WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

2021-12-06T03:32:31Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

←Starija inačica		Inačica od 6. prosinac 2021. u 03:32
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Kvazar'''-->[[datoteka:Artist's rendering ULAS J1120+0641.jpg\|mini\|desno\|300px\|Umjetnički prikaz [[Akrecijski disk\|akrecijskog diska]] u ULAS J1120 + 0641, vrlo dalekom kvazaru pogonjen supermasiranom [[crna rupa\|crnom rupom]], mase dvije milijarde puta veće od [[Sunce\|Sunca]]. <ref>{{~~cite news~~ \|title=Most Distant Quasar Found \|url=http://www.eso.org/public/news/eso1122/ \|accessdate=4 July 2011 \|newspaper=ESO Science Release}}</ref>]]		<!--'''Kvazar'''-->[[datoteka:Artist's rendering ULAS J1120+0641.jpg\|mini\|desno\|300px\|Umjetnički prikaz [[Akrecijski disk\|akrecijskog diska]] u ULAS J1120 + 0641, vrlo dalekom kvazaru pogonjen supermasiranom [[crna rupa\|crnom rupom]], mase dvije milijarde puta veće od [[Sunce\|Sunca]]. <ref>{{Citiranje novina \|title=Most Distant Quasar Found \|url=http://www.eso.org/public/news/eso1122/ \|accessdate=4 July 2011 \|newspaper=ESO Science Release}}</ref>]]

	[[datoteka:Einstein cross.jpg\|mini\|desno\|300px\|Pojava kola se naziva "Einsteinov križ": javljaju se 4 slike udaljenog kvazara oko [[galaktika\|galaktike]] zbog jake snage [[gravitacijske leće]].]]		[[datoteka:Einstein cross.jpg\|mini\|desno\|300px\|Pojava kola se naziva "Einsteinov križ": javljaju se 4 slike udaljenog kvazara oko [[galaktika\|galaktike]] zbog jake snage [[gravitacijske leće]].]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-09T06:43:40Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Artist's rendering ULAS J1120+0641.jpg|mini|desno|300px|Umjetnički prikaz [[Akrecijski disk|akrecijskog diska]] u ULAS J1120 + 0641, vrlo dalekom kvazaru pogonjen supermasiranom [[crna rupa|crnom rupom]], mase dvije milijarde puta veće od [[Sunce|Sunca]]. <ref>{{cite news |title=Most Distant Quasar Found |url=http://www.eso.org/public/news/eso1122/ |accessdate=4 July 2011 |newspaper=ESO Science Release}}</ref>]]

[[datoteka:Einstein cross.jpg|mini|desno|300px|Pojava kola se naziva "Einsteinov križ": javljaju se 4 slike udaljenog kvazara oko [[galaktika|galaktike]] zbog jake snage [[gravitacijske leće]].]]

[[datoteka:MUSE spies accreting giant structure around a quasar.tif|mini|desno|300px|Oblak [[plin]]a oko dalekog kvazara SDSS J102009.99 + 104002.7, slikao MUSE ([[Engleski|eng]]. ''Multi-unit spectroscopic explorer'').]]

[[datoteka:Quasar viewed from Hubble.jpg|mini|desno|300px|Slika kvazara 3C 273 sa [[Svemirski teleskop Hubble|Svemirskog teleskopa Hubble]]. S desne strane, [[koronagraf]] se koristi za blokiranje [[svjetlost]]i kvazara, olakšavajući otkrivanje okolne [[galaktika|galaktike]].]]

[[datoteka:SDSS image of quasar 3C273.jpg|mini|desno|300px|Slika kvazara 3C 273 (''Sloan Digital Sky Survey''), koja ilustrira izgled [[nebesko tijelo|nebeskog tijela]] obliku zvijezde. Mlaz s kvazar vidi kako se proteže prema dolje i s desne strane od kvazara.]]

'''Kvazar''' ([[Engleski|eng]]. ''quasar'', dolazi od riječi ''quasi stellar radio source'': kvazizvjezdani radioizvor) je vrlo udaljena [[galaktika]] s izrazito sjajnom (do 10 000 puta [[Magnituda (astronomija)|sjajnijom]] od običnih galaktika), zvjezdolikom jezgrom (promjera manjega od 1 [[Svjetlosna godina|svjetlosne godine]]) koja [[emisija|emitira]] [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetske valove]] s velikim [[Crveni pomak|crvenim pomakom]]. Pretpostavlja se da se u središnjem dijelu kvazara nalazi vrlo masivna [[crna rupa]] a oko nje [[akrecijski disk]]. Pod kutom od 90° u odnosu na akrecijski disk velikom ([[Teorija relativnosti|relativističkom]]) [[brzina|brzinom]] izlazi mlaz plina (brzine bliske [[brzina svjetlosti|brzini svjetlosti]]). Ako je mlaz plina usmjeren prema [[Zemlja|Zemlji]], kvazar se naziva [[blazar]]. Drži se da je kvazar rana razvojna faza u razvoju galaktika.

Prvi kvazar, 3C48, otkrili su američki [[astronom]]i Allan Sandage i Thomas A. Matthews 1960. Nalikovao je [[zvijezda|zvijezdi]], ali je njegov [[Spektar (fizika)|spektar]] bio znatno različit od zvjezdanih spektara i sadržavao je nepoznate [[Emisijski spektar|emisijske spektralne linije]]. Nakon otkrića još jednog [[nebesko tijelo|nebeskog tijela]] sličnih svojstava, 3C273 nizozemski astronom Maarten Schmidt zaključio je da opažane emisijske linije pripadaju poznatim [[Vodikove spektralne linije|spektralnim serijama vodikova atoma]], ali značajno pomaknutim (16%) prema crvenome dijelu spektra ([[crveni pomak]]). Danas je poznato više od 1 500 kvazara. Približno 20% poznatih kvazara brzo mijenja sjaj (s [[period]]om od jednog dana ili tjedna) u vidljivom i [[Radiovalovi|radio području]], dok se kod nekih kvazara promjene sjaja događaju u periodima od približno jedne godine (na primjer kod kvazara 3C48 i 3C273).

Udaljenost kvazara određena je s pomoću [[Dopplerov efekt|Dopplerova učinka]] i [[Hubbleov zakon|Hubbleova zakona]]. Većina ih je udaljena približno 7 milijardi svjetlosnih godina. Neki, udaljeni 10 milijardi svjetlosnih godina, udaljuju se od Zemlje brzinom do 250 000 [[Metar u sekundi|km/s]] (što je više od 80% brzine svjetlosti), pa su kvazari najudaljenija i najstarija opažena nebeska tijela u [[svemir]]u.

[[Svjetlost]] kvazara na putu do Zemlje djelomično se apsorbira, pa [[Apsorpcijska spektroskopija|apsorpcijske linije]] služe za proučavanje [[Međuzvjezdana tvar|međuzvjezdane tvari]]. <ref> '''kvazari''', [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=34902] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 17. veljače 2020.</ref>

Kvazar je [[nebesko tijelo]] koji prividno izgleda kao obična [[zvijezda]] s vrlo izraženim pomakom prema crvenom dijelu [[elektromagnetski spektar|spektra]]. Znanstvenici se slažu da je uzrok tog pomaka isključivo kozmološke prirode, rezultat [[Hubbleov zakon|Hubbleovog zakona]] prema kojem kvazari moraju biti vrlo udaljena nebeska tijela koja zrače desetke puta više energije nego obične [[galaksija|galaksije]]. Smatra se da su u pitanju jezgre [[aktivna galaktika|aktivnih galaktika]] ranog [[svemir]]a. Neki kvazari pokazuju brze promjene u jakosti svojeg sjaja, što upućuje na činjenicu da su malih dimenzija. Prema trenutno dostupnim podacima, najveći zabilježeni [[crveni pomak]] nekog kvazara doseže 6,4 što je vrlo važno svojstvo, jer upućuje na iznimnu udaljenost. Kozmološkim proračunima se ustvrdilo da najstariji kvazari po svojem vremenu postanka odgovaraju vremenu početka stvaranja galaksija.

== Svojstva ==
Promatrano sa Zemlje, u optičkom dijelu spektra kvazari su slaboga sjaja. No, njihov crveni pomak ukazuje da se nalaze na velikim udaljenostima, te da su intrinsično najsjajniji objekti u svemiru. Trenutno najsjajniji poznati kvazar je 3C 273 u [[zviježđe|zviježđu]] [[Djevica (zviježđe)|Djevice]]. Njegova srednja [[prividna magnituda]] je 12,8 (gledana kroz [[teleskop]]), a [[apsolutna magnituda]] −26,7. Kada bi ovaj objekt bio na udaljenosti od 10 [[parsek]]a, bio bi otprilike jednakog sjaja kao i [[Sunce]]. Dakle, [[luminozitet]] ovog kvazara je otprilike 2x10¹² puta veći od luminoziteta našeg Sunca, ili oko 100 puta veći od ukupne [[svjetlost]]i prosječne velike [[galaksija|galaksije]] kao što je [[Mliječna staza]].

Kada je otkriven, smatralo se da kvazar APM 08279+5255 ima [[apsolutna magnituda|apsolutnu magnitudu]] −32,2. Promatranja s visokom rezolucijom pomoću [[Svemirski teleskop Hubble|Svemirskog teleskopa Hubble]] i 10-metarskog [[Teleskopi Keck|Keck teleskopa]] otkrila su da se radi o sustavu gravitacijske leće. Pojačanje pomoću [[gravitacijske leće|gravitacijske leće]] u ovom sustavu je ~10 puta. Unatoč tome, kvazar je još uvijek puno sjajniji od obližnjih kvazara kao što je [[3C 273]]. Za HS 1946+7658 se smatralo da ima [[apsolutna magnituda|apsolutnu magnitudu]] −30,3, ali se i u njegovom slučaju pokazalo da je sjaj pojačan pomoću [[Gravitacijske leće|gravitacijske leće]].

[[Luminozitet]] kvazara može varirati na vremenskoj skali od nekoliko mjeseci, tjedana, dana ili sati. To je navelo znanstvenike da smatraju da je izvor energije kvazara malih dimenzija. Da bi promjene luminoziteta bile koordinirane, svaki dio kvazara mora biti u kontaktu s ostalim dijelovima na istim tim vremenskim skalama. Na primjer, kvazar čiji luminozitet varira na skali nekoliko tjedana ne može biti dimenzija većih od nekoliko svjetlosnih tjedana.

Kvazari i [[aktivna galaktika|aktivne galaktike]] imaju mnoga zajednička svojstva. Zračenje nije termalno, neki posjeduju emisiju iz mlazova i režnjeva. Može ih se opažati u gotovo svim područjima [[Elektromagnetski spektar|elektromagnetskog spektra]]: radio, infracrvenom, optičkom, ultraljubičastom, području [[Rendgenske zrake|rendgenskog zračenja]], pa čak i u području [[gama-zrake|gama-zraka]].

== Izvor i stvaranje zračenja ==
Budući da kvazari i aktivne galaktike dijele mnoga zajednička svojstva, mnogi su znanstvenici uspoređivali njihovu emisiju. Najvjerojatnije objašnjenje kvazara je da njihova energija dolazi od supermasivne [[crna rupa|crne rupe]]. Da bi se stvorio luminozitet 10<sup>40</sup> [[Watt|W]] (prosječni sjaj kvazara), supermasivna [[crna rupa]] mora konzumirati količinu materijala ekvivalentnu masi 10 [[Sunce|Sunca]] godišnje. Najsjajniji poznati kvazari konzumiraju 1000 sunčevih masa materijala svake godine. Smatra se da se kvazari "upale" i "ugase" ovisno o njihovom okolišu. Jedna posljedica utjecaja okoliša je da se kvazari ne mogu hraniti tom brzinom 10 milijardi godina, što je ujedno i objašnjenje zašto nema kvazara u našoj neposrednoj blizini. U ovoj teoriji, nakon što kvazar konzumira sav plin i prašinu u svojoj okolini, on postaje obična galaktika.

Kvazari nam pružaju i nešto informacija o završetku [[ionizacija|reionizacije]]. U spektrima najstarijih kvazara (z>4) vidi se Gunn-Peterson učinak - jasno su vidljiva apsorpcijska područja koje ukazuju da je [[međugalaktičko sredstvo]] u to vrijeme bilo u većoj mjeri neutralno nego danas. Bliži (dakle mlađi) kvazari nemaju takva apsorpcijska područja u svom spektru, već pokazuju nazubljena područja poznata kao [[Lymanova serija|Lyman-alfa šum]]. To ukazuje na reionizaciju međugalaktičkog sredstva i zadržavanje neutralnog [[vodik]]a samo u malim oblacima.

Još jedno zanimljivo svojstvo kvazara je da u njihovim spektrima vidimo dokaze postojanja elemenata težih od [[helija]]. To znači da su galaktike između vremena [[Veliki Prasak|Velikog Praska]] i vremena najstarijih kvazara koje vidimo, prošle fazu snažnog stvaranja zvijezda, sa zvijezdama [[Populacija zvijezda|populacije III]]. Ako se ne pronađu zvijezde populacije III, morati će se pronaći drugi mehanizam stvaranja teških [[kemijski element|kemijskih elemenata]] (za sada nije pronađeno drugo rješenje). Moguće je da je svjetlost sa zvijezda populacije III već viđena pomoću [[NASA]]-inog [[Svemirski teleskop Spitzer|svemirskog teleskopa Spitzer]], iako to objašnjenje krajem 2005. još nije potvrđeno.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Poveznice ==
* [[Aktivna galaktika]]
* [[Blazar]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.croeos.net/Mambo/index.php?option=content&task=view&id=192&Itemid=60 CroEOS.net Premium članak: Kvazari]
* [http://hpd.botanic.hr/ast/astronomija/zvijezde/galjata.htm E-škola HPD: Galaktička jata, aktivne galaktike, kvazari ]

{{galaktike}}

[[Kategorija: Kozmologija]]
[[Kategorija: Radio astronomija]]
[[Kategorija:Galaktike]]

Kvazar - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica