="krnjeusa.net">(srp.) [http://www.krnjeusa.net/index.php/o-krnjeusi/petar-radjenovic/26-8-katolicke-porodice-na-podrucju-parohije-krnjeuse Krnjeusa.net] ''8. Katoličke porodice na području parohije Krnjeuša'', iz knjige „Bjelajsko Polje i Bravsko" autora Petra Rađenovića. (pristupljeno 13. srpnja 2017.)</ref>
Broj Hrvata cijelog petrovačkog, drvarskog i grahovskog kraja drastično se smanjio nakon drugoga svjetskog rata. Uz većinske Srbe, bilo je oko dvije tisuće Hrvata katolika u [[Krnjeuša|Krnjeuši]], [[Vrtoče|Vrtočama]], [[Kolunić]]u, [[Oštrelj]]u i u samom [[Bosanski Petrovac|Bosanskom Petrovcu]], a nakon masovnih ubojstava i masovnih protjerivanja Hrvata u srpskom ustanku na ovom graničnom području Hrvatske i Bosne i Hercegovine ([[Pokolj kod Drvara 27. srpnja 1941.|Drvar]] i okolica, iz [[Pokolj u Bosanskom Grahovu 27. srpnja 1941.|Bosanskog Grahova]] i okolice - naselja Luka, Korita, Ugarci, Obljaj i druga, iz Brotnja, Boričevca, Vrtoče, Lastve, Zelinovca, [[Pogrom u Krnjeuši 9. i 10. kolovoza 1941.|Krnjeuše]]) te činjenice da se ovamo Hrvati nisu smjeli vratiti niti nakon 1945. (nekim naseljima čak su i groblja uništena, a vlasništvo nad zemljom koja im je oteta Hrvati ni do danas nisu uspjeli povratiti), broj je drastično opao.<ref name="zajednički">[https://www.klix.ba/vijesti/bih/muslimani-i-katolici-uz-podrsku-pravoslavaca-zajedno-cistili-groblje-u-bosanskom-petrovcu/150517008 Klix.ba] ''Muslimani i katolici uz podršku pravoslavaca zajedno čistili groblje u Bosanskom Petrovcu'', 17. svibnja 2015. (pristupljeno 1. veljače 2017.)</ref> Te činjenice pokazuju da je taj ustanak imao protuhrvatski karakter i da cilj ustanka nije bio neutraliziranje oružanih snaga NDH, države pod kojom su Srbi teror, nego istrebljenje Hrvata na tom području, a čemu su korijeni u velikosrpskoj politici čiji su ciljevi zacrtani prije uspostave NDH.
Spomenuti ustanak rezultirao je terorom nad hrvatskim narodom, što je jugoslavenska historiografija prešućivala.<ref name="dnevno">[http://www.dnevno.hr/kolumnisti/protuhrvatski-ustanak-u-srpnju-1941-91851/ Dnevno.hr] Ante Nazor: ''Protuhrvatski ustanak u srpnju 1941.'', 26. srpnja 2013. (pristupljeno 13. srpnja 2017.)</ref><ref>„Hrvati Dinare: život, opstojnost, stradanje, nauk i pouka“, Zbornik radova okruglog stola održanog u Bosanskom Grahovu, 20. srpnja 1999., ur. Slavko Golijat, Split 2000.; Zdravko Dizdar – Mihael Sobolevski, „Prešućivani četnički zločini u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini: 1941.-1945.“, Zagreb 1999.; Zdravko Dizdar, „Četnički zločini u Bosni i Hercegovini 1941.-1945.“, Zagreb 2002.</ref>

== Stanovništvo ==

=== 1991. ===

Nacionalni sastav stanovništva [[1991.]] godine, bio je sljedeći<ref>Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref>:

ukupno: 279

* Srbi - 276
* ostali - 3

=== 2013. ===

Nacionalni sastav stanovništva [[2013.]] godine, bio je sljedeći<ref name="popis.gov.ba"/>:

ukupno: 61

* Srbi - 60
* ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1

== Izvori ==

{{izvori}}

{{Bosanski Petrovac}}

[[Kategorija:Naselja u Unsko-sanskoj županiji]]
[[Kategorija:Bosanski Petrovac]]

Lastve - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica