Suradnik10: /* Poznate osobe */

2025-12-15T04:18:18Z

Poznate osobe

←Starija inačica		Inačica od 15. prosinac 2025. u 04:18
Redak 157:		Redak 157:
	* [[Mladen Mitar]] - hrv. povjesničar umjetnosti i slikar		* [[Mladen Mitar]] - hrv. povjesničar umjetnosti i slikar
	* [[Ante Juretić]] - hrv. komediograf, pjesnik, haiku-pjesnik, aforist, romanopisac i kazališni redatelj		* [[Ante Juretić]] - hrv. komediograf, pjesnik, haiku-pjesnik, aforist, romanopisac i kazališni redatelj
			* [[Stjepan Šmit]] - hrv. poduzetnik i programer

	== Spomenici i znamenitosti ==		== Spomenici i znamenitosti ==

Suradnik10 u (test) 22:57, 7. travanj 2025.

2025-04-07T22:57:22Z

←Starija inačica		Inačica od 7. travanj 2025. u 22:57
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Kutina'''-->~~{{dz}}		{{dz}}
	{{Infookvir grad		{{Infookvir grad
	\| ime = Kutina		\| ime = Kutina
Redak 233:		Redak 233:

	{{GiO SMŽ}}		{{GiO SMŽ}}
	{{~~Gradska naselja Kutine~~}}		{{Kutina}}

	[[Kategorija:Kutina\| ]]		[[Kategorija:Kutina\| ]]

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-30T00:45:43Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 00:45
Redak 120:		Redak 120:

	== Gospodarstvo ==		== Gospodarstvo ==
	[[~~File~~:Petrokemija Kutina.jpg\|thumb\|250px\|Pogon [[Petrokemija (tvrtka)\|Petrokemije d.d.]]]]		[[Datoteka:Petrokemija Kutina.jpg\|thumb\|250px\|Pogon [[Petrokemija (tvrtka)\|Petrokemije d.d.]]]]
	Najznačajnija poduzeća u gradu su:		Najznačajnija poduzeća u gradu su:

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T11:40:22Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
{{Infookvir grad
| ime = Kutina
| grb = Kutina (grb).gif
| članak o grbu =
| slika_panorama =
| veličina_slike =
| opis_slike =
| županija = {{ZD+X/HŽ|SMŽ}}
| površina = 294,34
| površina_bilješke = <ref>[http://www.kutina.hr/Zaposjetitelje/Temeljnipodaci/Geoprometnipoložajgrada.aspx Geoprometni položaj grada]</ref>
| površina_uža =
| visina = 108
| visina_izvor = <ref>SRTM3 (permission ∼ 90m)</ref>
| visina_max = 149
| visina_min = 98
| broj stanovnika = 22.760
| stanovništvo_godina = 2011
| stanovništvo_bilješke = <ref>[http://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H01_01_03/h01_01_03_zup03-2208.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]</ref>
| stanovništvo_gustoća = 83,57
| gradonačelnik = Zlatko Babić
| gradsko vijeće ime = [[Gradsko vijeće]]
| predsjednik vijeće = Davor Kljakić
| gradsko vijeće = 21<ref>[http://www.kutina.hr/Ustrojgrada/GradskoVijeće.aspx Gradsko Vijeće - Kutina.hr]</ref>
| gradska naselja = [[Banova Jaruga]], [[Batina (Kutina)|Batina]], [[Brinjani]], [[Čaire]], [[Gojlo]], [[Husain]], [[Ilova (Kutina)|Ilova]], [[Jamarica]], [[Janja Lipa]], [[Katoličke Čaire]], [[Kletište]], [[Krajiška Kutinica]], '''Kutina''', [[Kutinica]], [[Kutinska Slatina]], [[Međurić]], [[Mikleuška]], [[Mišinka]], [[Repušnica]], [[Selište (Kutina)|Selište]], [[Stupovača]], [[Šartovac]] i [[Zbjegovača]]
| samoupravne jedinice = [[Mjesni odbor]]i
| broj samoupravnih jedinica = 23<ref>[http://www.kutina.hr/Ustrojgrada/Mjesniodbori.aspx Mjesni odbori - Kutina.hr]</ref>
| dan grada = [[10. studenog]]
| zaštitnik = [[Snježna Gospa|sv. Marija Snježna]]
| poštanski broj = 44320
| pozivni broj = (0)44
| autooznaka = KT
| web_stranica = [http://www.kutina.hr/ www.kutina.hr]
| karta2 = Sisačko-moslavačka županija
| naziv karte2 = Sisačko-moslavačke županije
| z. širina = 45.48
| z. dužina = 16.78
| bilješke =
}}

'''Kutina''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].

== Gradska naselja ==
Grad se sastoji od 23 naselja: [[Banova Jaruga]], [[Batina (Kutina)|Batina]], [[Brinjani]], [[Čaire]], [[Gojlo]], [[Husain]], [[Ilova (Kutina)|Ilova]], [[Jamarica]], [[Janja Lipa]], [[Katoličke Čaire]], [[Kletište]], [[Krajiška Kutinica]], '''Kutina''', [[Kutinica]], [[Kutinska Slatina]], [[Međurić]], [[Mikleuška]], [[Mišinka]], [[Repušnica]], [[Selište (Kutina)|Selište]], [[Stupovača]], [[Šartovac]] i [[Zbjegovača]]. Radničko naselje.

== Zemljopis ==
* šire područje: 24.597
* promet: autocesta Zagreb - Lipovac, pruga Zagreb - Vinkovci
* položaj: z.š. 45° 28' 54'', z.d. 16° 46' 58'',
* nadmorska visina: 98m - 149m
* klima: kontinentalna
Kutina je grad udaljen 70 kilometara od [[Zagreb]]a smješten na južnim obroncima vinogradima obrasle šumovite [[Moslavačka gora|Moslavačke gore]] i na samom rubu [[Lonjsko polje|Lonjskog polja]], jednog od najvećih močvarnih područja u ovom dijelu [[Europa|Europe]].

S 15.000 stanovnika Kutina je najveći [[Moslavina|moslavački]] poslovni, trgovački i administrativni centar sa sjedištem mnogih županijskih službi i najvećih moslavačkih poduzeća.
Kutinu često nazivaju i zelenim gradom, zahvaljujući brojnom [[drvo|drveću]], uređenim [[grm]]ovima, živicama i [[park]]ovima. Ponos grada su [[crkva Majke Božije Snježne]], stoljetni park kestenova u starom centru i prekrasna kuća [[obitelj Pazder|obitelji Pazdera]] s okućnicom u najprometnijem dijelu grada. Šumice uz potoke su sastavni dio grada i mjesto igre mnogobrojne djece.

Prometno je Kutina povoljno smještena uz [[autocesta|autocestu]] [[Autocesta A3|Zagreb - Lipovac]], na koju se spaja i magistralni pravac prema [[Garešnica|Garešnici]], [[Daruvar]]u, [[Bjelovar]]u i [[Virovitica|Virovitici]].

Veliki broj turista iz [[Mađarska|Mađarske]] prolazi kroz Kutinu u proputovanju.
[[Željeznička pruga]] [[Pruga bratstva i jedinstva|Paneuropski Koridor 10]] od Zagreba prema [[Vinkovci]]ma i [[Beograd]]u prolazi kroz Kutinu, a dokaz da je Kutina i u davna vremena bila križanje puteva bilo je i [[rimljani|rimsko]] naselje za koje se pretpostavlja da je bilo u rimskim ispravama spominjani Varianis. Ostaci naselja nalaze se u zapadnom dijelu Kutine na Kutinskoj Lipi.

Prema jednom tumačenju [[Moslavina]] je preuzeti rimski naziv za rimljanskim vinogradima obrastao Mons Claudius.

== Stanovništvo ==
Danas u samom gradu živi 13.735 stanovnika(2011.), a na širem području 22.760. Broj stanovnika je narastao od oko 5000 koliko je Kutina imala 1953. do najviše 14 992 koliko je imala 1991. Od ostalih naselja u gradskom području najveća su [[Repušnica]] (oko 2000 st.) i [[Husain]] (oko 1000 st.) te Brunkovac kao gradska četvrt s oko 2500 stanovnika.

U stanovništvu je zastupljeno nekoliko nacionalnih manjina:
Srbi - 1.490
Romi - 340
Česi - 314
Albanci - 112
Slovaci - 79
Bošnjaci - 73

== Uprava ==
Gradska uprava sastoji se od sljedećih odjela:
* Služba za opće poslove
* Upravni odjel za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj
* Upravni odjel za komunalni sustav, građenje i zaštitu okoliša
* Upravni odjel za financije
* Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo
* Upravni odjel za društvene djelatnosti, socijalnu skrb i civilno društvo

Gradonačelnik je Zlatko Babić ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]).
Gradsko vijeće čini 21 vijećnika. Predsjednik je Davor Kljakić ([[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]]),

Grad je osnovao i svoje ustanove: Pučko otvoreno učilište, Muzej Moslavine Kutina, Športski centar, Dječji vrtić Kutina, Knjižnica i čitaonica Kutina.
Grad je djelomični ili potpuni vlasnik poduzeća: Moslavina d.o.o., Komunalni servisi d.o.o., Eko Moslavina d.o.o.. Za područje grada osnovana je Turistička zajednica Grada Kutine, te Razvojna agencija MRAV.

Vatrogasna zajednica grada Kutine krovna je [[vatrogasci|vatrogasna]] organizacija na području grada, objedinjuje rad 20 [[Dobrovoljno vatrogasno društvo|dobrovoljnih vatrogasnih društava]], jednog industrijskog [[Dobrovoljno vatrogasno društvo|dobrovoljnog vatrogasnog društva]], jedne industrijske profesionalne vatrogasne postrojbe i jedne javne vatrogasne postrojbe.

== Povijest ==
[[Datoteka:16 obljetnica vojnoredarstvene operacije Oluja 05082011 zastava SJP Kutina 263.jpg|mini|250px|Zastava [[SJP Kutina]]]]
Ime Kutina se prvi put spominje 10. studenoga 1256. godine u Povelji ugarsko - hrvatskoga kralja Bele IV. Tom se poveljom uređuju međaši posjeda šomođskog župana Henrika s jedne strane i posjeda jobagiona upravne župe Garić s druge strane. O međašima između garićke i gračeničke upravne župe kaže se tom zgodom da idu do velike ceste, zatim do stare zajedničke međe između gračeničke i garićke župe pa prešavši cestu silaze dolinom od zapada u Kutinu ("ibique transeundo viam per vnam vallem ex parte occidentis descendit in Cotynnam").

Kutina (KOTINNA) se prvi put spominje kao župa 1334. godine s crkvom Svih Svetih, a drugi put 1488. godine s crkvom Sv.Katarine. U dokumentima zagrebačkog Kaptola od 14. kolovoza 1363. godine naći će se čak tri Kutine: Gornja, Donja, Velika.

Kutina se kao naselje spominje i više puta kasnije : 1364., 1400., 1424., 1464., 1487., a pisari je zapisuju kao:Kothennya, Kotenya, Katynna.

U XII., XIII. i XIV. stoljeću Kutina je bila sastavni dio Gračeničke županije. Gospodari Kutine u to doba bili su obitelji Rohović (Rohfy), Večerin, Geletić, plemići Bršljanovački, Roh de Decse, Bakač, Auch te Čupore Moslavačke. Nakon njih je Kutina kao i cijela Moslavina vezana uz obitelj Szecsen i Erdody čiji je dvorac u Kutini danas Muzej Moslavine. Spomenute obitelji dale su glasovita imena hrvatskoj povijesti. Jedno od njih je i Demetrije II. Čupor Moslavački, postavljen 1446. godine za biskupa u staroj hrvatskoj biskupiji u Kninu. Njemu Kutina zahvaljuje i svoj današnji grb, na njegovoj plavoj podlozi je zlatom obrubljeni kosi kvadrat u kojemu se nalaze (4x4) crvene i srebrne kocke u 4 reda. Na vrhu kvadrata sjedi ptica svraka koja simbolizira stremljenje bogatstvu. Tijekom više stoljeća Čupori su svoje zemlje poklanjali pustinjačkom redu Pavlina, koji je ostavio značajan trag u moslavačkoj kulturi.

U pogledu političke uprave Kutina postaje 1745. kotar i pridružuje se požeškoj županiji do 1886., zatim bjelovarsko-križevačkoj županiji, 1924. osječkoj oblasti, 1931. banovini savskoj,
dok je danas u sastavu Sisačko-moslavačke županije.

Sredinom 18. stoljeća Kutina dobiva prvog učitelja, a 1789. sagrađena je i 1. škola.
Na molbu Erdodya car Ferdinand IV. proglašava Kutinu trgovištem 3. ožujka 1837. godine
što dokazuje i sačuvani original Povelje.

U to vrijeme Kutina ima kirurga i ljekarnu. 1850. godine u Kutini počinje raditi pošta. Moslavačka vina 1857. god. pojavljuju se na međunarodnoj izložbi u Beču. Telefon je u Kutinu uveden 1895. a željeznica je izgrađena 1897. godine.

Godine 1886. izbio je na trgu u Kutini požar razarajućih razmjera. S obzirom na veliki broj drvenih kuća, većina ih je stradala, kao i današnji Muzej Moslavine. Tom je prilikom stradala i kapela Franje Ksaverskog. Na njezinu mjestu (u današnjem parku) podigao je dr. Gustav Baron kameno raspelo koje je 1956. g. premješteno u blizinu crkve.
Odvjetnik Hoholač 1901. godine financira uređenje parka na glavnom gradskom trgu koji i danas ukrašava grad.

U Domovinskom ratu veliku je ulogu u obrani Kutine odigralo [[oslobađanje Bujavice]] 14. listopada 1991., jer je s te važne kote velikosrpski agresor topništvom i minobacačima kontrolirao širu okolicu.<ref>[http://www.kutina.hr/Vijesti/Citanje-vijesti/ArticleId/14247/oamid/1491 ''Bujavica - prvo oslobođeno mjesto u Domovinskom ratu''], Grad Kutina, 15. listopada 2014. Pristupljeno 15. listopada 2016.</ref> Oslobađanju su pridonijeli pripadnici 56. bojne iz Kutine, pričuvne policije i 2. bojne 105. brigade ZNG-a iz Čazme.<ref>[http://www.braniteljski-portal.hr/Novosti/OBLJETNICE/Oslobodeno-selo-Bujavica Oslobođeno selo Bujavica], Braniteljski portal, 14. listopada 2016. Pristupljeno 15. listopada 2016.</ref><ref>[http://daniponosa.hrt.hr/dani-ponosa/157/oslobodeno-selo-bujavica Oslobođeno selo Bujavica], Dani ponosa, HRT. Pristupljeno 15. listopada 2016.</ref>

Velikosrbi su se za pritisak na Hrvatsku služili [[strategija realne prijetnje|strategijom realne prijetnje]]. Prijetili su gađanjem petrokemijskih postrojenja u Kutini prilagođenim raketama, tako da bi onda iz njih izašao ubojiti oblak amonijaka. Prijetnje su bile osobito izražene tijekom jeseni 1991. i od kraja 1995. godine, nakon niza velikosrpskih vojnih poraza.
Povodom 750-te obljetnice od prvog pisanog spomena imena Kutine, u prostoru stare gradske jezgre, na Trgu kralja Tomislava, postavljena je skulptura «Vila kutinska». Ona je kao živi organizam u vremenu i prostoru koja posjeduje socijalnu i simboličku komunikaciju. Skulpturu je oblikovao 2006. godine akademski kipar Ivan Branko Imrović.

<ref>Franjo Plavšić: [http://www.hzt.hr/book/otrovno/index.html#/201/zoomed Bojite li se otrova], Hrvatski zavod za toksikologiju, Zagreb, 2009., {{ISBN|978-953-55855-0-3}}, str. 201</ref>

== Gospodarstvo ==
[[File:Petrokemija Kutina.jpg|thumb|250px|Pogon [[Petrokemija (tvrtka)|Petrokemije d.d.]]]]
Najznačajnija poduzeća u gradu su:

* [[Petrokemija (tvrtka)|Petrokemija d.d.]] tvornica mineralnih gnojiva,
* SELK d.d. tvornica elektronskih dijelova,
* Messer Tehnoplin Croatia,
* ALMOS (aluminij Moslavina)
* Turbomehanika
* Ziegler d.o.o.

niz manjih i srednjih poduzeća dopunjavaju gospodarsku sliku [[grad]]a. Kutinska poduzeća vrlo značajno doprinose popravljanju slike, posebno izvozničke slike gospodarstva [[Sisačko-moslavačka županija|sisačko-moslavačke županije]].

== Turizam ==
Od turističkih zanimljivosti Kutina nudi stariju gradsku jezgru oko Crkvene ulice gdje nad gradom dominira prekrasna vrlo bogato ukrašena [[Barok|kasnobarokna]] crkva Majke Božje Snježne iz [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Svoj profesorski staž poznati pisac za djecu [[Mato Lovrak]] započeo je upravo u Kutini u školi nedaleko crkve u kojoj se i danas odvija nastava, a škola nosi naziv OŠ Mate Lovraka.<br>
Niz zanimljivosti Crkvene ulice nastavlja jedinstvena dobro očuvana i djelimično obnovljena cjelina od pet drvenih kuća tradicionalne [[Moslavina|moslavačke]] drvene [[Arhitektura|arhitekture]] (tri trijema i dvije prizemnice) među kojima je sagrađena i zvjezdarnica u kojoj svoje prostorije ima [[Astronomija|Astronomsko]] društvo Ivan Štefek. Drvene kuće nastale su krajem 19. i početkom 20. stoljeća i preživjele su modernizaciju stanovanja u kojoj je nestao nekadašnji izgled Crkvene ulice u kojoj su dominirale drvene kuće.<br>
Na samom podnožju Crkvene ulice stoljetni je park [[Divlji kesten|divljeg kestena]] na Trgu kralja Tomislava, a na njegovoj sjeverozapadnoj strani nalazi se najstarija očuvana zgrada. To je kurija vlastelinske obitelji [[Erdödy]], koja je svoj dvorac imala u [[Popovača|Popovači]]. Od 1960. godine to je sjedište Muzeja revolucije, danas [[Muzej Moslavine|Muzeja Moslavine]]. Nešto niže - južnije je nekadašnja kuća obitelji Ausch u kojoj je sada Galerija Muzeja Moslavine.<br>
Na samom istočnom ulazu na Trg [[Kralj Tomislav|kralja Tomislava]] nalazi se stari cigleni most sagrađen sredinom 20. stoljeća i obnavljan 2002./2003. nakon urušavanja dijela ciglene ograde. S jugozapadne strane mosta zanimljiva je netipična kuća i okućnica obitelji Pazdera. Kuća ima graditeljske elemente sjevernijih zemalja, ali svojim starinskim izgledom i uređenošću okućnice plijeni pažnju prolaznika.

Glavnina turističkog potencijala Kutine leži u činjenici da ima okolicu bogatu arheološkim nalazištima iz petpovijesti (ostaci [[Vučedolska kultura|Vučedolske kulture]]), [[Antika|antike]] ([[Rimsko carstvo|rimska]] naselja), [[Srednji vijek|srednjega vijeka]] (Garić grad, Jelen grad, Bela crkva - ostaci [[Pavlini|pavlinskog]] samostana na Moslavačkoj gori...), te u odličnom zemljopisnom okruženju. "Pod" Kutinom na jugu je [[Park prirode Lonjsko polje]], a obronci na kojem je Kutina dio su sustava Moslavačke gore koji su već u antici bili posađeni vinovom lozom. Danas je tamo Moslavačka vinska cesta. Moslavačka gora velikim dijelom je Regionalni park, a svojim geološkim zanimljivostima vrlo je privlačna za stručnu i laičku javnost.

Kutina ima hotel s tri zvjezdice - Hotel Kutina, a u Kutini i okolici ima niz privatnih iznajmljivača koji nude uslugu smještaja.

== Poznate osobe ==
* [[Branimir Budetić]] - hrv. paraolimpijac
* [[Drago Krča]] - hrv. glumac, legendarni [[sinkronizator]] žapca Tora iz crtanog filma [[Toro i Pončo]]<ref name="u Zagrebu">[http://www.jutarnji.hr/gargamel--papa-strumpf--kremenko-i-vanda-zive-u-zagrebu/311683/ Jutarnji list] Sandra Bolanča: Gargamel, Papa Štrumpf, Kremenko i Vanda žive u Zagrebu, 10. listopada 2009.</ref>
* [[Dubravka Ugrešić]] - hrv. književnica, prevoditeljica i esejistica*
* [[Ivan Milat (slikar)|Ivan Milat]] - hrv. akademski slikar*
* [[Igor Tomašić]] - bugarski nogometni reprezentativac*
* [[Gustav Baron]] - hrv. katolički svećenik, profesor uvodnih znanosti u Novi zavjet, rektor [[Sveučilište u Zagrebu|Zagrebačkog sveučilišta]] ([[1885.]] – [[1886.]])
* [[Vladimir Stanković]] - hrv. katolički svećenik, monsinjor, dugogodišnji generalni vikar [[Zagrebačka nadbiskupija|Zagrebačke nadbiskupije]]
* [[Mijo Drvarić]] - hrv. športaš, boksački prvak [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] ([[1933.]] i [[1940.]]) Prvak [[NDH]] ([[1943.]])
* [[Simo Mraović]] - ([[1966.]] – [[2008.]]), hrv. pisac
* [[Tihomir Novak]] - hrvatski malonogometni reprezentativac
* [[Matija Sloup]] - hrv. paraolimpijac
* [[Dragutin Pasarić]] - hrv. kulturni djelatnik
* [[Mladen Mitar]] - hrv. povjesničar umjetnosti i slikar
* [[Ante Juretić]] - hrv. komediograf, pjesnik, haiku-pjesnik, aforist, romanopisac i kazališni redatelj

== Spomenici i znamenitosti ==
[[Crkva sv. Marije Snježne u Kutini|Crkva sv. Marije Snježne]], spomenik 1. kategorije i najraskošniji objekt kasnobaroknog sakralnog umjetničkog naslijeđa u Hrvatskoj.
Trijemovi (čardaci), stare drvene tradicijske kuće u Crkvenoj ulici, koje se polako uređuju i dobivaju nove sadržaje nadopunjuju vizure Crkvene ulice, jedne od najstarijih ulica u Kutini u kojoj je i preko 2 stoljeća stara pučka škola OŠ Mate Lovraka.

Muzej je smješten u [[Kurija obitelji Erdődy u Kutini|kuriju]] stare moćne feudalne obitelji [[Erdödy]] iz 18.stoljeća, a Galerija Muzeja Moslavine u historicističku kuću nekadašnje obitelji Ausch.
S obzirom da je Kutinu početkom 20. stoljeća poharao razoran [[požar]], malo je starih građevina ostalo netaknuto. I 45 godina socijalizma koji nije puno mario za feudalno ili tradicionalističko kulturno naslijeđe ostavilo je traga, jer mnoga pročelja kuća koja su u to vrijeme doživjela obnovu ostala su bez svojih stilskih obilježja.

Za očuvanje kurije Erdödy u kojoj je danas [[Muzej Moslavine]] zaslužan je poznati političar [[Slavko Degoricija]], koji je 1960. osnivanjem [[Muzej revolucije u Kutini|Muzeja revolucije]] u Kutini i smještanjem postava upravo u staru kuriju preduhitrio "ideje" lokalnih moćnika toga doba da bi trebalo "staviti par štapina dinamita i dignuti u zrak taj spomenik feudalizma".{{nedostaje izvor}}

== Obrazovanje ==
U Kutini i na njenom administrativnom području postoji pet [[osnovna škola|osnovnih škola]] s područnim odjelima, te dvije srednje škole:
* OŠ Stjepan Kefelja
* OŠ Mate Lovraka
* OŠ Vladimira Vidrića
* OŠ [[Zvonimir Frank]]
* OŠ Banova Jaruga
* Tehnička škola Kutina
* Srednja škola Tina Ujevića

== Kultura ==

Za [[grad]]sku [[kultura|kulturu]] prvenstveno brinu Pučko otvoreno učilište Kutina, Knjižnica i čitaonica Kutina i Muzej Moslavine Kutina. Pored njihovih obrazovnih, kulturnih i istraživačkih [[djelatnosti]] značajne su aktivnosti udruga:
* [[Kulturno-umjetničko društvo]] Moslavina Kutina [http://www.moslavina.hr],https://www.facebook.com/KUD-Moslavina-Kutina-112120922271832/ Husain, Seljačka sloga, Repušnica, Ilova, zatim Matica Slovačka
* Gradski puhački orkestar Krešimir i mažoretkinje
* Matica hrvatska ogranak Kutina - izdavačka, povijesno-istraživačka
* Kulturni centar mladih - izdavačka, urbano-istraživačka, klub mladih
* Sfinga društvo ljubitelja znanstvene fantastike Kutina

== Šport ==
=== Nogomet ===
* [[NK Moslavina Kutina]] - [[4.HNL - središte Zagreb]]
* [[NK Matija Gubec Kutina]] ([[3. ŽNL Sisačko-moslavačka]], [[NS Kutina]] ("Moslavačka nogometna liga"), 2010./11.)
* [[NK Metalac Međurić]] (2. ŽNL Sisačko-moslavačka)
* [[NK Vatrogasac Husain]] (2. ŽNL Sisačko-moslavačka, 2010./11.)
* [[NK Lokomotiva Kutina]] ([[1. ŽNL Sisačko-moslavačka]], 2008./09.)
* [[ŠNK Dinamo Jamarice]] ([[3. ŽNL Sisačko-moslavačka]], NS Kutina ("Moslavačka nogometna liga"), 2010./11.)
* [[NK Dinamo Kutina]] ([[3. ŽNL Sisačko-moslavačka]], NS Kutina ("Moslavačka nogometna liga"), 2010./11.)
* [[NK Strijelac Banova Jaruga]] ([[2. ŽNL Sisačko-moslavačka]], [[NS Kutina]], 2010./11.)
* [[NK Garić Ilova]] ([[3. ŽNL Sisačko-moslavačka]], NS Kutina ("Moslavačka nogometna liga"), 2010./11.)
*[[NK Šartovac Šartovac]] ([[2. ŽNL Sisačko-moslavačka]], NS Kutina, 2010./11.)
*[[MNK Kutina]] (2. HMNL Sjever 2009./2010., 2010./2011., 2011./2012.)
* ŠNK Mladost Repušnica (1.ŽNL Sisačko-moslavačka, NS Kutina 2013/14.

=== Rukomet ===
* [[RK Moslavina Kutina]] - [[1. HRL]]
* [[ŽRK Lonia Kutina|ŽRK Moslavina Kutina]]

=== Ostalo ===
* [[KK Moslavina Kutina|KK "Moslavina" Kutina]]
* [[ŠRD Linjak - Banova Jaruga]]
* [[ŠRK Amur-Petrokemija Kutina]]
* [[Kick-boxing klub Kutina]]
* [[Kuglački klub Kutina]]
* [[Atletski klub Moslavina Kutina]]
* [[Kyokushin karate klub Moslavina Kutina]]
* [[Atletski klub osoba s invaliditetom " Odisej" Kutina]]
* [https://sites.google.com/site/koroskutina/ Streličarski klub "KOROS" Kutina]

Cestovna utrka ''Kutina – Voloder „Voloderska jesen“'' ustanovljena je 1980.<ref>https://www.trcanje.hr/kutinska-utrka/6296/</ref>

Kickboxing turnir ''Kutina Open'' održava se od 1999.

== Izviđači ==
[http://www.scout-betlehem.hr Odred izviđača "Betlehem" Kutina]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.kutina.hr Službene stranice grada Kutine]
* [http://www.turizam-kutina.hr Turistička zajednica grada Kutine]
* [http://www.moslavina.hr KUD Moslavina Kutina]
* [http://www.kutina.in KutINa - Jedini nezavisni portal grada Kutine]

{{GiO SMŽ}}
{{Gradska naselja Kutine}}

[[Kategorija:Kutina| ]]

Kutina - Povijest promjena

Suradnik10: /* Poznate osobe */

Suradnik10 u (test) 22:57, 7. travanj 2025.

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica