Labin - Povijest promjena

Suradnik10: /* Gospodarstvo */

2026-01-20T02:56:37Z

Gospodarstvo

←Starija inačica		Inačica od 20. siječanj 2026. u 02:56
Redak 88:		Redak 88:
	== Gospodarstvo ==		== Gospodarstvo ==
	Više od 400 godina u Labinu i okolici odvijala se intenzivna rudarska djelatnost. Rudnici su dugo bili kralježnica labinskog gospodarstva. Najveća proizvodnja u [[Istarski ugljenokopi\|Istarskim ugljenokopima]] ostvarena je [[1942.]] godine kada je uz 10.470 radnika iskopano 1.158.000 tona [[ugljen\|ugljena]]. Rudnik u Labinu prestao je s radom [[1988.]] godine, nakon čega je nastupila višegodišnja kriza u labinskom gospodarstvu koje je u velikoj mjeri ovisilo o [[rudarstvo\|rudarstvu]], a koje je potpuno ugašeno u [[Tupljak\|Tupljaku]] [[1999.]] godine. Labin se okrenuo prema malom i srednjem poduzetništvu te otvaranju gospodarskih zona. Tako je otvorena i uspješna poduzetnička zona na [[Vinež\|Vinežu]]. Danas je Labin drugi najveći izvoznik u Istri, dok se u turizmu ostvaruje i preko 1,3 milijuna noćenja. Najveći dio turističke djelatnosti odvija se u [[Rabac\|Rapcu]].		Više od 400 godina u Labinu i okolici odvijala se intenzivna rudarska djelatnost. Rudnici su dugo bili kralježnica labinskog gospodarstva. Najveća proizvodnja u [[Istarski ugljenokopi\|Istarskim ugljenokopima]] ostvarena je [[1942.]] godine kada je uz 10.470 radnika iskopano 1.158.000 tona [[ugljen\|ugljena]]. Rudnik u Labinu prestao je s radom [[1988.]] godine, nakon čega je nastupila višegodišnja kriza u labinskom gospodarstvu koje je u velikoj mjeri ovisilo o [[rudarstvo\|rudarstvu]], a koje je potpuno ugašeno u [[Tupljak\|Tupljaku]] [[1999.]] godine. Labin se okrenuo prema malom i srednjem poduzetništvu te otvaranju gospodarskih zona. Tako je otvorena i uspješna poduzetnička zona na [[Vinež\|Vinežu]]. Danas je Labin drugi najveći izvoznik u Istri, dok se u turizmu ostvaruje i preko 1,3 milijuna noćenja. Najveći dio turističke djelatnosti odvija se u [[Rabac\|Rapcu]].
			U poljodjelstvu je preko pola stoljeća bila važna tvrtka [[Agrolabin]].

	== Mediji ==		== Mediji ==

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T08:05:58Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 08:05
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Labin'''-->~~{{dz\|[[Labin (Prgomet)]]\|naselje u općini [[Prgomet]] u Dalmatinskoj zagori}}		{{dz\|[[Labin (Prgomet)]]\|naselje u općini [[Prgomet]] u Dalmatinskoj zagori}}
	{{Infookvir grad		{{Infookvir grad
	\| ime = Labin		\| ime = Labin

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Gradska naselja u sastavu grada Labin}}' u '{{Labin}}'

2025-04-05T01:34:08Z

Zamjena teksta - '{{Gradska naselja u sastavu grada Labin}}' u '{{Labin}}'

←Starija inačica		Inačica od 5. travanj 2025. u 01:34
Redak 159:		Redak 159:

	{{GiO IŽ}}		{{GiO IŽ}}
	{{~~Gradska naselja u sastavu grada~~ Labin}}		{{Labin}}

	[[Kategorija:Labin\| ]]		[[Kategorija:Labin\| ]]

Suradnik01: /* Spomenici i znamenitosti */

2022-03-16T17:27:36Z

Spomenici i znamenitosti

←Starija inačica		Inačica od 16. ožujak 2022. u 17:27
Redak 106:		Redak 106:

	== Spomenici i znamenitosti ==		== Spomenici i znamenitosti ==
	~~{{nedostaju izvori}}~~
	[[Datoteka:Labin_kula_19st.jpg\|mini\|180px\|lijevo\|Kula Torjon u Labinu krajem 19. st.]]		[[Datoteka:Labin_kula_19st.jpg\|mini\|180px\|lijevo\|Kula Torjon u Labinu krajem 19. st.]]

Suradnik01: /* Poznate osobe */

2022-03-16T17:25:43Z

Poznate osobe

←Starija inačica		Inačica od 16. ožujak 2022. u 17:25
Redak 103:		Redak 103:
	* [[Franka Batelić\|Franka Batelić Ćorluka]] - pjevačica		* [[Franka Batelić\|Franka Batelić Ćorluka]] - pjevačica
	* [[Luka Stepančić]] - rukometaš, hrvatski reprezentativac		* [[Luka Stepančić]] - rukometaš, hrvatski reprezentativac
			* [[Dušan Diminić]] - hrv. visoki politički dužnosnik, istaknuti borac pokreta otpora, sudionik donošenja Pazinskih odluka, diplomat i pravnik

	== Spomenici i znamenitosti ==		== Spomenici i znamenitosti ==

Suradnik01: /* Kultura */

2022-03-16T15:39:55Z

Kultura

←Starija inačica		Inačica od 16. ožujak 2022. u 15:39
Redak 121:		Redak 121:
	== Kultura ==		== Kultura ==
	[[Datoteka:Fontana, Labin.jpg\|desno\|thumb\|\|230px\|lijevo\|Fontana u Labinu]]		[[Datoteka:Fontana, Labin.jpg\|desno\|thumb\|\|230px\|lijevo\|Fontana u Labinu]]
	* [[Labin Art ~~republika~~]] - ljetni festival kulture, pretežno se odvija u Starome gradu		* [[Labin Art Republika]] - ljetni festival kulture, pretežno se odvija u Starome gradu
	* Mediteranski kiparski simpozij - nekadašnja katedra [[Čakavski sabor\|Čakavskog sabora]] iz čijeg je rada nastao [[Park skulptura Dubrova]]		* [[Mediteranski kiparski simpozij]] - nekadašnja katedra [[Čakavski sabor\|Čakavskog sabora]] iz čijeg je rada nastao [[Park skulptura Dubrova]]
	* Labin Art Express XXI (www.lae.hr)		* [[Labin Art Express]] XXI (www.lae.hr)

	== Šport ==		== Šport ==

Suradnik01 u (test) 15:31, 16. ožujak 2022.

2022-03-16T15:31:29Z

←Starija inačica		Inačica od 16. ožujak 2022. u 15:31
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Labin'''-->{{dz\|[[Labin (Prgomet)]]\|naselje u općini [[Prgomet]] u Dalmatinskoj zagori}}		<!--'''Labin'''-->{{dz\|[[Labin (Prgomet)]]\|naselje u općini [[Prgomet]] u Dalmatinskoj zagori}}
	{{~~Grad~~		{{Infookvir grad
	\| ime = Labin		\| ime = Labin
	\| zastava = Zastava Labina.svg		\| zastava = Zastava Labina.svg
Redak 159:		Redak 159:
	{{GiO IŽ}}		{{GiO IŽ}}
	{{Gradska naselja u sastavu grada Labin}}		{{Gradska naselja u sastavu grada Labin}}
	[[Kategorija:~~Gradovi u Istarskoj županiji~~]]
			[[Kategorija:Labin\| ]]

WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T07:27:39Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 2. studeni 2021. u 07:27
Redak 152:		Redak 152:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

	~~{{commonscat\|Labin}}~~
	* [http://www.labin.hr Službena stranica]		* [http://www.labin.hr Službena stranica]
	* [http://www.rabac-labin.com/hr,1,start.aspx Turistička zajednica grada Labina-Rapca]		* [http://www.rabac-labin.com/hr,1,start.aspx Turistička zajednica grada Labina-Rapca]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T11:52:44Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz|[[Labin (Prgomet)]]|naselje u općini [[Prgomet]] u Dalmatinskoj zagori}}
{{Grad
| ime = Labin
| zastava = Zastava Labina.svg
| članak o zastavi = Zastava grada Labina
| grb = Grb Grada Labina.png
| članak o grbu = Grb grada Labina
| slika_panorama = Labin.JPG
| veličina_slike = 280px
| opis_slike = Labin, Stari Grad
| županija = {{ZD+X/HŽ|ISŽ}}
| površina =
| površina_bilješke =
| površina_uža =
| visina = 320
| visina_izvor = <ref name="Grad Labin">[http://www.labin.hr/root/rub1_3.asp Grad Labin]</ref>
| visina_max =
| visina_min =
| broj stanovnika = 11.642
| stanovništvo_godina = 2011.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_uže = 6.893
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_naziv =
| gradonačelnik = Valter Glavičić ([[IDS]])<ref>[http://www.labin.hr/gradonacelnik_1 Labin: gradonačelnik], pristupljeno 24. studenoga 2020.</ref>
| broj članova poglavarstva = 7 članova
| gradsko vijeće ime = Gradsko vijeće
| predsjednik vijeće = Eni Modrušan ([[IDS]])
| gradsko vijeće = [[IDS]]-[[ISU]] 9, Demokrati 2, [[SDP]] 2, [[HDZ]] 1, nezavisni 1
| gradska naselja =
| samoupravne jedinice =
| broj samoupravnih jedinica =
| dan grada = [[19. kolovoza]]
| zaštitnik = [[Sveti Just]]
| poštanski broj = 52220
| pozivni broj = (0)52
| autooznaka = PU
| web_stranica = [http://www.labin.hr labin.hr]
| z. širina = 45.10
| z. dužina = 14.12
| bilješke =
}}
[[Datoteka:PANOrama Labina 135650.jpg|minijatura|panorama]]
'''Labin''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Albona'') grad je u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Istarska županija|Istarskoj županiji]].

== Gradska naselja ==
Sedamnaest naselja (stanje 2006.) pripada Gradu Labinu, to su: [[Bartići]], [[Breg]], [[Duga Luka]], [[Gondolići]], [[Gora Glušići]], [[Kapelica (Labin)|Kapelica]], [[Kranjci (Labin)|Kranjci]], [[Labin]], [[Marceljani]], [[Presika (Labin)|Presika]], [[Rabac]], [[Ripenda Kosi]], [[Ripenda Kras]], [[Ripenda Verbanci]], Ripenda Breg, [[Rogočana]], [[Salakovci]], [[Vinež]] i Bečići (Becići) . Najveća od tih naselja su Labin, Vinež i Rabac.

== Zemljopisni položaj ==
Urbani dio naselja Labin udaljen je 2 km zračne linije od mora, a 3 km od turističkog naselja [[Rabac|Rapca]] na istočnoj obali Istre.<ref name="Grad Labin">[http://www.labin.hr/root/rub1_3.asp Grad Labin]</ref> Na brežuljku je smješten Stari grad, a drugi dio grada podno njega poznat je pod nazivom Podlabin (prvotno nastao kao rudarsko naselje 30-tih godina prošlog stoljeća). Kroz Labin prolazi državna cesta koja spada [[Rijeka|Rijeku]] i [[Pula|Pulu]]. Najbliža zračna luka nalazi se u [[Pula|Puli]] i udaljena je 40 km. Najbliža željeznička pruga je [[Istarske pruge|Lupoglav-Pazin-Pula]]. Najbliže trajektno pristanište je [[Brestova]] s linijama prema [[Cres|otoku Cresu]], a gospodarska luka [[Bršica]] nedaleko [[Trget|Trgeta]].

===Klimatska obilježja===
Klima u Labinu je [[Mediteranska klima|mediteranska]], s prosječnom zimskom temperaturom od 6[[°C]], a ljetnom od 24°C.<ref name="Grad Labin">[http://www.labin.hr/root/rub1_3.asp Grad Labin]</ref>.

== Stanovništvo ==

===Popis [[2011.]]===

Prema popisu stanovništva iz 2011., na području Grada Labina živjelo je 11.642 stanovnika. Najviše je bilo Hrvata (62,5%), zatim regionalno opredjeljenih (17,6%), Bošnjaka (7,8%), Talijana (2,4%) i Srba (2,5%). Svih ostalih zajedno je bilo 7,2%.

===Popis [[2001.]]===

Prema popisu stanovništva iz 2001., na području Grada Labina živjelo je 12.426 stanovnika.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup18.html dzs.hr], STANOVNIŠTVO PREMA SPOLU I STAROSTI, PO NASELJIMA, POPIS 2001., pristupljeno 9. srpnja 2011.</ref> Najviše je bilo Hrvata (67,9%), zatim nacionalno neopredjeljenih (16,2%), Bošnjaka (4,2%), Talijana (3%) i Srba (2,2%). Svih ostalih zajedno je bilo 6,5%. Od nacionalno neopredjeljenih, njih 44,8% izjasnilo se u smislu regionalne pripadnosti (7,3% od ukupnog stanovništva Grada Labina).

===Popis [[1991.]]===

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Labin}}

Za vrijeme popisa stanovništva 1991., labinska općina sadržavala je i današnje općine [[Raša (općina)|Raša]], [[Sveta Nedelja (općina)|Sveta Nedelja]], [[Kršan]] i [[Pićan]]. Osjećaj regionalne pripadnosti (tzv. [[Istrijani]]) tada je bio posebno raširen pa je gradsko naselje Labin imalo 9.036 stanovnika, od čega 45,6% Hrvata, čak 37,6% 'ostalih' (tzv. [[Istrijani]]), pa Talijani i drugo), 10,1% Muslimana te 3,5% Srba. Na područje cijele tadašnje općine Labin živjelo je 25.983 stanovnika, od čega 44,4% Hrvata, 43,8% 'ostalih', 7,7% Muslimana te 2% Srba.

== Uprava ==
Grad Labin ima gradonačelnika (Valter Glavičić, [[Lokalni izbori u Labinu 2017.|gradonačelnik]] od 2017. godine) i dvoje zamjenika (Federika Mohorović Čekada i Zoran Rajković). Gradska uprava sastoji se od šest upravnih odjela. To su: Upravni odjel za poslove Gradonačelnika, Gradskog vijeća i opće poslove, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo i upravljanje imovinom, Upravni odjel za proračun i financije, Upravni odjel za gospodarstvo i EU projekte, Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i izdavanje akata za gradnju i Upravni odjel za društvene djelatnosti. Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i izdavanje akata za gradnju ima u svom sastavu i Odsjek za prostorno uređenje i izdavanje akata za gradnju. Gradsko vijeće sastoji se od 17 članova, a na području Grada Labina djeluje sedam mjesnih odbora (Labin donji, Kature, Labin gornji, Vinež, Rabac, Kapelica i Ripenda) od čega po sedam vijećnika imaju Labin donji i Kature, a svi ostali po pet. Posljednji izbori za vijeća mjesnih odbora održani su 2020. godine. Posljednji [[Lokalni izbori u Labinu 2021.|lokalni izbori u Labinu]] održani su 2021. godine.

== Povijest ==
[[Datoteka:Labin.jpg|mini|180px|lijevo|Labin početkom 20. st.]]
Labin je nastao na mjestu [[Rimsko Carstvo|rimskog]] naselja [[Albona]]. Od [[1295.]] bio je pod vlašću Pazinskih grofova, a od [[1381.]] pod akvilejskim patrijarhom. Od [[1420.]] do [[1797.]] pod vlašću je [[Mletačka Republika|Venecije]], da bi potom pripao [[Habsburška Monarhija|Austriji]]. Ključna djelatnost u razvoju Labina i okolice dugo je vremena bila [[rudarstvo]], a proizvodio se kameni ugljen. Zbog rudarenja podignuta su rudarska naselja u obližnoj [[Raša|Raši]], ali i [[Vinež|Vinežu]] i Labinu.

===Labinska republika===
{{glavni|Labinska republika}}

Nakon [[Prvi svjetski rat|I. svjetskog rata]] [[Istra|Istru]] je okupirala [[Italija]]. Godine [[1921.]] izbija pobuna labinskih [[rudar|rudara]] protiv [[Fašizam|fašističkog]] režima, te je osnovana [[Labinska republika]] s radničkom samoupravom, no nakon četrdesetak dana ugušena je vojnom intervencijom. Ta se pobuna smatra prvom uopće antifašističkom pobunom u svijetu i najznačajniji je događaj u povijesti labinskog rudarenja. Desetljeće i pol kasnije Labin se širi na dolinu ispod Starog grada gdje je sagrađeno rudarsko naselje.

===Drugi svjetski rat===
Veliki broj Labinjana sudjeluju u [[Narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije 1941.-1945.|Narodnooslobodilačkoj borbi tijekom II. svjetskog rata]]. Tom prilikom svoje živote je položilo više od 1.300 osoba. Nakon toga Labin je postao dio [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], odnosno [[Republika Hrvatska|Hrvatske]].

== Gospodarstvo ==
Više od 400 godina u Labinu i okolici odvijala se intenzivna rudarska djelatnost. Rudnici su dugo bili kralježnica labinskog gospodarstva. Najveća proizvodnja u [[Istarski ugljenokopi|Istarskim ugljenokopima]] ostvarena je [[1942.]] godine kada je uz 10.470 radnika iskopano 1.158.000 tona [[ugljen|ugljena]]. Rudnik u Labinu prestao je s radom [[1988.]] godine, nakon čega je nastupila višegodišnja kriza u labinskom gospodarstvu koje je u velikoj mjeri ovisilo o [[rudarstvo|rudarstvu]], a koje je potpuno ugašeno u [[Tupljak|Tupljaku]] [[1999.]] godine. Labin se okrenuo prema malom i srednjem poduzetništvu te otvaranju gospodarskih zona. Tako je otvorena i uspješna poduzetnička zona na [[Vinež|Vinežu]]. Danas je Labin drugi najveći izvoznik u Istri, dok se u turizmu ostvaruje i preko 1,3 milijuna noćenja. Najveći dio turističke djelatnosti odvija se u [[Rabac|Rapcu]].

== Mediji ==
* Labinština.info - tiskani mjesečnik i web portal
* 5portal.hr - web portal
* Labinska Komuna - web portal
* LC - web portal
* Radio Labin - radijska postaja

== Poznate osobe ==
* [[Matija Vlačić Ilirik]] - srednjovjekovni filozof i [[Protestantizam|protestantski]] teolog
* [[Josip Belušić]] - izumitelj, 1888. godine konstruirao prvi električni [[brzinomjer]].
* [[Giuseppina Martinuzzi]] - sindikalistica i pjesnikinja
* [[Valner Franković]] - rukometaš, s hrvatskom reprezentacijom 1996. godine osvojio zlatnu medalju na [[XXVI. Olimpijske igre - Atlanta 1996.|Olimpijskim igrama u Atlanti (SAD) 1996.]]
* [[Franka Batelić|Franka Batelić Ćorluka]] - pjevačica
* [[Luka Stepančić]] - rukometaš, hrvatski reprezentativac

== Spomenici i znamenitosti ==
{{nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Labin_kula_19st.jpg|mini|180px|lijevo|Kula Torjon u Labinu krajem 19. st.]]

Stari Labin je naselje [[akropola|akropolskoga]] tipa. Sadašnji izgled formira između XVI. do XVIII.stoljeća. Nekoć je bio okružen zidinama iz XIV.stoljeća, a u XVI.stoljeću se okružuje novim fortifikacijama. Grad se ponovno širi u XVIII. i XIX.stoljeću, kada se gradske zidine pretvaraju u stambene zgrade, pa čak i palače. U to vrijeme formira se sadašnji glavni starogradski trg zvan 'Crć' (danas 'Titov trg'). Stari grad obiluje kulturno-spomeničkom baštinom. Najstarije su građevine ostatci crkve sv. Justa iz IX.stoljeća, te ostaci župne crkve iz XI.stoljeća. Također obiluje [[renesansa|renesansnim]] i [[barok|baroknim]] patricijskim palačama. Poznate su [[renesansa|renesansna]] palača obitelji Scampicchio iz XV.stoljeća te pretorska palača iz 1555. s [[renesansa|renesansnim]] biforama. U XVII.stoljeću grade se i [[barok|barokne]] palače Franković-Vlačić, Manzini i Negri. Ističe se palača Battiala-Lazzarini iz XVIII.stoljeća, jedna od najočuvanijih i najreprezentativnijih [[barok|baroknih]] palača u [[Istra|Istri]]. U njoj je danas Narodni muzej Labinštine, sa bogatom arheološkom, etnografskom i kulturnopovijesnom zbirkom. U Muzeju je i replika rudničkog horizonta što je jedinstveno u Istri. Gradsko kazalište (Circolo) izgrađeno je 1843., a nastalo je preuređenjem fontika za žito iz 1539. Župna crkva sv. Marije današnji oblik poprima u XIV.stoljeću, a tijekom XVI. i XVII.stoljeća pregrađuje se i proširuje. Zvonik je izgrađen 1623. i otvoren je u ljetnim danima. Između župne crkve i palače Battiala-Lazzarini nalazi se i manja kapela iz XVIII.stoljeća, posvećena sv. Stjepanu, s jednim od najljepših i najraskošnijih baroknih crkvenih pročelja u [[Istra|Istri]]. Unutar gradskih zidina nalazi se i kapela sv. Marije od Karmela iz 1615. Važna su i gradska vrata sv. Flora iz 1646. Glavnim trgom dominira lođa (gradska loža) iz XVII.stoljeća, te gradska palača izgrađena 1900. gdje je danas gradska uprava. Na padinama staroga grada smještene su tri manje crkve: sv. Marije Magdalene iz XIV. stoljeća, sv. Antuna i sv. Marije od Zdravlja iz XV. stoljeća, s vrijednim slikama A. Moreschia. Stari grad u današnje je vrijeme poznat i kao grad umjetnikâ (Labinski ateljeri). Naselje podno brda počelo se razvijati za vrijeme [[Italija|talijanske]] uprave Labinom netom prije II. svjetskoga rata. Tada je 1940. dovršena gradnja rudarskoga okna i naselja za potrebe rudnika. To naselje je nazvano Pozzo Littorio (ili [[Podlabin]]). Tada počinje intenzivniji urbani razvoj u dolini ispod staroga grada koji se naročito nastavio za vrijeme [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenske]] uprave.

Postoji poučna staza između Labina i Rapca, kuda prolaze turističke staze 423 i 424.

== Obrazovanje ==
*OŠ "Matija Vlačić"
*OŠ "Ivo Lola Ribar"
*SŠ "Mate Blažine"
*Centar s osnovnoškolskim obrazovanjem djece s teškoćama u razvoju i stacionarom "Liče Faraguna"
*Pučko otvoreno učilište (u sklopu je i Osnovna glazbena škola "Matka Brajše Rašana")

== Kultura ==
[[Datoteka:Fontana, Labin.jpg|desno|thumb||230px|lijevo|Fontana u Labinu]]
* [[Labin Art republika]] - ljetni festival kulture, pretežno se odvija u Starome gradu
* Mediteranski kiparski simpozij - nekadašnja katedra [[Čakavski sabor|Čakavskog sabora]] iz čijeg je rada nastao [[Park skulptura Dubrova]]
* Labin Art Express XXI (www.lae.hr)

== Šport ==
* Nogometni klub [[NK Rudar Labin|Rudar]]
* Nogometni klub [[NK Iskra Vinež|Iskra]] Vinež
* Nogometni klub [[NK Rabac|Rabac]]
* Muški rukometni klub [[RK Rudar Labin|Rudar Labin]]
* Ženski rukometni klub [[ŽRK Rudar|Rudar]]
* Šahovski klub Labin
* Boćarski klub [[boćarski klub Rudar|Rudar]]
* Boćarski klub [[boćarski klub Labin|Labin]]
* Judo klub Ippon
* Judo klub Meto
* Malonogometni klub Albona Potpićan '98
* Odbojkaški klub Albona
* Atletski klub Albona
* Jedriličarski klub Kvarner Rabac
* Teniski klub Rabac
* Košarkaški Klub Rudar
* Kickboxing klub Budokai Labin

Od 1968. održava se malonogometni turnir u jednom od naselja s područja Labinštine.<ref>https://www.istrapedia.hr/hrv/232/martinski-sv-martin/istra-a-z/</ref><ref>https://www.labin.com/vijesti/jedinstvo-omladinac-pobjednik-najstarijeg-malonogometnog-turnira-u-hrvatskoj-3664</ref>
Od 2002. održava se ''Memorijalni malonogometni turnir 'Branislav Farkaš'. ''<ref>https://istarska-policija.gov.hr/vijesti/odrzan-18-memorijalni-malonogometni-turnir-branislav-farkas/22577</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

{{commonscat|Labin}}
* [http://www.labin.hr Službena stranica]
* [http://www.rabac-labin.com/hr,1,start.aspx Turistička zajednica grada Labina-Rapca]
* [http://www.klubputnika.org/mape-nevidljivog-balkana/4260-necemo-otic Štrajk labinskih rudara]

{{GiO IŽ}}
{{Gradska naselja u sastavu grada Labin}}
[[Kategorija:Gradovi u Istarskoj županiji]]