WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T08:05:16Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 08:05
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Lacij'''-->~~{{Infokvir talijanska regija \|		{{Infokvir talijanska regija \|
	ime = Lacij \|		ime = Lacij \|
	puno_ime = Regione Lazio \|		puno_ime = Regione Lazio \|

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{it}}' u '{{tal oznaka}}'

2025-05-30T22:12:32Z

Zamjena teksta - '{{it}}' u '{{tal oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 30. svibanj 2025. u 22:12
Redak 235:		Redak 235:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

	*{{it}}[http://www.regione.lazio.it/home.shtml Službene stranice Regije Lacij]		*{{tal oznaka}}[http://www.regione.lazio.it/home.shtml Službene stranice Regije Lacij]
	*{{it}}[http://www.parchilazio.it/parchi/index.jsp Parkovi i prirodni rezervati u Laciju]		*{{tal oznaka}}[http://www.parchilazio.it/parchi/index.jsp Parkovi i prirodni rezervati u Laciju]

	{{Talijanske regije}}		{{Talijanske regije}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '== Sport ==' u '== Šport =='

2025-04-07T23:06:21Z

Zamjena teksta - '== Sport ==' u '== Šport =='

←Starija inačica		Inačica od 7. travanj 2025. u 23:06
Redak 194:		Redak 194:
	Zadnjih nekoliko godina obnovljen je riječni prijevoz na Tiberu u urbanom dijelu Rima.		Zadnjih nekoliko godina obnovljen je riječni prijevoz na Tiberu u urbanom dijelu Rima.

	== ~~Sport~~ ==		== Šport ==

	U regiji djeluju dva važna [[nogomet]]na kluba: [[A.S. Roma]] i [[S.S. Lazio]].		U regiji djeluju dva važna [[nogomet]]na kluba: [[A.S. Roma]] i [[S.S. Lazio]].

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-29T05:17:38Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 29. studeni 2021. u 05:17
Redak 234:		Redak 234:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Lazio}}~~
	*{{it}}[http://www.regione.lazio.it/home.shtml Službene stranice Regije Lacij]		*{{it}}[http://www.regione.lazio.it/home.shtml Službene stranice Regije Lacij]
	*{{it}}[http://www.parchilazio.it/parchi/index.jsp Parkovi i prirodni rezervati u Laciju]		*{{it}}[http://www.parchilazio.it/parchi/index.jsp Parkovi i prirodni rezervati u Laciju]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-15T08:51:55Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infokvir talijanska regija |
ime = Lacij |
puno_ime = Regione Lazio |
grb = Lazio Coat of Arms.svg |
zastava = Flag_of_Lazio.svg |
ime_genitiv = Lacija |
isocode =   |
glavno_mjesto = [[Rim]] |
guverner = [[Piero Marrazzo]] |
zona = [[Središnja Italija]] |
pokrajine = [[Pokrajina Frosinone|Frosinone]]<br />[[Pokrajina Latina|Latina]]<br />[[Pokrajina Rieti|Rieti]]<br />[[Pokrajina Rim|Rim]]<br />[[Pokrajina Viterbo|Viterbo]] |
općine = 378 |
rang_površine = 9. |
površina = 17.208 |
postotak_površine = 5,7 |
godina_popisa = 2007 |
rang_stanovništva = 3. |
stanovništvo = 5.501.825 |
postotak_stanovništva = 9.0 |
gustoća_stanovništva = 308 |
karta = [[Datoteka:Regione Lazio 2.svg|220px]] |
}}

'''Lacij''' ([[talijanski]]: ''Lazio'', [[latinski]]: ''Latium'') je regija u središnjoj [[Italija|Italiji]] s preko 5,5 milijuna stanovnika. Na sjeverozapadu regija graniči s [[Toskana|Toskanom]], na sjeveru s [[Umbrija|Umbrijom]], na sjeveroistoku s [[Marche]], na istoku s [[Abruzzo]]m i [[Molise]], na jugoistoku s [[Kampanija|Kampanijom]], dok na jugozapadu izlazi na [[Tirensko more]]. Unutar ove regije nalazi se [[Vatikan|Država Vatikanskog Grada]]. Glavni grad Lacija je [[Rim]].

== Etimologija ==
Ime regije dolazi iz [[pleme]]nskih naziva starosjedilaca Lacija, od kojih su potekli [[rimski imperij|stari Rimljani]].

Po [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]], kralj Latin je dao ime regiji. Suvremeni [[jezikoslovlje|jezikoslovci]] postuliraju da naziv potječe od [[indoeuropski prajezik|indoeuropskog]] ''stela-'' (širiti se, protezati se) i izražava ideju "ravne zemlje". O porijeklu naziva ove regije postoje još neke teorije.

== Povijest ==

U 6. stoljeću p .n. e. na području Lacija naselili su se [[Latini]]. U razdoblju od [[340. pr. Kr.]] do [[338. pr. Kr.]] Rim je pokorio područje Lacija u drugom latinskom ratu. Ovo područje postalo je središte Rimskog imperija. Nakon pada [[Zapadno rimsko carstvo|Zapadnog rimskog carstva]] Lacij je [[493.]] pripao [[Odoakar]]ovom kraljevstvu, kojeg je [[536.]] osvojio [[Bizant]]. Godine 755., franački je kralj poklonio papi Rim i okolicu, pa je na tom području osnovana [[Papinska država]]. Godine [[843.]] Lacij je postao dio Franačkog kraljevstva kroz [[Kraljevstvo Italija (srednji vijek)|Kraljevstvo Italije]], ali ubrzo stječe nezavisnost. Godine [[1796.]], Napoleon u pohodu kroz Italiju osvaja Papinsku državu i [[1809.]] pripaja je [[Francuska|Francuskoj]]. [[Bečki kongres|Bečkim kongresom]] iz [[1815.]] ponovno se osniva Papinska država. [[Južni Lacij]] pripadao je [[Kraljevina dviju Sicilija|Kraljevini dviju Sicilija]]. Godine [[1860.]], Giuseppe Garibaldi počinje pohod protiv Papinske države nakon čega je ona morala ustupiti [[Umbrija|Umbriju]] i [[Marke]] [[Kraljevina Italija|Kraljevini Italiji]]. Godine [[1870.]], biva Lacij pripojen Kraljevini Italiji. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] je [[1947.]], osnovana regija Lacij kao upravna jedinica.

== Zemljopis ==
[[Datoteka:Altimetria Lazio.svg|mini|lijevo|200px|Reljef regije]]
[[Datoteka:Lago bolsena tramonto.jpg|mini|desno|200px|Zalazak sunca na jezeru Bolsena]]
[[Datoteka:Golfo di Gaeta.jpg|mini|desno|200px|Gaetski zaljev]]
Lacij se nalazi u središnjoj Italiji i proteže se na 17.203 km² na području između [[Apenini|Apenina]] i [[Tirensko more|Tirenskog mora]].

Reljef regije je vrlo raznolik, a prevladavaju brdovita i brežuljkasta područja, dok se nizine nalaze većinom uz obalu.

U sjeverozapadnom dijelu regije postoje tri skupine manjih planina: Monti Volsini, Monti Cimini i Monti Sabatini. Zajednička karakteristika ovih planinskih skupina je njihovo vulkansko porijeklo čiji su dokaz jezera na svakom brdu: jezero Bolsena na Volsiniju, jezero Vico na Ciminiju i jezero Bracciano na Sabatiniju. S ovih planina reljef se spušta prema Maremmskoj nizini na zapadu i dolini [[Tiber]]a na jugu, koje su dvije najsjevernije ravnice u Laciju.

U istočnom dijelu Lacija nalaze se najviši dijelovi regije, čiji je najviši vrh u [[Monti della Laga]] s 2458 m. Ovo je manji dio Apenina koji prolaze od sjeverna na jug. Ovdje se nalaze planinse skupine Monti Reatini, Monti Sabini, Monti Simbruini i Monti Ernici.

U sredini južnog Lacija, od brda Albani, nalazi se niz planinskih skupina koji se nalaze paralelno uz Apenine od kojih ih dijeli dolina Ciociaria. Iako brda Albani nisu visoko, ona su vulkanskog porijekla i na njima se nalazi veliki broj jezera kao što su jezera Albano i Nemi.

U području Rima nalaze se Pontinske močvare koje su isušene u 1930-ima. Lacijska obala je vrlo pravilna, niska i pjeskovita. Pred obalama Gaete nalazi se [[Pontinsko otočje]] koje se sastoji od šest malih vulkanskih otoka.

[[Tiber]] je najveća rijeka u regiji koja teče iz Umbrije i ulijeva se u Tirensko more. Glavne pritoke Tibera su [[Paglia]] i [[Treia]] s desne strane, te [[Nera]] i [[Aniene]] s lijeve strane.

=== Klima ===

[[Klima]] u regiji znatno varira od područja do područja. Obično je u obalnom području temperatura 9-10°C u siječnju i 24-25°C u srpnju. U sjevernom obalnom području padalina ima vrlo malo (najmanja vrijednost od 600 mm godišnje zabilježena je u općini [[Montalto di Castro]], koja se nalazi blizu granice s Toskanom), dok su padaline u južnom dijelu nešto obilnije, tako da u općini [[Formia]] blizu granice s Kampanijom godišnje padne oko 1000 mm padalina. U unutrašnjosti su padaline nešto češće nego u obalnom području. U unutrašnjosti su i zime nešto žešće, te se temperatura zna spustiti i ispod nule.

=== Zaštićena područja ===

U Laciju postoji mnogo parkova, rezervata i drugih zaštićenih područja prirode. Među najvažnijima i najpoznatijima su nacionalni parkovi, kao NP Abruzzo, NP Circeo i NP Gran Sasso i Monti della Laga.

Zadnjih nekoliko godina u regiji je proglašeno mnogo zaštićenih područja prirode kako bi se podigla svijest o očuvanju okoliša.

== Politička podjela ==
[[Datoteka:Latium Provinces.png|desno|mini|280px|Pokrajine u Laciju]]
Sjedište regije nalazi se u Rimu. Upravno je regije podijeljena na pet pokrajina. To su:

* [[Pokrajina Frosinone]]
* [[Pokrajina Latina]]
* [[Pokrajina Rieti]]
* [[Pokrajina Roma]]
* [[Pokrajina Viterbo]]

Ovih pet pokrajina predstavljeni su i u grbu na zastavi regije. Unutar pokrajina nalazi se sveukupno 378 [[Talijanske općine|općina]]. I to:

* 91 općina u pokrajini Frosinone
* 33 općina u pokrajini Latina
* 73 općina u pokrajini Rieti
* 121 općina u pokrajini Roma
* 60 općina u pokrajini Viterbo

U Laciju se nalaze i 22 gorske zajednice (''comunità montana'').

== Stanovništvo ==

Ova tablica prikazuje stanovništvo regije prema pokrajinama<ref>[http://demo.istat.it/bil2006/index.html Procjene [[ISTAT]]-a od 31. prosinca 2006.]</ref>:

{| {{prettytable}}
|- align=right
!Rang.|| Pokrajina || Br. stan. u gl. mjestu || Br. stan. u pokrajini
|- align="right"
| 1 || '''[[Rim]]''' || 2.708.395 || 4.032.767
|- align="right"
| 2 || [[Latina]] || 114.728 || 532.488
|- align="right"
| 3 || [[Frosinone]] || 48.200 || 493.054
|- align="right"
| 4 || [[Viterbo]] || 60.806 || 307.842
|- align="right"
| 5 || [[Rieti]] || 47.332 || 155.723
|- align="right"
|}

U ovoj tablici nalaze se općine s najvećim brojem stanovnika u regiji. Općine koje su glavna mjesta pokrajina su podebljane<ref>[http://demo.istat.it/bilmens2007gen/index02.html Procjene [[ISTAT]]-a od 28. veljače 2007.]</ref>.

{| {{prettytable}}
|- align=right
!Rang.|| Općina || Pokrajina || Br. stan.
|- align="right"
| 1 || '''[[Rim]]''' || RM || 2.708.395
|- align="right"
| 2 || '''[[Latina]]''' || LT || 114.728
|- align="right"
| 3 || [[Guidonia Montecelio]] || RM || 77.345
|- align="right"
| 4 || [[Aprilia]] || LT || 65.489
|- align="right"
| 5 || [[Fiumicino]] || RM || 62.328
|- align="right"
| 6 || ''' [[Viterbo]] ''' || VT || 60.806
|- align="right"
| 7 || [[Pomezia]] || RM || 54.042
|- align="right"
| 8 || [[Tivoli]] || RM || 52.278
|- align="right"
| 9 || [[Civitavecchia]] || RM || 51.677
|- align="right"
| 10 || [[Velletri]] || RM || 51.009
|- align="right"
| 11 || [[Anzio]] || RM || 48.877
|- align="right"
| 12 || ''' [[Frosinone]] ''' || FR || 48.200
|- align="right"
| 13 || ''' [[Rieti]] ''' || RI || 47.332
|- align="right"
| 14 || [[Terracina]] || LT || 42.961
|- align="right"
| 15 || [[Nettuno]] || RM || 42.864
|- align="right"
|}

== Gospodarstvo ==
Ova tablica prikazuje ukupni [[BDP]] i BDP po stanovniku<ref>[http://www.istat.it/dati/dataset/20071004_00 Podaci ISTAT-a] </ref>, u Laciju od [[2000.]] do [[2006.]] godine:
<div style="font-size:90%; border:0px; padding:0px; margin-left:1em; margin-right:0px;margin-bottom:0px; text-align:center">
{| {{prettytable|width=80%}}
|-
! || [[2000.]] || [[2001.]] || [[2002.]] || [[2003.]] || [[2004.]] || [[2005.]] || [[2006.]]
|-
| align=left |'''Ukupni BDP'''<br>(u milijunima eura)|| 123.291,8 || 129.439,2 || 137.176,4 || 140.884,9 || 150.613,1 || 155.264,7 || 160.517,5
|-
| align=left | '''BDP p/c'''<br>(u eurima) || 24.096,0 || 25.297,4 || 26.732,7 || 27.221,5 || 28.756,1 || 29.365,0 || 29.731,0
|-
|}</div>

== Turističke zanimljivosti ==
[[Datoteka:Roma-colosseonotte.jpg|mini|desno|300px|Kolosej]]
Lacij je važan talijanskoj i europskoj kulturi zbog brojnih povijesnih, umjetničkih, arheoloških, arhitekturnih, vjerskih i kulturnih sadržaja. Velika povijesna baština grada Rima je samo dio od mnogih zanimljivosti ove regije.
[[Datoteka:San Barnaba Marino.jpg|mini|lijevo|200px|Crkva u Marinu]]
Najveće turističke zanimljivosti Rima su [[Rimski forum]], [[Kolosej]], razni spomenici i crkve, uključujući [[Bazilika Sv. Petra|baziliku sv. Petra]], mostovi, zidine, palače i sl. Također u Rimu postoji i mnogi kulturni muzeji.

Osim Rima u Laciju postoje mnoge arheološke zanimljivosti, od rimskih, kao što su Ostia Antica, [[Hadrijanova vila]] u [[Tivoli]]ju, Jupiterov hram u [[Terracina|Terracini]], Forum Appii blizu [[Sezze]], Lavinium u Pomeziji, do etrušćanskih, kao što su Banditaccijska nekropola blizu [[Cerveteri]]ja, [[Vulci]] itd.

Turističke atrakcije su i dobro očuvana predrimska akropola u Alatri, rimska tržnica u Ferentinu, kao i [[Atina]] i [[Arpino]]. Vrlo je značajna i opatija u Montecassinu, Subiaco i Casamari, Trisulti, Fossanova. Veliki broj turista privlače i terme u Fiuggi i Viterbu, kao i primorske gradovi [[Sperlonga]], [[Sabaudia]] i [[Terracina]]. Također je potrebno spomenuti i područje [[Castelli Romani]].

== Promet ==

=== Cestovni promet ===

Rim je apsolutno cestovno središte pokrajine. Velike prometne gužve koje vladaju u ovom gradu putnici koji idu na jug mogu izbjeći samo autocestom. Obilaznica oko Rima uvelike pomaže rasterećenju prometa. Autoceste koje povezuju regiju su A1 (Milano i Napulj), A12 (Civitavecchia), A91 (Fiumicino) i A24 (L'Aquila).

Druge važne cestovne prometnice su Via Aurelia prema Toskani, Via Cassia za promet prema Viterbu, Via Salaria za promet prema Rieti, Via Appia za promet prema [[Castelli Romani]] i Via Pontina za promet u smjeru Latine.

=== Željeznički promet ===

Rim je također i željezničko središte središnje Italije. Četiri glavna željeznička pravca su: tirenski (Rim-Genova, uzduž ceste Via Aurelia), sjeverni (Rim-Firenca-Bologna, uzduž ceste Via Salaria), jadranski (Rim-Pescara, uzduž ceste Via Tiburtina) i južni (Rim-Napoli, uzduž ceste Via Appia).

=== Zračni promet ===

Sav regionalni civilni zračni promet odvija se u Fiumicinu i Ciampinu u blizini Rima.

[[Zračna luka|Zračne luke]] za civilni promet su:

* Zračna luka Leonardo da Vinci, u Fiumicinu.
* Zračna luka Pastine, kraj Ciampina.
* Zračna luka Roma-Urbe, u Rimu.

=== Pomorski promet ===

[[Civitavecchia]] u [[Rim (pokrajina)|Rimskoj pokrajini]] je jedna od najvećih talijanskih luka za putnički prijevoz i važna veza sa [[Sardinija|Sardinijom]]. Luka ima i nove veze s [[Palermo]]m, [[Barcelona|Barcelonom]], [[Toulon]]om i [[Tunis (grad)|Tunisom]].

Sardinija je sezonski dostupna i preko luke u Fiumicinu, dok se za dolazak na Pontinske otoke ukrcaj vrši u [[Anzio|Anziju]] ili [[Formia|Formiji]].

=== Riječni promet ===

Zadnjih nekoliko godina obnovljen je riječni prijevoz na Tiberu u urbanom dijelu Rima.

== Sport ==

U regiji djeluju dva važna [[nogomet]]na kluba: [[A.S. Roma]] i [[S.S. Lazio]].

=== Važniji sportski objekti ===

* Olimpijski stadion u Rimu
* Stadio Flaminio
* Tre Fontane
* Stadio dei Marmi
* Stadion "Centro d'Italia" u Rieti
* Stadio della Stella Polare
* PalaLottomatica
* Palazzetto dello Sport

== Galerija fotografija ==
<gallery>

Slika:Inaugurazione Littoria 001.jpg|<center>'''[[Latina]]'''
Slika:Rieti04.JPG|<center>'''[[Rieti]]'''
Slika:Rome panorama.jpg|<center>'''[[Rim]]'''
Slika:Main steps, Monte Cassino Abbey.jpg|<center>'''Opatija Montecassino'''
Slika:Canopus_vanaf_serapium.jpg|<center>'''[[Villa Adriana]]'''
Slika:Panoramica Teatro di Ostia.jpg|<center>'''[[Ostia Antica]]'''
Slika:Tempio_Giove_Anxur.jpg|<center>'''[[Tempio di Giove Anxur]]''' ([[Terracina]])
Slika:Arpino arcosestoacuto.JPG|<center>'''Arpino'''
Slika:Corso Trieste.JPG|<center>'''Marino'''
Slika:Campanile di San Pietro.JPG|<center>'''[[Albano Laziale]]'''
Slika:Frascati-villaaldobrandini01.jpg|<center>'''[[Frascati]]'''
Slika:Castel-gandolfo-01.jpg|<center>'''[[Jezero Albano]]''' ([[Rocca di Papa]])
Slika:Grottaferrata-abbazia01.jpg|<center>'''[[Grottaferrata]]'''
Slika:Lanuvio1.JPG|'''[[Lanuvio]]'''
Slika:GaetaCastello.jpg|<center>'''[[Gaeta]]'''
Slika:Formia_0011.jpg|<center>'''[[Formia]]'''
</gallery>

== Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Lazio}}
*{{it}}[http://www.regione.lazio.it/home.shtml Službene stranice Regije Lacij]
*{{it}}[http://www.parchilazio.it/parchi/index.jsp Parkovi i prirodni rezervati u Laciju]

{{Talijanske regije}}
{{Pokrajine Lacija}}
[[Kategorija:Talijanske regije]]
[[Kategorija:Lacij]]

Lacij - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{it}}' u '{{tal oznaka}}'

Suradnik10: Zamjena teksta - '== Sport ==' u '== Šport =='

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica