WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T10:02:41Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 10:02
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Lamija'''-->~~[[Datoteka:Lamiamyth.jpg\|mini\|[[Herbert Draper]]: Lamija<small>, [[1909.]]</small>]]		[[Datoteka:Lamiamyth.jpg\|mini\|[[Herbert Draper]]: Lamija<small>, [[1909.]]</small>]]
	[[Datoteka:Lamia and the Soldier.jpg\|mini\|[[John William Waterhouse]]: Lamija i vojnik<small>, [[1905.]]</small>]]		[[Datoteka:Lamia and the Soldier.jpg\|mini\|[[John William Waterhouse]]: Lamija i vojnik<small>, [[1905.]]</small>]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-29T05:22:38Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 29. studeni 2021. u 05:22
Redak 38:		Redak 38:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

	~~{{Commonscat\|Lamia}}~~

	* [http://www.theoi.com/Ther/Lamia.html Lamija u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}		* [http://www.theoi.com/Ther/Lamia.html Lamija u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T07:53:43Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Lamiamyth.jpg|mini|[[Herbert Draper]]: Lamija<small>, [[1909.]]</small>]]
[[Datoteka:Lamia and the Soldier.jpg|mini|[[John William Waterhouse]]: Lamija i vojnik<small>, [[1905.]]</small>]]

'''Lamija''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Λάμια}}''', ''Lámia'') ili '''Sibarida''' ('''{{polytonic|Σύϐαρις}}''', ''Súbaris'') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] bila je čudovište iz [[Had]]ova podzemnog carstva, polu[[žena]] i polu[[zmija]], [[Posejdon]]ova kći<ref>[[Pauzanije]]: ''[[Opis Grčke]]'' (X./12.1)</ref>, koja je noću izlazila na površinu zemlje, krala majkama djecu, ubijala ih i pila njihovu krv. U novije vrijeme Lamija se smatra bezopasnim strašilom koje plaši djecu i naivne [[čovjek|ljude]].<ref>Zamaroyski, Vojtech, str. 177.</ref>

== [[Etimologija]] ==

Prema [[Aristofan]]u<ref>[[Aristofan]]: ''[[Ose (Aristofan)|Ose]]'' (1177.)</ref>, njezino [[grčki jezik|grčko]] [[ime]] dolazi od riječi ''laimos'' = "ždrijelo" jer je proždirala ljudsku djecu.

== Karakteristike ==

Lamijin je gornji dio [[ljudsko tijelo|tijela]] bilo ljudski, a donji [[zmija|zmijski]]. Imala je [[kanibalizam|kanibalski]] tek za djecu koji se mogao protumačiti kao [[erotika|erotski]] tek za [[muškarac|muškarce]].

== [[Mitologija]] ==

Prema [[Diodor Sicilski|Diodoru Sicilskom]]<ref>[[Diodor Sicilski]]: ''[[Biblioteka povijesti]]'' (XX./41.)</ref>, Lamija je kći [[Posejdon]]a i Libije, [[personifikacija|personifikacije]] istoimene [[Libija|zemlje]], koju je [[Zeus]] volio. [[Hera]] ju je ili pretvorila u čudovište, ako već nije bila [[Hekata|Hekatin]] potomak, ili je Hera ubila svu Lamijinu djecu osim [[Skila|Skile]]<ref>[[Eustatije]] o [[Homer]]ovoj ''[[Odiseja|Odiseji]]'' (1714.)</ref> pa ju je tuga pretvorila u čudovište. Smatralo<ref>[[Pauzanije]]: ''[[Opis Grčke]]'' (X./12.2)</ref> je se i majkom [[Sibila Herofila|Sibile Herofile]], [[delfi]]jske proročice.

Na Lamiju je ljubomorna [[Hera]] bacila kletvu - nije mogla zatvoriti [[oči]] tako da je uvijek bila opsjednuta prizorom svoje mrtve djece. [[Zeus]] joj je dao dar da može izvaditi svoje oči da bi se odmorila, a potom ih poslije vratiti. Lamija je bila ljubomorna na ostale majke te je pojela njihovu djecu.

== [[Folklor]] ==

U modernoj [[Grčka|grčkoj]] narodnoj tradiciji<ref>Megas, Colaclides 1970.</ref>, Lamija živi sa svojim [[atribut]]ima. Suvremena grčka izreka {{polytonic|της Λάμιας τα σαρώματα}} = "Lamija mete" označava neurednost, a {{polytonic|ό παιδί τό 'πνιξε η Λάμια}} = "Lamija je zadavila dijete" objašanjava iznenadnu smrt mlade djece.

U modernim grčkim pričama slična je [[Baba Jaga|Babi Jagi]]. Živi u udaljenoj kući ili tornju, a hrani se [[čovjek|ljudskim]] mesom te ima [[magija|magične]] moći, posjeduje magične predmete ili zna podatke nužne junaku priče na putovanju. Junak je mora izbjeći, prevariti ili steći njezinu naklonost da bi dobio ono što treba. U nekim pričama Lamija ima kćer koja je također čarobnica i pomaže junaku te se na posljetku u nj zaljubi.

U [[Bugarska|bugarskoj]] i [[Baski|baskijskoj]] tradiciji te u [[Grčka|grčkoj]], Lamija se povezuje s [[pećina]]ma i vlažnim, tamnim mjestima.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==

* ''Graves, Robert, Grčki mitovi, CID, Zagreb, 2003.''
* ''Kerényi, Károly, The Gods of the Greeks'', Thames & Hudson, New York/London, 1951.''
* ''Megas, Georgios i Colaclides, Helen, Folktales of Greece, Folktales of the World, University of Chicago Press, Chicago, 1970.''
* ''Zamaroyski, Vojtech, Junaci antičkih mitova, Školska knjiga, Zagreb, 1973.''

== Vanjske poveznice ==

{{Commonscat|Lamia}}

* [http://www.theoi.com/Ther/Lamia.html Lamija u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}
* [http://www.theoi.com/Phasma/LamiaKorinthia.html Lamija korintska, vampirica] {{eng oznaka}}
* [http://www.theoi.com/Phasma/Empousai.html Lamije, vampirice] {{eng oznaka}}

[[Kategorija:Grčka mitološka stvorenja]]
[[Kategorija:Demoni]]

Lamija - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica