WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-05-27T14:01:14Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 14:01
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''LNG-terminal'''-->~~[[Datoteka:Tokyo-gas Negishi LNG Tarminal.JPG\|mini\|LNG-terminal u [[Yokohama\|Yokohami]] ([[Japan]])]]		[[Datoteka:Tokyo-gas Negishi LNG Tarminal.JPG\|mini\|LNG-terminal u [[Yokohama\|Yokohami]] ([[Japan]])]]

	'''LNG-terminal (eng. Liquified Natural Gas)''' je pogon za proizvodnju, pohranu i distribuciju [[ukapljeni zemni plin\|ukapljenog zemnog plina]].		'''LNG-terminal (eng. Liquified Natural Gas)''' je pogon za proizvodnju, pohranu i distribuciju [[ukapljeni zemni plin\|ukapljenog zemnog plina]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-10T10:53:32Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Tokyo-gas Negishi LNG Tarminal.JPG|mini|LNG-terminal u [[Yokohama|Yokohami]] ([[Japan]])]]

'''LNG-terminal (eng. Liquified Natural Gas)''' je pogon za proizvodnju, pohranu i distribuciju [[ukapljeni zemni plin|ukapljenog zemnog plina]].

Zemni plin se hladi na temperaturi ispod -161,5 °C, ispod njegovog [[vrelište|vrelišta]], kada prijelazi u [[tekuće agregatno stanje|tekućinu]], pa ga se transportira brodovljem - [[metanizer]]ima (brodovima-hladnjačama) do prijamnih LNG-terminala, gdje ga se pohranjuje te ponovno pretvara u plinovito stanje.

[[Ukapljeni zemni plin]] se koristi radi transporta na veće udaljenosti, najčešće preko oceana i mora, gdje nije praktično graditi [[plinovod]]e. Najveća mana LNG terminala je njihova visoka cijena i zbog toga ga slabije razvijene države izbjegavaju.

Dva su osnovna tipa LNG Terminala: terminali za ukapljivanje koji služe za izvoz i terminali za transformaciju iz kapljevitog u plinovito stanje koji služe za pohranu i distribuciju plina potrošačima.
FSRU(eng. Floating Storage and Regasification Unit) je vrsta LNG terminala, tzv. plutajući terminal, koji se sastoji od posebnog broda usidrenog kraj luke u kojem se prirodni plin ukapljuje i ponovno pretvara u plinovito stanje. Danas takve terminale možemo naći u [[Brazil]]u, [[UAE]], [[Italija|Italiji]], [[Indonezija|Indoneziji]], dok se u [[Kina|Kini]] i [[Litva|Litvi]] još izgrađuju.

==LNG Terminal u Hrvatskoj==

Adria LNG je međunarodni energetski [[konzorcij]] koji je okupljen 2006. godine s ciljem izgradnje LNG Terminala u [[Omišalj|Omišlju]] na otoku [[Krk]]u. Projekt je prvi put razmotren 1995. kada su razrađena prva istraživanja. Studija izvedivosti projekta je dovršena 2008., a lokacijska dozvola je iznesena 2010. nakon što je provedena procjena utjecaja na okoliš. U pitanju je terminal za pohranu i transformaciju plina u plinovito stanje te daljnju distribuciju.

Terminal bi Hrvatsku opskrbljivao dodatnim izvorima prirodnog plina koji trenutno pokriva 48% zemljine potrebe za energijom. Terminal bi također distribuirao plin okolnim tržištima koja uključuju [[Italija|Italiju]], [[Austrija|Austriju]], [[Slovenija|Sloveniju]] i [[Mađarska|Mađarsku]] pošto su Hrvatske potrebe za plinom znatno manje od predviđenog kapaciteta terminala. U ovu svrhu, novi plinovod je izgrađen između [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Mađarska|Mađarske]].

Terminal bi imao početni kapacitet od 10 milijardi metara kubičnih godišnje. Investicija se procjenjuje u vrijednosti od 800 milijuna €.
Projekt je pokrenut od strane Adria LNG konzorcija čiji su dioničari:
*[[E.ON Ruhrgas]] - 39.17%
*[[Total S.A.]] - 27.35%
*[[OMV]] - 32.48%
*[[Geoplin]] - 1%
Konzorcij predviđa 25% udjela za hrvatske kompanije koje bi trebale uključivati naftnu kompaniju [[INA|INA-u(14%)]], elektroenergetsku kompaniju [[Hrvatska elektroprivreda|HEP]] i operator plinovoda [[Plinacro]] (zajedno 11%).

==Potrošnja ukapljenog plina==
[[Francuska]] i [[UK]] su 1964. bili prvi kupci ove vrste goriva, i bili su svjedoci novog energetskog razdoblja. Budući da većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se isplati graditi [[plinovod]]e, velika sredstva moraju se ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Postrojenje za proizvodnju LNG-a stoji oko 1÷3 milijarde [[USD]], terminali za utovar 0.5÷1 milijardu USD, a vozila za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. Uspoređujući ove cijene s cijenama nafte, LNG tržište je malo, ali zrelo.

Komercijalni razvoj LNG-a se još zove i lanac vrijednosti, što znači da LNG kupci potpisuju ugovore na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima. Tek kada se zadovolje svi uvjeti, i kupci dobiju potvrdu za sklapanje posla, može se početi s trgovinom. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, [[Exxonmobil]], [[Royal Dutch Shell]], i neke nacionalne (npr. [[Pertamina]] i [[Petronas]]) su bili aktivni igrači. [[Japan]], [[Južna Koreja]] i [[Tajvan]] su uvezli velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata.
Japan je 2002.godine uvezao 54 milijuna tona LNG-a (48% svjetske trgovina LNG-a te godine). Također, iste godine, Južna Koreja je uvezla 17.7 milijuna, a Tajvan 5.33 milijuna tona LNG-a. Ove tri države su činile oko 70% svjetske trgovina LNG-a te godine.

Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkurentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG plovila kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. Proizvodnja po toni LNG-a od 1970-tih do 1990-tih pala je za oko 35%.
Zbog straha od energetske nestašice, terminali se planiraju graditi u [[SAD|SAD-u]]. Mnogi američki političari i građani ovome se protive iz sigurnosnih razloga.

'''Tablica 1.''' Trgovina LNG-om 2013. godine (International Gas Union World LNG Report - 2014 Edition)<ref>[http://www.igu.org/sites/default/files/node-page-field_file/IGU%20-%20World%20LNG%20Report%20-%202014%20Edition.pdf International Gas Union World LNG Report - 2014 Edition]</ref>
{| class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size: 70%"; border="1"
! '''Zemlja'''
! '''Izvoz(109 m3)'''
! '''Zemlja'''
! '''Uvoz(109 m3)'''
|-
|[[Katar]]||104.22||[[Japan]]||118.53||
|-
|[[Malezija]]||33.345||[[Južna Koreja]]||55.215||
|-
|[[Australija]]||29.97||[[Kina]]||25.11||
|-
|[[Indonezija]]||22.95||[[Indija]]||17.415||
|-
|[[Nigerija]]||22.815||[[Tajvan]]||17.28||
|-
|[[Trinidad i Tobago]]||19.71||[[Španjolska]]||12.69||
|-
|[[Alžir]]||14.715||[[UK]]||9.18||
|-
|[[Rusija]]||14.68||[[Meksiko]]||8.1||
|-
|[[Oman]]||11.61||[[Francuska]]||7.83||
|-
|[[Jemen]]||9.72||[[Argentina]]||6.615||
|-
|[[Brunej]]||9.45||[[Brazil]]||5.94||
|-
|[[UAE]]||7.29||[[Turska]]||5.67||
|-
|[[Peru]]||5.805||[[Italija]]||5.67||
|-
|[[Ekvatorska Gvineja]]||5.265||[[Čile]]||3.915||
|-
|[[Norveška]]||4.05||[[SAD]]||2.43||
|-
|}

==Izvori==
https://www.elengy.com/en/lng/what-is-an-lng-terminal.html

http://www.novilist.hr/Vijesti/Regija/Otoci/Hoce-li-u-cetvrtom-pokusaju-u-20-godina-pored-Omislja-izrasti-LNG-terminal?meta_refresh=true

http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA
http://www.poslovni.hr/sponzorirani/hrvatski-lng-terminal-uspjesan-predvodnik-u-povlacenju-bespovratnih-sredstava-eu-fondova-318074

==Izvori==
{{izvori}}


[[Kategorija:Teretni promet]]
[[Kategorija:Vodeni promet]]

LNG-terminal - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica