Kurdi - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-12T18:10:43Z

Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 12. ožujak 2026. u 18:10
Redak 723:		Redak 723:

	'''Wikimedijski zajednički poslužitelj:'''		'''Wikimedijski zajednički poslužitelj:'''
	~~{{WProjekti~~
	~~\|commons = Kurdish people~~
	~~\|commonshr = Kurdi~~
	~~\|commonscat = Kurdish people~~
	~~\|commonscathr = Kurdi~~
	}}

	[[Kategorija:Kurdi\| ]]		[[Kategorija:Kurdi\| ]]

Suradnik10 u (test) 21:01, 10. siječanj 2026.

2026-01-10T21:01:43Z

←Starija inačica		Inačica od 10. siječanj 2026. u 21:01
Redak 224:		Redak 224:
	Položaj Kurda u [[Iran]]u se po mnogo čemu razlikuje od ostalih današnjih država s kurdskim stanovništvom. Prije svega, Kurdi kao [[Iranski narodi\|iranski narod]] zajedno s [[Perzijanci]]ma, [[Azeri]]ma, [[Mazanderani]]ma, [[Gilaki]]ma, [[Tališi]]ma, [[Beludži]]ma i ostalim srodnim narodima s [[Iranska visoravan\|Iranske visoravni]] dijele zajedničko etnojezično podrijetlo<ref name="Paul2008"/> i [[Iranska kultura\|kulturu]]<ref name="Izady1992.198">[[#Izady1992\|Izady, Mehrdad (1992.)]], str. 198.</ref>, dok su također neprekinuto živjeli u [[Povijest Irana\|zajedničkoj povijesnoj državi]] od njenog stvaranja do današnjeg dana<ref name="Izady1992.198"/>. U vrijeme [[Osmansko Carstvo\|osmanlijskih]] prodora odnosno pomicanja granica prema istoku, stotine tisuća Kurda pronašlo je utočište u [[Iran]]u<ref name="Tapper1997.44"/> pa se danas njihovim potomcima smatra stanovništvo [[Horasana]]a<ref name="IranicaIranciV"/>. [[#Književnost\|Kurdska književnost]] u svim svojim oblicima (kurmandžijska, soranska, guranska) kao jedan od glavnih čimbenika njihovog identiteta također je stvarana u [[iran]]skim granicama i na nju su snažno utjecale ostale iranske književnosti (najviše [[Perzijska književnost\|perzijska]])<ref name="IranicaLiterature">[[#IranicaLiterature\|Kreyenbroek, Philip G. (20.7.2005.)]]</ref>. Osim povijesno-kulturoloških čimbenika, [[Iran]] se od ostalih zemalja [[Jugozapadna Azija\|zapadne Azije]] naseljenih Kurdima razlikuje i po tome što njegove granice nisu krojile [[Europa\|europske]] [[Kolonijalizam\|kolonijalističke]] sile poput [[Velika Britanija\|Velike Britanije]], [[Francuska\|Francuske]] ili [[Rusija\|Rusije]], stoga Iran nije zahvatio val [[Nacionalizam\|nacionalističkih]] pokreta kao u [[Turska\|Turskoj]], [[Irak]]u ili [[Sirija\|Siriji]] već su ostali kao jedinstven primjer etnički heterogene ali politički homogene zemlje u široj regiji<ref name="Izady1992.198"/>.		Položaj Kurda u [[Iran]]u se po mnogo čemu razlikuje od ostalih današnjih država s kurdskim stanovništvom. Prije svega, Kurdi kao [[Iranski narodi\|iranski narod]] zajedno s [[Perzijanci]]ma, [[Azeri]]ma, [[Mazanderani]]ma, [[Gilaki]]ma, [[Tališi]]ma, [[Beludži]]ma i ostalim srodnim narodima s [[Iranska visoravan\|Iranske visoravni]] dijele zajedničko etnojezično podrijetlo<ref name="Paul2008"/> i [[Iranska kultura\|kulturu]]<ref name="Izady1992.198">[[#Izady1992\|Izady, Mehrdad (1992.)]], str. 198.</ref>, dok su također neprekinuto živjeli u [[Povijest Irana\|zajedničkoj povijesnoj državi]] od njenog stvaranja do današnjeg dana<ref name="Izady1992.198"/>. U vrijeme [[Osmansko Carstvo\|osmanlijskih]] prodora odnosno pomicanja granica prema istoku, stotine tisuća Kurda pronašlo je utočište u [[Iran]]u<ref name="Tapper1997.44"/> pa se danas njihovim potomcima smatra stanovništvo [[Horasana]]a<ref name="IranicaIranciV"/>. [[#Književnost\|Kurdska književnost]] u svim svojim oblicima (kurmandžijska, soranska, guranska) kao jedan od glavnih čimbenika njihovog identiteta također je stvarana u [[iran]]skim granicama i na nju su snažno utjecale ostale iranske književnosti (najviše [[Perzijska književnost\|perzijska]])<ref name="IranicaLiterature">[[#IranicaLiterature\|Kreyenbroek, Philip G. (20.7.2005.)]]</ref>. Osim povijesno-kulturoloških čimbenika, [[Iran]] se od ostalih zemalja [[Jugozapadna Azija\|zapadne Azije]] naseljenih Kurdima razlikuje i po tome što njegove granice nisu krojile [[Europa\|europske]] [[Kolonijalizam\|kolonijalističke]] sile poput [[Velika Britanija\|Velike Britanije]], [[Francuska\|Francuske]] ili [[Rusija\|Rusije]], stoga Iran nije zahvatio val [[Nacionalizam\|nacionalističkih]] pokreta kao u [[Turska\|Turskoj]], [[Irak]]u ili [[Sirija\|Siriji]] već su ostali kao jedinstven primjer etnički heterogene ali politički homogene zemlje u široj regiji<ref name="Izady1992.198"/>.

	Zbog rastućeg [[Turci\|turskog]] i [[Arapi\|arapskog]] nacionalizma kao i [[SSSR\|sovjetskog]] utjecaja u regiji, Iran je u [[20. stoljeće\|20. stoljeću]] svoju političku ideologiju gradio na [[Paniranizam\|paniranskim]] svjetonazorima i tradicionalno je pomagao Kurdima izvan iranskih granica koji su se našli pod političkom odnosno kulturološkom diskriminacijom i [[Asimilacija (sociologija)\|asimilacijom]]. Jedan od vodećih [[iran]]skih političara i intelektualaca iz vremena premijera [[Muhamed Mosadek\|Muhameda Mosadeka]] bio je [[Karim Sandžabi]]<ref name="Izady1992.198"/>, Kurd iz [[Kermanšah]]a koji je predsjedao vodećom strankom [[Nacionalni front (Iran)\|Nacionalnog fronta]]. Kurdski položaj nije se mijenjao ni nakon [[1953.]] godine kada je na vlast stupio [[Mohammad Reza Pahlavi\|M. Reza Pahlavi]] (inače [[mazanderani]]jske narodnosti), s obzirom da je paniranizam u njegovo vrijeme još više došao do izražaja i sam je [[Šah (vladar)\|šah]] Kurde nazivao „čistokrvnim Irancima” ili “jednim od najplemenitijih iranskih naroda”<ref name="Izady1992.198"/>. Važan preokret u kurdskom društvu nastupa [[1960-ih]] i [[1970-ih]] kada [[Mohammad Reza Pahlavi\|Pahlavi]] provodi program [[Industrijalizacija\|industrijalizacije]] zemlje čime drastično opada njihov ruralni i [[nomad]]ski način života<ref name="McDowall1996.258.259">[[#McDowall1996\|McDowall, David (1996.)]], str. 258.-259.</ref>. Iz perspektive [[~~Industrijska geografija~~\|industrijskog zemljopisa]], ovaj program zahvatio je većinom sjeverne i središnje dijelove [[Iran]]a u kojima postoji velik broj kurdskog stanovništva<ref name="McDowall1996.258.259"/>, no proces je išao prilično sporo pa je tako [[1977.]] godine omjer [[Industrija\|industrijskih]] odnosno [[Poljoprivreda\|poljoprivrednih]] radnika u [[Istočni Azarbajdžan\|Istočnom Azarbajdžanu]] bio 1:2,6, a u [[Kurdistanska pokrajina\|Kurdistanu]] svega 1:20<ref name="McDowall1996.258.259"/>. Također, postotak [[Urbanizacija\|urbanog]] stanovništva u središnjem [[Iran]]u bio je 80%, a na područjima naseljenim Kurdima samo 25%. Razlike između ovih omjera značajno su umanjene daljnjim usponom [[Gospodarstvo Irana\|iranskog gospodarstva]] tijekom [[1980-ih]] i [[1990-ih]] godina.		Zbog rastućeg [[Turci\|turskog]] i [[Arapi\|arapskog]] nacionalizma kao i [[SSSR\|sovjetskog]] utjecaja u regiji, Iran je u [[20. stoljeće\|20. stoljeću]] svoju političku ideologiju gradio na [[Paniranizam\|paniranskim]] svjetonazorima i tradicionalno je pomagao Kurdima izvan iranskih granica koji su se našli pod političkom odnosno kulturološkom diskriminacijom i [[Asimilacija (sociologija)\|asimilacijom]]. Jedan od vodećih [[iran]]skih političara i intelektualaca iz vremena premijera [[Muhamed Mosadek\|Muhameda Mosadeka]] bio je [[Karim Sandžabi]]<ref name="Izady1992.198"/>, Kurd iz [[Kermanšah]]a koji je predsjedao vodećom strankom [[Nacionalni front (Iran)\|Nacionalnog fronta]]. Kurdski položaj nije se mijenjao ni nakon [[1953.]] godine kada je na vlast stupio [[Mohammad Reza Pahlavi\|M. Reza Pahlavi]] (inače [[mazanderani]]jske narodnosti), s obzirom da je paniranizam u njegovo vrijeme još više došao do izražaja i sam je [[Šah (vladar)\|šah]] Kurde nazivao „čistokrvnim Irancima” ili “jednim od najplemenitijih iranskih naroda”<ref name="Izady1992.198"/>. Važan preokret u kurdskom društvu nastupa [[1960-ih]] i [[1970-ih]] kada [[Mohammad Reza Pahlavi\|Pahlavi]] provodi program [[Industrijalizacija\|industrijalizacije]] zemlje čime drastično opada njihov ruralni i [[nomad]]ski način života<ref name="McDowall1996.258.259">[[#McDowall1996\|McDowall, David (1996.)]], str. 258.-259.</ref>. Iz perspektive [[Industrijski zemljopis\|industrijskog zemljopisa]], ovaj program zahvatio je većinom sjeverne i središnje dijelove [[Iran]]a u kojima postoji velik broj kurdskog stanovništva<ref name="McDowall1996.258.259"/>, no proces je išao prilično sporo pa je tako [[1977.]] godine omjer [[Industrija\|industrijskih]] odnosno [[Poljoprivreda\|poljoprivrednih]] radnika u [[Istočni Azarbajdžan\|Istočnom Azarbajdžanu]] bio 1:2,6, a u [[Kurdistanska pokrajina\|Kurdistanu]] svega 1:20<ref name="McDowall1996.258.259"/>. Također, postotak [[Urbanizacija\|urbanog]] stanovništva u središnjem [[Iran]]u bio je 80%, a na područjima naseljenim Kurdima samo 25%. Razlike između ovih omjera značajno su umanjene daljnjim usponom [[Gospodarstvo Irana\|iranskog gospodarstva]] tijekom [[1980-ih]] i [[1990-ih]] godina.

	Nasljeđe [[SSSR\|sovjetske]] marionetske vlasti iz [[Mahabad]]a<ref name="Lenczowski1990"/> ([[1946.]]) kao i višegodišnji [[SSSR]]-ovi pokušaji destabilizacije [[Iran]]a<ref name="McDowall1996.218"/> izazivanjem etničkih podijela i širenja [[Komunizam\|komunizma]] odrazilo se osnivanjem nekoliko kurdskih [[Marksizam\|marksističkih]] političkih stranaka poput [[PDKI]]-a, [[Komalah]]a i [[Tudeh]]a. Među njima se najviše isticala „Demokratska stranka iranskog Kurdistana” (''PDKI'')<ref name="Izady1992.69">[[#Izady1992\|Izady, Mehrdad (1992.)]], str. 69.</ref> koja je [[1970-ih]] ilegalno djelovala protiv Pahlavijeve vlasti i tražila autonomiju za Kurde<ref name="McDowall1996.274">[[#McDowall1996\|McDowall, David (1996.)]], str. 274.</ref>, a nakon njegovog pada i izbijanja [[Iransko-irački rat\|iransko-iračkog rata]] priključila se tzv. „Nacionalnom vijeću otpora” predvođenog [[MEK]]-om<ref name="McDowall1996.274"/>, organizacijom koja je sudjelovala u [[Saddam Hussein\|Saddamovim]] pokoljima [[Irak\|iračkih]] Kurda<ref name="US-DOS-2007"/> i koju [[Iran]] odnosno [[SAD\|Sjedinjene Države]] smatraju [[Terorizam\|terorističkom]]<ref name="US-DOS-2007"/>. Iako su kurdske [[Marksizam\|marksističke]] stranke uglavnom marginalizirane nakon pada [[SSSR]]-a, godine [[2004.]] pojačala se aktivnost [[PJAK]]-a (produžene ruke [[Turska\|turskog]] [[PKK]]-a) koji se također u regiji i [[Zapadni svijet\|zapadnom svijetu]] uglavnom klasificira terorističkom skupinom<ref name="Reuters (4.2.2009.)">[[#Reuters (4.2.2009.)\|Reuters (4.2.2009.)]]</ref>.		Nasljeđe [[SSSR\|sovjetske]] marionetske vlasti iz [[Mahabad]]a<ref name="Lenczowski1990"/> ([[1946.]]) kao i višegodišnji [[SSSR]]-ovi pokušaji destabilizacije [[Iran]]a<ref name="McDowall1996.218"/> izazivanjem etničkih podijela i širenja [[Komunizam\|komunizma]] odrazilo se osnivanjem nekoliko kurdskih [[Marksizam\|marksističkih]] političkih stranaka poput [[PDKI]]-a, [[Komalah]]a i [[Tudeh]]a. Među njima se najviše isticala „Demokratska stranka iranskog Kurdistana” (''PDKI'')<ref name="Izady1992.69">[[#Izady1992\|Izady, Mehrdad (1992.)]], str. 69.</ref> koja je [[1970-ih]] ilegalno djelovala protiv Pahlavijeve vlasti i tražila autonomiju za Kurde<ref name="McDowall1996.274">[[#McDowall1996\|McDowall, David (1996.)]], str. 274.</ref>, a nakon njegovog pada i izbijanja [[Iransko-irački rat\|iransko-iračkog rata]] priključila se tzv. „Nacionalnom vijeću otpora” predvođenog [[MEK]]-om<ref name="McDowall1996.274"/>, organizacijom koja je sudjelovala u [[Saddam Hussein\|Saddamovim]] pokoljima [[Irak\|iračkih]] Kurda<ref name="US-DOS-2007"/> i koju [[Iran]] odnosno [[SAD\|Sjedinjene Države]] smatraju [[Terorizam\|terorističkom]]<ref name="US-DOS-2007"/>. Iako su kurdske [[Marksizam\|marksističke]] stranke uglavnom marginalizirane nakon pada [[SSSR]]-a, godine [[2004.]] pojačala se aktivnost [[PJAK]]-a (produžene ruke [[Turska\|turskog]] [[PKK]]-a) koji se također u regiji i [[Zapadni svijet\|zapadnom svijetu]] uglavnom klasificira terorističkom skupinom<ref name="Reuters (4.2.2009.)">[[#Reuters (4.2.2009.)\|Reuters (4.2.2009.)]]</ref>.
Redak 330:		Redak 330:
	:* '''<u>[[Kazvinska pokrajina]]</u>''' - '''Giatvand''', '''Kakavand''', '''[[Rišvand]]''' i '''Mafi''' su najveća plemena ove pokrajine. Giatvand prebiva uz obale rijeka [[Kizil Uzen]] i [[Šahrud]], gdje su se naselili tijekom vladavine [[Muhamed-han Kadžar\|Muhamed-hana Kadžara]]. Pleme Kakavand boravi sjeverno od [[Kerva\|Kerve]] (uz cestu Sijah Dahan-Zandžan), Rišvand u kotarima Alamut i Rudbar, a Mafi uz cestu [[Kazvin]]-[[Teheran]]. Od manjih plemena vrijedi izdvojiti i '''Badžalan''', '''Behtui''', '''Čamišgazak''', '''Džalivand''' i '''Kalhur'''.		:* '''<u>[[Kazvinska pokrajina]]</u>''' - '''Giatvand''', '''Kakavand''', '''[[Rišvand]]''' i '''Mafi''' su najveća plemena ove pokrajine. Giatvand prebiva uz obale rijeka [[Kizil Uzen]] i [[Šahrud]], gdje su se naselili tijekom vladavine [[Muhamed-han Kadžar\|Muhamed-hana Kadžara]]. Pleme Kakavand boravi sjeverno od [[Kerva\|Kerve]] (uz cestu Sijah Dahan-Zandžan), Rišvand u kotarima Alamut i Rudbar, a Mafi uz cestu [[Kazvin]]-[[Teheran]]. Od manjih plemena vrijedi izdvojiti i '''Badžalan''', '''Behtui''', '''Čamišgazak''', '''Džalivand''' i '''Kalhur'''.
	:* '''<u>[[Teheranska pokrajina]]</u>''' - Najveće pleme ove pokrajine jest '''Pazuki''' koji su do [[16. stoljeće\|16. stoljeća]] dominirali [[Anatolija\|anatolijskom]] regijom [[Erzurum]], no nakon dolaska [[Turci\|Turaka]] dio se njih naselio u okolici [[Varamin]]a i [[Gar]]a (okolica [[Teheran]]a). Među manje značajna plemena spadaju '''Hedavand''', '''Burbur''', '''Urjad''', '''Zerger''', '''Kord Bača''', '''Nanakuli''' i '''Karačorlu''', dok iz okolice teheranske Save vrijedi izdvojiti pleme '''Kalhur'''<ref>[[#Afšar1987\|Afšar Sistani, Iraj (1987.)]], str. 1115.</ref>.		:* '''<u>[[Teheranska pokrajina]]</u>''' - Najveće pleme ove pokrajine jest '''Pazuki''' koji su do [[16. stoljeće\|16. stoljeća]] dominirali [[Anatolija\|anatolijskom]] regijom [[Erzurum]], no nakon dolaska [[Turci\|Turaka]] dio se njih naselio u okolici [[Varamin]]a i [[Gar]]a (okolica [[Teheran]]a). Među manje značajna plemena spadaju '''Hedavand''', '''Burbur''', '''Urjad''', '''Zerger''', '''Kord Bača''', '''Nanakuli''' i '''Karačorlu''', dok iz okolice teheranske Save vrijedi izdvojiti pleme '''Kalhur'''<ref>[[#Afšar1987\|Afšar Sistani, Iraj (1987.)]], str. 1115.</ref>.
	:* '''<u>[[Isfahanska pokrajina]]</u>''' - '''Bazindžan''' je najveće pleme ove pokrajine<ref>[[#Kordestani1973\|Kordestani, Mohammad Marduk (1973.)]], str. 79.</ref>; o drevnoj prisutnosti Kurda u ovim krajevima svjedoči naziv grada [[Šahrekord\|Šahrekord (Šaher-e Kord/Kurd)]] (jugozapadno od [[Isfahan]]a) koje se spominje i u djelima najranijih [[~~Geografija~~ i kartografija u srednjovjekovnom islamu\|islamskih geografa]].		:* '''<u>[[Isfahanska pokrajina]]</u>''' - '''Bazindžan''' je najveće pleme ove pokrajine<ref>[[#Kordestani1973\|Kordestani, Mohammad Marduk (1973.)]], str. 79.</ref>; o drevnoj prisutnosti Kurda u ovim krajevima svjedoči naziv grada [[Šahrekord\|Šahrekord (Šaher-e Kord/Kurd)]] (jugozapadno od [[Isfahan]]a) koje se spominje i u djelima najranijih [[zemljopis i kartografija u srednjovjekovnom islamu\|islamskih geografa]].
	:* '''<u>[[Fars]]</u>''' - U ovoj pokrajini postoji više od tridesetak manjih plemenskih zajednica Kurda<ref>[[#Kordestani1973\|Kordestani, Mohammad Marduk (1973.)]], str. 75.-117.</ref>, a veći dio njih ostaci su onih plemena koja su pratila [[Karim-han Zand\|Karima-hana Zanda]] nakon pada [[Zandijsko Carstvo\|njegove dinastije]] na putu prema [[Fars]]u. Navedena kurdska plemena uglavnom su se apsorbirala u klanove [[Turkijski narodi\|turkijskih]] nomada [[Kaškaji]]ja. Među ta plemena spadaju i '''Sakez''', '''Zangana''' (pet odvojenih klanova uključujući i onaj koji danas tvori kaškajski klan [[Kaškuli Bozorg]]), '''Kuruni''', '''Čegini''', '''Burbur''', '''Urijad''' (klan kaškajskog plemena Amala), '''Lak''' i '''Vanda''' (klan kaškajskog plemena [[Darašuri]]), '''Kordlu''' (klan kaškajskog plemena [[Kara Čahilu]]), te '''Kord-Šuli'''<ref>Vidi:<br>• [[#Oberling1960\|Oberling, Pierre (1960.)]], str. 76.-84.<br>• [[#Oberling1974\|Oberling, Pierre (1974.)]], str. 225.-231.</ref>. Vrlo rana prisutnost Kurda u Farsu i Isfahanu ovjerena je u djelima koja datiraju iz [[10. stoljeće\|10. stoljeća]], dok se iz djela [[Ibn al-Balki]]ja zna i kako je pet kurdskih plemena bilo uništeno prilikom [[Arapi\|arapskih]] osvajanja u [[7. stoljeće\|7. stoljeću]]. Ipak, Kurdi su bili aktivni u društvenom i javnom životu već u [[12. stoljeće\|12. stoljeću]] pa je poznato pet imena njihovih plemena - '''Ramani''', '''Ismaili''', '''Karzubi''', '''Masudi''' i '''Šakani'''. Njihova konfederacija u južnom [[Zagros]]u bila je poznata pod skupnim imenom '''Šabankara''', po kojoj još i danas nosi ime jedan kotar u blizini [[Bušeher]]a.		:* '''<u>[[Fars]]</u>''' - U ovoj pokrajini postoji više od tridesetak manjih plemenskih zajednica Kurda<ref>[[#Kordestani1973\|Kordestani, Mohammad Marduk (1973.)]], str. 75.-117.</ref>, a veći dio njih ostaci su onih plemena koja su pratila [[Karim-han Zand\|Karima-hana Zanda]] nakon pada [[Zandijsko Carstvo\|njegove dinastije]] na putu prema [[Fars]]u. Navedena kurdska plemena uglavnom su se apsorbirala u klanove [[Turkijski narodi\|turkijskih]] nomada [[Kaškaji]]ja. Među ta plemena spadaju i '''Sakez''', '''Zangana''' (pet odvojenih klanova uključujući i onaj koji danas tvori kaškajski klan [[Kaškuli Bozorg]]), '''Kuruni''', '''Čegini''', '''Burbur''', '''Urijad''' (klan kaškajskog plemena Amala), '''Lak''' i '''Vanda''' (klan kaškajskog plemena [[Darašuri]]), '''Kordlu''' (klan kaškajskog plemena [[Kara Čahilu]]), te '''Kord-Šuli'''<ref>Vidi:<br>• [[#Oberling1960\|Oberling, Pierre (1960.)]], str. 76.-84.<br>• [[#Oberling1974\|Oberling, Pierre (1974.)]], str. 225.-231.</ref>. Vrlo rana prisutnost Kurda u Farsu i Isfahanu ovjerena je u djelima koja datiraju iz [[10. stoljeće\|10. stoljeća]], dok se iz djela [[Ibn al-Balki]]ja zna i kako je pet kurdskih plemena bilo uništeno prilikom [[Arapi\|arapskih]] osvajanja u [[7. stoljeće\|7. stoljeću]]. Ipak, Kurdi su bili aktivni u društvenom i javnom životu već u [[12. stoljeće\|12. stoljeću]] pa je poznato pet imena njihovih plemena - '''Ramani''', '''Ismaili''', '''Karzubi''', '''Masudi''' i '''Šakani'''. Njihova konfederacija u južnom [[Zagros]]u bila je poznata pod skupnim imenom '''Šabankara''', po kojoj još i danas nosi ime jedan kotar u blizini [[Bušeher]]a.
	:* '''<u>[[Horasan (pokrajina)\|Horasan]]</u>'''<ref>[[#Afšar1987\|Afšar Sistani, Iraj (1987.)]], str. 984.-1104.</ref> - U ovoj pokrajini živi na tisuće Kurda i to većinom onih koji su se tamo doselili oko [[1600.]] godine tj. u vrijeme vladavine [[Abas I.\|Abasa I.]] Najznačajnija kurdska plemena su: '''Amarlu''' (u ravnicama Maruska, sjeverno od [[Nišapur]]a), '''Sadlu''' (u kotaru Bodžnurd), '''Zafaranlu''' (u kotarima Širvan i Kučan), '''Kejvanlu''' (u kotarima Džovejn, Daragaz i Radkan), '''Tupkanlu''' (oko Džovejna i Nišapura) i Karačorlu (u kotarima Bodžnurda, Širvana i Kučana). Danas žive isključivo sjedilačkim načinom života.		:* '''<u>[[Horasan (pokrajina)\|Horasan]]</u>'''<ref>[[#Afšar1987\|Afšar Sistani, Iraj (1987.)]], str. 984.-1104.</ref> - U ovoj pokrajini živi na tisuće Kurda i to većinom onih koji su se tamo doselili oko [[1600.]] godine tj. u vrijeme vladavine [[Abas I.\|Abasa I.]] Najznačajnija kurdska plemena su: '''Amarlu''' (u ravnicama Maruska, sjeverno od [[Nišapur]]a), '''Sadlu''' (u kotaru Bodžnurd), '''Zafaranlu''' (u kotarima Širvan i Kučan), '''Kejvanlu''' (u kotarima Džovejn, Daragaz i Radkan), '''Tupkanlu''' (oko Džovejna i Nišapura) i Karačorlu (u kotarima Bodžnurda, Širvana i Kučana). Danas žive isključivo sjedilačkim načinom života.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{tur icon}}' u '{{tur oznaka}}'

2025-06-02T04:20:34Z

Zamjena teksta - '{{tur icon}}' u '{{tur oznaka}}'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{tr icon}}' u '{{tur oznaka}}'

2025-06-02T04:17:36Z

Zamjena teksta - '{{tr icon}}' u '{{tur oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 2. lipanj 2025. u 04:17
Redak 710:		Redak 710:
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=KRG.org (27.6.2010.)\|title=Kurdistan's cuisine\|work=Kurdistan Regional Government\|url=http://www.krg.org/articles/detail.asp?lngnr=12&smap=03014200&rnr=151&anr=18693\|date=27. lipnja 2010.\|accessdate=8. siječnja 2011}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=KRG.org (27.6.2010.)\|title=Kurdistan's cuisine\|work=Kurdistan Regional Government\|url=http://www.krg.org/articles/detail.asp?lngnr=12&smap=03014200&rnr=151&anr=18693\|date=27. lipnja 2010.\|accessdate=8. siječnja 2011}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=CopticAndrew\|title=The Martyrdom of St. Andrew the Apostle, the Brother of St. Peter.\|work=Coptic Church\|url=http://www.copticchurch.net/synaxarium/4_4.html#1\|year=2005.\|accessdate=8. siječnja 2011}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=CopticAndrew\|title=The Martyrdom of St. Andrew the Apostle, the Brother of St. Peter.\|work=Coptic Church\|url=http://www.copticchurch.net/synaxarium/4_4.html#1\|year=2005.\|accessdate=8. siječnja 2011}}
	*{{~~tr icon~~}} {{Citiranje knjige\|ref=EGM-2003\|title=Türkiye'de Halen Faaliyetlerine Devam Eden Baslica Terör Örgütleri\|work=Emniyet Genel Müdürlüğü\|url=http://www.egm.gov.tr/temuh/terorgrup1.html\|year=2003.\|accessdate=8. siječnja 2011}}		*{{tur oznaka}} {{Citiranje knjige\|ref=EGM-2003\|title=Türkiye'de Halen Faaliyetlerine Devam Eden Baslica Terör Örgütleri\|work=Emniyet Genel Müdürlüğü\|url=http://www.egm.gov.tr/temuh/terorgrup1.html\|year=2003.\|accessdate=8. siječnja 2011}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=NATO-2007\|title=Weekly press briefing by NATO Spokesman James Appathurai\|work=NATO.int\|url=http://www.nato.int/cps/en/natolive/opinions_8514.htm?selectedLocale=en\|location=Bruxelles\|date=17. listopada 2007.\|accessdate=8. siječnja 2011}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=NATO-2007\|title=Weekly press briefing by NATO Spokesman James Appathurai\|work=NATO.int\|url=http://www.nato.int/cps/en/natolive/opinions_8514.htm?selectedLocale=en\|location=Bruxelles\|date=17. listopada 2007.\|accessdate=8. siječnja 2011}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=UK-HO-2010\|title=Proscribed terrorist groups\|work=U.K. Home Office\|url=http://www.homeoffice.gov.uk/publications/counter-terrorism/proscribed-terror-groups/proscribed-groups?view=Binary\|location=London\|date=7. svibnja 2010.\|accessdate=8. siječnja 2011}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=UK-HO-2010\|title=Proscribed terrorist groups\|work=U.K. Home Office\|url=http://www.homeoffice.gov.uk/publications/counter-terrorism/proscribed-terror-groups/proscribed-groups?view=Binary\|location=London\|date=7. svibnja 2010.\|accessdate=8. siječnja 2011}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{hye icon}}' u '{{arm oznaka}}'

2025-05-30T21:15:06Z

Zamjena teksta - '{{hye icon}}' u '{{arm oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 30. svibanj 2025. u 21:15
Redak 704:		Redak 704:
	*{{aze oznaka}}{{rus oznaka}}{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=AzerStatistika\|title=Demographic indicators\|work=Azstat.org - The State Statistical Committee of the Republic of Azerbaijan\|url=http://www.azstat.org/statinfo/demoqraphic/en/007.shtml#s7\|year=1999.\|accessdate=8. siječnja 2011}}		*{{aze oznaka}}{{rus oznaka}}{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=AzerStatistika\|title=Demographic indicators\|work=Azstat.org - The State Statistical Committee of the Republic of Azerbaijan\|url=http://www.azstat.org/statinfo/demoqraphic/en/007.shtml#s7\|year=1999.\|accessdate=8. siječnja 2011}}
	{{col-2}}		{{col-2}}
	*{{~~hye icon~~}} {{Citiranje knjige\|ref=ArmenStatistika\|title=De Jure Population (Urban, Rural) by Age and Ethnicity\|work=Armstat.am - Armenian Statistical Service of Republic of Armenia\|url=http://docs.armstat.am/census/pdfs/51.pdf\|year=2001.\|accessdate=8. siječnja 2011}}		*{{arm oznaka}} {{Citiranje knjige\|ref=ArmenStatistika\|title=De Jure Population (Urban, Rural) by Age and Ethnicity\|work=Armstat.am - Armenian Statistical Service of Republic of Armenia\|url=http://docs.armstat.am/census/pdfs/51.pdf\|year=2001.\|accessdate=8. siječnja 2011}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=LondonskiMuzej\|title=Belonging: Voices of London's refuges (Timeline)\|work=Museum of London i Evelyn Oldfield Unit\|url=http://www.museumoflondon.org.uk/English/EventsExhibitions/Community/Belonging/Facts/Timeline.htm\|date=2006.\|accessdate=8. siječnja 2011}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=LondonskiMuzej\|title=Belonging: Voices of London's refuges (Timeline)\|work=Museum of London i Evelyn Oldfield Unit\|url=http://www.museumoflondon.org.uk/English/EventsExhibitions/Community/Belonging/Facts/Timeline.htm\|date=2006.\|accessdate=8. siječnja 2011}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=USAstatistika\|title=The Arab Population\|work=U.S. Census Bureau\|url=http://www.census.gov/prod/2003pubs/c2kbr-23.pdf\|year=2000.\|accessdate=8. siječnja 2011}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=USAstatistika\|title=The Arab Population\|work=U.S. Census Bureau\|url=http://www.census.gov/prod/2003pubs/c2kbr-23.pdf\|year=2000.\|accessdate=8. siječnja 2011}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{fra icon}}' u '{{fra oznaka}}'

2025-05-30T02:38:45Z

Zamjena teksta - '{{fra icon}}' u '{{fra oznaka}}'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{fas icon}}' u '{{per oznaka}}'

2025-05-30T01:12:42Z

Zamjena teksta - '{{fas icon}}' u '{{per oznaka}}'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{deu icon}}' u '{{nje oznaka}}'

2025-05-29T00:06:43Z

Zamjena teksta - '{{deu icon}}' u '{{nje oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 00:06
Redak 539:		Redak 539:
	{{col-2}}		{{col-2}}
	*{{fas icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Afšar1987\|last=Afšar Sistani\|first=Iraj\|title=Ilhā, čadornešinān wa ṭawāyef-e ʿašāyeri-e Irān\|publisher=Teheran\|year=1987.}}		*{{fas icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Afšar1987\|last=Afšar Sistani\|first=Iraj\|title=Ilhā, čadornešinān wa ṭawāyef-e ʿašāyeri-e Irān\|publisher=Teheran\|year=1987.}}
	*{{~~deu icon~~}} {{Citiranje knjige\|ref=Astare2001\|last=Astare\|first=Kemal\|coauthors=Engin, Ismael; Franz, Erhard\|title=Aleviler/Alewiten: Inanc ve Gelenekler/Glaube und Traditionen\|publisher=Deutsches Orient-Institut\|location=Hamburg\|year=2001.\|isbn=3-89173-061-6}}		*{{nje oznaka}} {{Citiranje knjige\|ref=Astare2001\|last=Astare\|first=Kemal\|coauthors=Engin, Ismael; Franz, Erhard\|title=Aleviler/Alewiten: Inanc ve Gelenekler/Glaube und Traditionen\|publisher=Deutsches Orient-Institut\|location=Hamburg\|year=2001.\|isbn=3-89173-061-6}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Babayan2002\|last=Babayan\|first=Kathryn\|title=Mystics, Monarchs and Messiahs: Cultural Landscapes of Early Modern Iran\|location=Cambridge, Massachusetts\|publisher=Harvard University Press\|year=2002.\|isbn=0-932885-28-4}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Babayan2002\|last=Babayan\|first=Kathryn\|title=Mystics, Monarchs and Messiahs: Cultural Landscapes of Early Modern Iran\|location=Cambridge, Massachusetts\|publisher=Harvard University Press\|year=2002.\|isbn=0-932885-28-4}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=BarAsher2002\|last=Bar-Asher\|first=Meier\|coauthors=Kofsky, Aryeh\|title=The Nusayrī-ʻAlawī Religion: An Enquiry into its Theology and Liturgy\|series=Jerusalem Series on Religion and Culture\|publisher=Brill Publishers\|location=Boston\|year=2002.\|isbn=9789004125520}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=BarAsher2002\|last=Bar-Asher\|first=Meier\|coauthors=Kofsky, Aryeh\|title=The Nusayrī-ʻAlawī Religion: An Enquiry into its Theology and Liturgy\|series=Jerusalem Series on Religion and Culture\|publisher=Brill Publishers\|location=Boston\|year=2002.\|isbn=9789004125520}}
Redak 548:		Redak 548:
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Bruinessen1992\|last=(van) Bruinessen\|first=Martin\|title=Agha, Shaikh and State: The Social and Political Structures of Kurdistan\|location=London\|publisher=Zed Books\|year=1992.\|isbn=1856490181}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Bruinessen1992\|last=(van) Bruinessen\|first=Martin\|title=Agha, Shaikh and State: The Social and Political Structures of Kurdistan\|location=London\|publisher=Zed Books\|year=1992.\|isbn=1856490181}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=BurkeInalcik1999\|last=Burke\|first=Peter\|coauthors=Inalcik, Halil; Savory, Roger M.\|title=History of humanity: scientific and cultural development. From the sixteenth to the eighteenth century\|work=Safavids\|location=UK\|publisher=Taylor & Francis\|year=1999.\|isbn=0415093090}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=BurkeInalcik1999\|last=Burke\|first=Peter\|coauthors=Inalcik, Halil; Savory, Roger M.\|title=History of humanity: scientific and cultural development. From the sixteenth to the eighteenth century\|work=Safavids\|location=UK\|publisher=Taylor & Francis\|year=1999.\|isbn=0415093090}}
	*{{~~deu icon~~}} {{Citiranje knjige\|ref=Christensen1963\|last=Christensen\|first=Dieter\|title=Tanzlieder der Hakkari-Kurden\|publisher=Eine material-kritisch Studie - Jahrbuch für musikalische Volks und Völkerkunde\|location=Berlin\|year=1963.}}		*{{nje oznaka}} {{Citiranje knjige\|ref=Christensen1963\|last=Christensen\|first=Dieter\|title=Tanzlieder der Hakkari-Kurden\|publisher=Eine material-kritisch Studie - Jahrbuch für musikalische Volks und Völkerkunde\|location=Berlin\|year=1963.}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Daftary2000\|last=Daftary\|first=Farhad\|title=Intellectual Traditions in Islam\|location=London\|publisher=I. B. Tauris\|year=2000.\|isbn=186064435X}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Daftary2000\|last=Daftary\|first=Farhad\|title=Intellectual Traditions in Islam\|location=London\|publisher=I. B. Tauris\|year=2000.\|isbn=186064435X}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Daniel2000\|last=Daniel\|first=Elton L.\|title=The history of Iran\|location=Westport, Connecticut\|publisher=Greenwood Press\|year=2000.\|isbn=0313307318}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Daniel2000\|last=Daniel\|first=Elton L.\|title=The history of Iran\|location=Westport, Connecticut\|publisher=Greenwood Press\|year=2000.\|isbn=0313307318}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{aze icon}}' u '{{aze oznaka}}'

2025-05-28T01:06:01Z

Zamjena teksta - '{{aze icon}}' u '{{aze oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 28. svibanj 2025. u 01:06
Redak 702:		Redak 702:
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=CIA-fb-irak\|title=Iraq - People\|work=CIA Factbook\|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/iz.html#People\|year=2010.\|accessdate=8. siječnja 2011\|issn=1553-8133}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=CIA-fb-irak\|title=Iraq - People\|work=CIA Factbook\|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/iz.html#People\|year=2010.\|accessdate=8. siječnja 2011\|issn=1553-8133}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Kurdinstitut-dijaspora\|title=The Kurdish Diaspora\|work=Kurdish Institute of Paris\|url=http://www.institutkurde.org/en/kurdorama/\|year=1995.\|accessdate=8. siječnja 2011}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Kurdinstitut-dijaspora\|title=The Kurdish Diaspora\|work=Kurdish Institute of Paris\|url=http://www.institutkurde.org/en/kurdorama/\|year=1995.\|accessdate=8. siječnja 2011}}
	*{{aze ~~icon~~}}{{rus oznaka}}{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=AzerStatistika\|title=Demographic indicators\|work=Azstat.org - The State Statistical Committee of the Republic of Azerbaijan\|url=http://www.azstat.org/statinfo/demoqraphic/en/007.shtml#s7\|year=1999.\|accessdate=8. siječnja 2011}}		*{{aze oznaka}}{{rus oznaka}}{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=AzerStatistika\|title=Demographic indicators\|work=Azstat.org - The State Statistical Committee of the Republic of Azerbaijan\|url=http://www.azstat.org/statinfo/demoqraphic/en/007.shtml#s7\|year=1999.\|accessdate=8. siječnja 2011}}
	{{col-2}}		{{col-2}}
	*{{hye icon}} {{Citiranje knjige\|ref=ArmenStatistika\|title=De Jure Population (Urban, Rural) by Age and Ethnicity\|work=Armstat.am - Armenian Statistical Service of Republic of Armenia\|url=http://docs.armstat.am/census/pdfs/51.pdf\|year=2001.\|accessdate=8. siječnja 2011}}		*{{hye icon}} {{Citiranje knjige\|ref=ArmenStatistika\|title=De Jure Population (Urban, Rural) by Age and Ethnicity\|work=Armstat.am - Armenian Statistical Service of Republic of Armenia\|url=http://docs.armstat.am/census/pdfs/51.pdf\|year=2001.\|accessdate=8. siječnja 2011}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{rus icon}}' u '{{rus oznaka}}'

2025-04-24T03:46:02Z

Zamjena teksta - '{{rus icon}}' u '{{rus oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 10. siječanj 2026. u 21:01
Redak 224:		Redak 224:
	Položaj Kurda u [[Iran]]u se po mnogo čemu razlikuje od ostalih današnjih država s kurdskim stanovništvom. Prije svega, Kurdi kao [[Iranski narodi\|iranski narod]] zajedno s [[Perzijanci]]ma, [[Azeri]]ma, [[Mazanderani]]ma, [[Gilaki]]ma, [[Tališi]]ma, [[Beludži]]ma i ostalim srodnim narodima s [[Iranska visoravan\|Iranske visoravni]] dijele zajedničko etnojezično podrijetlo<ref name="Paul2008"/> i [[Iranska kultura\|kulturu]]<ref name="Izady1992.198">[[#Izady1992\|Izady, Mehrdad (1992.)]], str. 198.</ref>, dok su također neprekinuto živjeli u [[Povijest Irana\|zajedničkoj povijesnoj državi]] od njenog stvaranja do današnjeg dana<ref name="Izady1992.198"/>. U vrijeme [[Osmansko Carstvo\|osmanlijskih]] prodora odnosno pomicanja granica prema istoku, stotine tisuća Kurda pronašlo je utočište u [[Iran]]u<ref name="Tapper1997.44"/> pa se danas njihovim potomcima smatra stanovništvo [[Horasana]]a<ref name="IranicaIranciV"/>. [[#Književnost\|Kurdska književnost]] u svim svojim oblicima (kurmandžijska, soranska, guranska) kao jedan od glavnih čimbenika njihovog identiteta također je stvarana u [[iran]]skim granicama i na nju su snažno utjecale ostale iranske književnosti (najviše [[Perzijska književnost\|perzijska]])<ref name="IranicaLiterature">[[#IranicaLiterature\|Kreyenbroek, Philip G. (20.7.2005.)]]</ref>. Osim povijesno-kulturoloških čimbenika, [[Iran]] se od ostalih zemalja [[Jugozapadna Azija\|zapadne Azije]] naseljenih Kurdima razlikuje i po tome što njegove granice nisu krojile [[Europa\|europske]] [[Kolonijalizam\|kolonijalističke]] sile poput [[Velika Britanija\|Velike Britanije]], [[Francuska\|Francuske]] ili [[Rusija\|Rusije]], stoga Iran nije zahvatio val [[Nacionalizam\|nacionalističkih]] pokreta kao u [[Turska\|Turskoj]], [[Irak]]u ili [[Sirija\|Siriji]] već su ostali kao jedinstven primjer etnički heterogene ali politički homogene zemlje u široj regiji<ref name="Izady1992.198"/>.		Položaj Kurda u [[Iran]]u se po mnogo čemu razlikuje od ostalih današnjih država s kurdskim stanovništvom. Prije svega, Kurdi kao [[Iranski narodi\|iranski narod]] zajedno s [[Perzijanci]]ma, [[Azeri]]ma, [[Mazanderani]]ma, [[Gilaki]]ma, [[Tališi]]ma, [[Beludži]]ma i ostalim srodnim narodima s [[Iranska visoravan\|Iranske visoravni]] dijele zajedničko etnojezično podrijetlo<ref name="Paul2008"/> i [[Iranska kultura\|kulturu]]<ref name="Izady1992.198">[[#Izady1992\|Izady, Mehrdad (1992.)]], str. 198.</ref>, dok su također neprekinuto živjeli u [[Povijest Irana\|zajedničkoj povijesnoj državi]] od njenog stvaranja do današnjeg dana<ref name="Izady1992.198"/>. U vrijeme [[Osmansko Carstvo\|osmanlijskih]] prodora odnosno pomicanja granica prema istoku, stotine tisuća Kurda pronašlo je utočište u [[Iran]]u<ref name="Tapper1997.44"/> pa se danas njihovim potomcima smatra stanovništvo [[Horasana]]a<ref name="IranicaIranciV"/>. [[#Književnost\|Kurdska književnost]] u svim svojim oblicima (kurmandžijska, soranska, guranska) kao jedan od glavnih čimbenika njihovog identiteta također je stvarana u [[iran]]skim granicama i na nju su snažno utjecale ostale iranske književnosti (najviše [[Perzijska književnost\|perzijska]])<ref name="IranicaLiterature">[[#IranicaLiterature\|Kreyenbroek, Philip G. (20.7.2005.)]]</ref>. Osim povijesno-kulturoloških čimbenika, [[Iran]] se od ostalih zemalja [[Jugozapadna Azija\|zapadne Azije]] naseljenih Kurdima razlikuje i po tome što njegove granice nisu krojile [[Europa\|europske]] [[Kolonijalizam\|kolonijalističke]] sile poput [[Velika Britanija\|Velike Britanije]], [[Francuska\|Francuske]] ili [[Rusija\|Rusije]], stoga Iran nije zahvatio val [[Nacionalizam\|nacionalističkih]] pokreta kao u [[Turska\|Turskoj]], [[Irak]]u ili [[Sirija\|Siriji]] već su ostali kao jedinstven primjer etnički heterogene ali politički homogene zemlje u široj regiji<ref name="Izady1992.198"/>.

	Zbog rastućeg [[Turci\|turskog]] i [[Arapi\|arapskog]] nacionalizma kao i [[SSSR\|sovjetskog]] utjecaja u regiji, Iran je u [[20. stoljeće\|20. stoljeću]] svoju političku ideologiju gradio na [[Paniranizam\|paniranskim]] svjetonazorima i tradicionalno je pomagao Kurdima izvan iranskih granica koji su se našli pod političkom odnosno kulturološkom diskriminacijom i [[Asimilacija (sociologija)\|asimilacijom]]. Jedan od vodećih [[iran]]skih političara i intelektualaca iz vremena premijera [[Muhamed Mosadek\|Muhameda Mosadeka]] bio je [[Karim Sandžabi]]<ref name="Izady1992.198"/>, Kurd iz [[Kermanšah]]a koji je predsjedao vodećom strankom [[Nacionalni front (Iran)\|Nacionalnog fronta]]. Kurdski položaj nije se mijenjao ni nakon [[1953.]] godine kada je na vlast stupio [[Mohammad Reza Pahlavi\|M. Reza Pahlavi]] (inače [[mazanderani]]jske narodnosti), s obzirom da je paniranizam u njegovo vrijeme još više došao do izražaja i sam je [[Šah (vladar)\|šah]] Kurde nazivao „čistokrvnim Irancima” ili “jednim od najplemenitijih iranskih naroda”<ref name="Izady1992.198"/>. Važan preokret u kurdskom društvu nastupa [[1960-ih]] i [[1970-ih]] kada [[Mohammad Reza Pahlavi\|Pahlavi]] provodi program [[Industrijalizacija\|industrijalizacije]] zemlje čime drastično opada njihov ruralni i [[nomad]]ski način života<ref name="McDowall1996.258.259">[[#McDowall1996\|McDowall, David (1996.)]], str. 258.-259.</ref>. Iz perspektive [[~~Industrijska geografija~~\|industrijskog zemljopisa]], ovaj program zahvatio je većinom sjeverne i središnje dijelove [[Iran]]a u kojima postoji velik broj kurdskog stanovništva<ref name="McDowall1996.258.259"/>, no proces je išao prilično sporo pa je tako [[1977.]] godine omjer [[Industrija\|industrijskih]] odnosno [[Poljoprivreda\|poljoprivrednih]] radnika u [[Istočni Azarbajdžan\|Istočnom Azarbajdžanu]] bio 1:2,6, a u [[Kurdistanska pokrajina\|Kurdistanu]] svega 1:20<ref name="McDowall1996.258.259"/>. Također, postotak [[Urbanizacija\|urbanog]] stanovništva u središnjem [[Iran]]u bio je 80%, a na područjima naseljenim Kurdima samo 25%. Razlike između ovih omjera značajno su umanjene daljnjim usponom [[Gospodarstvo Irana\|iranskog gospodarstva]] tijekom [[1980-ih]] i [[1990-ih]] godina.		Zbog rastućeg [[Turci\|turskog]] i [[Arapi\|arapskog]] nacionalizma kao i [[SSSR\|sovjetskog]] utjecaja u regiji, Iran je u [[20. stoljeće\|20. stoljeću]] svoju političku ideologiju gradio na [[Paniranizam\|paniranskim]] svjetonazorima i tradicionalno je pomagao Kurdima izvan iranskih granica koji su se našli pod političkom odnosno kulturološkom diskriminacijom i [[Asimilacija (sociologija)\|asimilacijom]]. Jedan od vodećih [[iran]]skih političara i intelektualaca iz vremena premijera [[Muhamed Mosadek\|Muhameda Mosadeka]] bio je [[Karim Sandžabi]]<ref name="Izady1992.198"/>, Kurd iz [[Kermanšah]]a koji je predsjedao vodećom strankom [[Nacionalni front (Iran)\|Nacionalnog fronta]]. Kurdski položaj nije se mijenjao ni nakon [[1953.]] godine kada je na vlast stupio [[Mohammad Reza Pahlavi\|M. Reza Pahlavi]] (inače [[mazanderani]]jske narodnosti), s obzirom da je paniranizam u njegovo vrijeme još više došao do izražaja i sam je [[Šah (vladar)\|šah]] Kurde nazivao „čistokrvnim Irancima” ili “jednim od najplemenitijih iranskih naroda”<ref name="Izady1992.198"/>. Važan preokret u kurdskom društvu nastupa [[1960-ih]] i [[1970-ih]] kada [[Mohammad Reza Pahlavi\|Pahlavi]] provodi program [[Industrijalizacija\|industrijalizacije]] zemlje čime drastično opada njihov ruralni i [[nomad]]ski način života<ref name="McDowall1996.258.259">[[#McDowall1996\|McDowall, David (1996.)]], str. 258.-259.</ref>. Iz perspektive [[Industrijski zemljopis\|industrijskog zemljopisa]], ovaj program zahvatio je većinom sjeverne i središnje dijelove [[Iran]]a u kojima postoji velik broj kurdskog stanovništva<ref name="McDowall1996.258.259"/>, no proces je išao prilično sporo pa je tako [[1977.]] godine omjer [[Industrija\|industrijskih]] odnosno [[Poljoprivreda\|poljoprivrednih]] radnika u [[Istočni Azarbajdžan\|Istočnom Azarbajdžanu]] bio 1:2,6, a u [[Kurdistanska pokrajina\|Kurdistanu]] svega 1:20<ref name="McDowall1996.258.259"/>. Također, postotak [[Urbanizacija\|urbanog]] stanovništva u središnjem [[Iran]]u bio je 80%, a na područjima naseljenim Kurdima samo 25%. Razlike između ovih omjera značajno su umanjene daljnjim usponom [[Gospodarstvo Irana\|iranskog gospodarstva]] tijekom [[1980-ih]] i [[1990-ih]] godina.

	Nasljeđe [[SSSR\|sovjetske]] marionetske vlasti iz [[Mahabad]]a<ref name="Lenczowski1990"/> ([[1946.]]) kao i višegodišnji [[SSSR]]-ovi pokušaji destabilizacije [[Iran]]a<ref name="McDowall1996.218"/> izazivanjem etničkih podijela i širenja [[Komunizam\|komunizma]] odrazilo se osnivanjem nekoliko kurdskih [[Marksizam\|marksističkih]] političkih stranaka poput [[PDKI]]-a, [[Komalah]]a i [[Tudeh]]a. Među njima se najviše isticala „Demokratska stranka iranskog Kurdistana” (''PDKI'')<ref name="Izady1992.69">[[#Izady1992\|Izady, Mehrdad (1992.)]], str. 69.</ref> koja je [[1970-ih]] ilegalno djelovala protiv Pahlavijeve vlasti i tražila autonomiju za Kurde<ref name="McDowall1996.274">[[#McDowall1996\|McDowall, David (1996.)]], str. 274.</ref>, a nakon njegovog pada i izbijanja [[Iransko-irački rat\|iransko-iračkog rata]] priključila se tzv. „Nacionalnom vijeću otpora” predvođenog [[MEK]]-om<ref name="McDowall1996.274"/>, organizacijom koja je sudjelovala u [[Saddam Hussein\|Saddamovim]] pokoljima [[Irak\|iračkih]] Kurda<ref name="US-DOS-2007"/> i koju [[Iran]] odnosno [[SAD\|Sjedinjene Države]] smatraju [[Terorizam\|terorističkom]]<ref name="US-DOS-2007"/>. Iako su kurdske [[Marksizam\|marksističke]] stranke uglavnom marginalizirane nakon pada [[SSSR]]-a, godine [[2004.]] pojačala se aktivnost [[PJAK]]-a (produžene ruke [[Turska\|turskog]] [[PKK]]-a) koji se također u regiji i [[Zapadni svijet\|zapadnom svijetu]] uglavnom klasificira terorističkom skupinom<ref name="Reuters (4.2.2009.)">[[#Reuters (4.2.2009.)\|Reuters (4.2.2009.)]]</ref>.		Nasljeđe [[SSSR\|sovjetske]] marionetske vlasti iz [[Mahabad]]a<ref name="Lenczowski1990"/> ([[1946.]]) kao i višegodišnji [[SSSR]]-ovi pokušaji destabilizacije [[Iran]]a<ref name="McDowall1996.218"/> izazivanjem etničkih podijela i širenja [[Komunizam\|komunizma]] odrazilo se osnivanjem nekoliko kurdskih [[Marksizam\|marksističkih]] političkih stranaka poput [[PDKI]]-a, [[Komalah]]a i [[Tudeh]]a. Među njima se najviše isticala „Demokratska stranka iranskog Kurdistana” (''PDKI'')<ref name="Izady1992.69">[[#Izady1992\|Izady, Mehrdad (1992.)]], str. 69.</ref> koja je [[1970-ih]] ilegalno djelovala protiv Pahlavijeve vlasti i tražila autonomiju za Kurde<ref name="McDowall1996.274">[[#McDowall1996\|McDowall, David (1996.)]], str. 274.</ref>, a nakon njegovog pada i izbijanja [[Iransko-irački rat\|iransko-iračkog rata]] priključila se tzv. „Nacionalnom vijeću otpora” predvođenog [[MEK]]-om<ref name="McDowall1996.274"/>, organizacijom koja je sudjelovala u [[Saddam Hussein\|Saddamovim]] pokoljima [[Irak\|iračkih]] Kurda<ref name="US-DOS-2007"/> i koju [[Iran]] odnosno [[SAD\|Sjedinjene Države]] smatraju [[Terorizam\|terorističkom]]<ref name="US-DOS-2007"/>. Iako su kurdske [[Marksizam\|marksističke]] stranke uglavnom marginalizirane nakon pada [[SSSR]]-a, godine [[2004.]] pojačala se aktivnost [[PJAK]]-a (produžene ruke [[Turska\|turskog]] [[PKK]]-a) koji se također u regiji i [[Zapadni svijet\|zapadnom svijetu]] uglavnom klasificira terorističkom skupinom<ref name="Reuters (4.2.2009.)">[[#Reuters (4.2.2009.)\|Reuters (4.2.2009.)]]</ref>.
Redak 330:		Redak 330:
	:* '''<u>[[Kazvinska pokrajina]]</u>''' - '''Giatvand''', '''Kakavand''', '''[[Rišvand]]''' i '''Mafi''' su najveća plemena ove pokrajine. Giatvand prebiva uz obale rijeka [[Kizil Uzen]] i [[Šahrud]], gdje su se naselili tijekom vladavine [[Muhamed-han Kadžar\|Muhamed-hana Kadžara]]. Pleme Kakavand boravi sjeverno od [[Kerva\|Kerve]] (uz cestu Sijah Dahan-Zandžan), Rišvand u kotarima Alamut i Rudbar, a Mafi uz cestu [[Kazvin]]-[[Teheran]]. Od manjih plemena vrijedi izdvojiti i '''Badžalan''', '''Behtui''', '''Čamišgazak''', '''Džalivand''' i '''Kalhur'''.		:* '''<u>[[Kazvinska pokrajina]]</u>''' - '''Giatvand''', '''Kakavand''', '''[[Rišvand]]''' i '''Mafi''' su najveća plemena ove pokrajine. Giatvand prebiva uz obale rijeka [[Kizil Uzen]] i [[Šahrud]], gdje su se naselili tijekom vladavine [[Muhamed-han Kadžar\|Muhamed-hana Kadžara]]. Pleme Kakavand boravi sjeverno od [[Kerva\|Kerve]] (uz cestu Sijah Dahan-Zandžan), Rišvand u kotarima Alamut i Rudbar, a Mafi uz cestu [[Kazvin]]-[[Teheran]]. Od manjih plemena vrijedi izdvojiti i '''Badžalan''', '''Behtui''', '''Čamišgazak''', '''Džalivand''' i '''Kalhur'''.
	:* '''<u>[[Teheranska pokrajina]]</u>''' - Najveće pleme ove pokrajine jest '''Pazuki''' koji su do [[16. stoljeće\|16. stoljeća]] dominirali [[Anatolija\|anatolijskom]] regijom [[Erzurum]], no nakon dolaska [[Turci\|Turaka]] dio se njih naselio u okolici [[Varamin]]a i [[Gar]]a (okolica [[Teheran]]a). Među manje značajna plemena spadaju '''Hedavand''', '''Burbur''', '''Urjad''', '''Zerger''', '''Kord Bača''', '''Nanakuli''' i '''Karačorlu''', dok iz okolice teheranske Save vrijedi izdvojiti pleme '''Kalhur'''<ref>[[#Afšar1987\|Afšar Sistani, Iraj (1987.)]], str. 1115.</ref>.		:* '''<u>[[Teheranska pokrajina]]</u>''' - Najveće pleme ove pokrajine jest '''Pazuki''' koji su do [[16. stoljeće\|16. stoljeća]] dominirali [[Anatolija\|anatolijskom]] regijom [[Erzurum]], no nakon dolaska [[Turci\|Turaka]] dio se njih naselio u okolici [[Varamin]]a i [[Gar]]a (okolica [[Teheran]]a). Među manje značajna plemena spadaju '''Hedavand''', '''Burbur''', '''Urjad''', '''Zerger''', '''Kord Bača''', '''Nanakuli''' i '''Karačorlu''', dok iz okolice teheranske Save vrijedi izdvojiti pleme '''Kalhur'''<ref>[[#Afšar1987\|Afšar Sistani, Iraj (1987.)]], str. 1115.</ref>.
	:* '''<u>[[Isfahanska pokrajina]]</u>''' - '''Bazindžan''' je najveće pleme ove pokrajine<ref>[[#Kordestani1973\|Kordestani, Mohammad Marduk (1973.)]], str. 79.</ref>; o drevnoj prisutnosti Kurda u ovim krajevima svjedoči naziv grada [[Šahrekord\|Šahrekord (Šaher-e Kord/Kurd)]] (jugozapadno od [[Isfahan]]a) koje se spominje i u djelima najranijih [[~~Geografija~~ i kartografija u srednjovjekovnom islamu\|islamskih geografa]].		:* '''<u>[[Isfahanska pokrajina]]</u>''' - '''Bazindžan''' je najveće pleme ove pokrajine<ref>[[#Kordestani1973\|Kordestani, Mohammad Marduk (1973.)]], str. 79.</ref>; o drevnoj prisutnosti Kurda u ovim krajevima svjedoči naziv grada [[Šahrekord\|Šahrekord (Šaher-e Kord/Kurd)]] (jugozapadno od [[Isfahan]]a) koje se spominje i u djelima najranijih [[zemljopis i kartografija u srednjovjekovnom islamu\|islamskih geografa]].
	:* '''<u>[[Fars]]</u>''' - U ovoj pokrajini postoji više od tridesetak manjih plemenskih zajednica Kurda<ref>[[#Kordestani1973\|Kordestani, Mohammad Marduk (1973.)]], str. 75.-117.</ref>, a veći dio njih ostaci su onih plemena koja su pratila [[Karim-han Zand\|Karima-hana Zanda]] nakon pada [[Zandijsko Carstvo\|njegove dinastije]] na putu prema [[Fars]]u. Navedena kurdska plemena uglavnom su se apsorbirala u klanove [[Turkijski narodi\|turkijskih]] nomada [[Kaškaji]]ja. Među ta plemena spadaju i '''Sakez''', '''Zangana''' (pet odvojenih klanova uključujući i onaj koji danas tvori kaškajski klan [[Kaškuli Bozorg]]), '''Kuruni''', '''Čegini''', '''Burbur''', '''Urijad''' (klan kaškajskog plemena Amala), '''Lak''' i '''Vanda''' (klan kaškajskog plemena [[Darašuri]]), '''Kordlu''' (klan kaškajskog plemena [[Kara Čahilu]]), te '''Kord-Šuli'''<ref>Vidi:<br>• [[#Oberling1960\|Oberling, Pierre (1960.)]], str. 76.-84.<br>• [[#Oberling1974\|Oberling, Pierre (1974.)]], str. 225.-231.</ref>. Vrlo rana prisutnost Kurda u Farsu i Isfahanu ovjerena je u djelima koja datiraju iz [[10. stoljeće\|10. stoljeća]], dok se iz djela [[Ibn al-Balki]]ja zna i kako je pet kurdskih plemena bilo uništeno prilikom [[Arapi\|arapskih]] osvajanja u [[7. stoljeće\|7. stoljeću]]. Ipak, Kurdi su bili aktivni u društvenom i javnom životu već u [[12. stoljeće\|12. stoljeću]] pa je poznato pet imena njihovih plemena - '''Ramani''', '''Ismaili''', '''Karzubi''', '''Masudi''' i '''Šakani'''. Njihova konfederacija u južnom [[Zagros]]u bila je poznata pod skupnim imenom '''Šabankara''', po kojoj još i danas nosi ime jedan kotar u blizini [[Bušeher]]a.		:* '''<u>[[Fars]]</u>''' - U ovoj pokrajini postoji više od tridesetak manjih plemenskih zajednica Kurda<ref>[[#Kordestani1973\|Kordestani, Mohammad Marduk (1973.)]], str. 75.-117.</ref>, a veći dio njih ostaci su onih plemena koja su pratila [[Karim-han Zand\|Karima-hana Zanda]] nakon pada [[Zandijsko Carstvo\|njegove dinastije]] na putu prema [[Fars]]u. Navedena kurdska plemena uglavnom su se apsorbirala u klanove [[Turkijski narodi\|turkijskih]] nomada [[Kaškaji]]ja. Među ta plemena spadaju i '''Sakez''', '''Zangana''' (pet odvojenih klanova uključujući i onaj koji danas tvori kaškajski klan [[Kaškuli Bozorg]]), '''Kuruni''', '''Čegini''', '''Burbur''', '''Urijad''' (klan kaškajskog plemena Amala), '''Lak''' i '''Vanda''' (klan kaškajskog plemena [[Darašuri]]), '''Kordlu''' (klan kaškajskog plemena [[Kara Čahilu]]), te '''Kord-Šuli'''<ref>Vidi:<br>• [[#Oberling1960\|Oberling, Pierre (1960.)]], str. 76.-84.<br>• [[#Oberling1974\|Oberling, Pierre (1974.)]], str. 225.-231.</ref>. Vrlo rana prisutnost Kurda u Farsu i Isfahanu ovjerena je u djelima koja datiraju iz [[10. stoljeće\|10. stoljeća]], dok se iz djela [[Ibn al-Balki]]ja zna i kako je pet kurdskih plemena bilo uništeno prilikom [[Arapi\|arapskih]] osvajanja u [[7. stoljeće\|7. stoljeću]]. Ipak, Kurdi su bili aktivni u društvenom i javnom životu već u [[12. stoljeće\|12. stoljeću]] pa je poznato pet imena njihovih plemena - '''Ramani''', '''Ismaili''', '''Karzubi''', '''Masudi''' i '''Šakani'''. Njihova konfederacija u južnom [[Zagros]]u bila je poznata pod skupnim imenom '''Šabankara''', po kojoj još i danas nosi ime jedan kotar u blizini [[Bušeher]]a.
	:* '''<u>[[Horasan (pokrajina)\|Horasan]]</u>'''<ref>[[#Afšar1987\|Afšar Sistani, Iraj (1987.)]], str. 984.-1104.</ref> - U ovoj pokrajini živi na tisuće Kurda i to većinom onih koji su se tamo doselili oko [[1600.]] godine tj. u vrijeme vladavine [[Abas I.\|Abasa I.]] Najznačajnija kurdska plemena su: '''Amarlu''' (u ravnicama Maruska, sjeverno od [[Nišapur]]a), '''Sadlu''' (u kotaru Bodžnurd), '''Zafaranlu''' (u kotarima Širvan i Kučan), '''Kejvanlu''' (u kotarima Džovejn, Daragaz i Radkan), '''Tupkanlu''' (oko Džovejna i Nišapura) i Karačorlu (u kotarima Bodžnurda, Širvana i Kučana). Danas žive isključivo sjedilačkim načinom života.		:* '''<u>[[Horasan (pokrajina)\|Horasan]]</u>'''<ref>[[#Afšar1987\|Afšar Sistani, Iraj (1987.)]], str. 984.-1104.</ref> - U ovoj pokrajini živi na tisuće Kurda i to većinom onih koji su se tamo doselili oko [[1600.]] godine tj. u vrijeme vladavine [[Abas I.\|Abasa I.]] Najznačajnija kurdska plemena su: '''Amarlu''' (u ravnicama Maruska, sjeverno od [[Nišapur]]a), '''Sadlu''' (u kotaru Bodžnurd), '''Zafaranlu''' (u kotarima Širvan i Kučan), '''Kejvanlu''' (u kotarima Džovejn, Daragaz i Radkan), '''Tupkanlu''' (oko Džovejna i Nišapura) i Karačorlu (u kotarima Bodžnurda, Širvana i Kučana). Danas žive isključivo sjedilačkim načinom života.

←Starija inačica		Inačica od 2. lipanj 2025. u 04:17
Redak 710:		Redak 710:
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=KRG.org (27.6.2010.)\|title=Kurdistan's cuisine\|work=Kurdistan Regional Government\|url=http://www.krg.org/articles/detail.asp?lngnr=12&smap=03014200&rnr=151&anr=18693\|date=27. lipnja 2010.\|accessdate=8. siječnja 2011}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=KRG.org (27.6.2010.)\|title=Kurdistan's cuisine\|work=Kurdistan Regional Government\|url=http://www.krg.org/articles/detail.asp?lngnr=12&smap=03014200&rnr=151&anr=18693\|date=27. lipnja 2010.\|accessdate=8. siječnja 2011}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=CopticAndrew\|title=The Martyrdom of St. Andrew the Apostle, the Brother of St. Peter.\|work=Coptic Church\|url=http://www.copticchurch.net/synaxarium/4_4.html#1\|year=2005.\|accessdate=8. siječnja 2011}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=CopticAndrew\|title=The Martyrdom of St. Andrew the Apostle, the Brother of St. Peter.\|work=Coptic Church\|url=http://www.copticchurch.net/synaxarium/4_4.html#1\|year=2005.\|accessdate=8. siječnja 2011}}
	*{{~~tr icon~~}} {{Citiranje knjige\|ref=EGM-2003\|title=Türkiye'de Halen Faaliyetlerine Devam Eden Baslica Terör Örgütleri\|work=Emniyet Genel Müdürlüğü\|url=http://www.egm.gov.tr/temuh/terorgrup1.html\|year=2003.\|accessdate=8. siječnja 2011}}		*{{tur oznaka}} {{Citiranje knjige\|ref=EGM-2003\|title=Türkiye'de Halen Faaliyetlerine Devam Eden Baslica Terör Örgütleri\|work=Emniyet Genel Müdürlüğü\|url=http://www.egm.gov.tr/temuh/terorgrup1.html\|year=2003.\|accessdate=8. siječnja 2011}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=NATO-2007\|title=Weekly press briefing by NATO Spokesman James Appathurai\|work=NATO.int\|url=http://www.nato.int/cps/en/natolive/opinions_8514.htm?selectedLocale=en\|location=Bruxelles\|date=17. listopada 2007.\|accessdate=8. siječnja 2011}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=NATO-2007\|title=Weekly press briefing by NATO Spokesman James Appathurai\|work=NATO.int\|url=http://www.nato.int/cps/en/natolive/opinions_8514.htm?selectedLocale=en\|location=Bruxelles\|date=17. listopada 2007.\|accessdate=8. siječnja 2011}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=UK-HO-2010\|title=Proscribed terrorist groups\|work=U.K. Home Office\|url=http://www.homeoffice.gov.uk/publications/counter-terrorism/proscribed-terror-groups/proscribed-groups?view=Binary\|location=London\|date=7. svibnja 2010.\|accessdate=8. siječnja 2011}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=UK-HO-2010\|title=Proscribed terrorist groups\|work=U.K. Home Office\|url=http://www.homeoffice.gov.uk/publications/counter-terrorism/proscribed-terror-groups/proscribed-groups?view=Binary\|location=London\|date=7. svibnja 2010.\|accessdate=8. siječnja 2011}}

←Starija inačica		Inačica od 30. svibanj 2025. u 21:15
Redak 704:		Redak 704:
	*{{aze oznaka}}{{rus oznaka}}{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=AzerStatistika\|title=Demographic indicators\|work=Azstat.org - The State Statistical Committee of the Republic of Azerbaijan\|url=http://www.azstat.org/statinfo/demoqraphic/en/007.shtml#s7\|year=1999.\|accessdate=8. siječnja 2011}}		*{{aze oznaka}}{{rus oznaka}}{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=AzerStatistika\|title=Demographic indicators\|work=Azstat.org - The State Statistical Committee of the Republic of Azerbaijan\|url=http://www.azstat.org/statinfo/demoqraphic/en/007.shtml#s7\|year=1999.\|accessdate=8. siječnja 2011}}
	{{col-2}}		{{col-2}}
	*{{~~hye icon~~}} {{Citiranje knjige\|ref=ArmenStatistika\|title=De Jure Population (Urban, Rural) by Age and Ethnicity\|work=Armstat.am - Armenian Statistical Service of Republic of Armenia\|url=http://docs.armstat.am/census/pdfs/51.pdf\|year=2001.\|accessdate=8. siječnja 2011}}		*{{arm oznaka}} {{Citiranje knjige\|ref=ArmenStatistika\|title=De Jure Population (Urban, Rural) by Age and Ethnicity\|work=Armstat.am - Armenian Statistical Service of Republic of Armenia\|url=http://docs.armstat.am/census/pdfs/51.pdf\|year=2001.\|accessdate=8. siječnja 2011}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=LondonskiMuzej\|title=Belonging: Voices of London's refuges (Timeline)\|work=Museum of London i Evelyn Oldfield Unit\|url=http://www.museumoflondon.org.uk/English/EventsExhibitions/Community/Belonging/Facts/Timeline.htm\|date=2006.\|accessdate=8. siječnja 2011}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=LondonskiMuzej\|title=Belonging: Voices of London's refuges (Timeline)\|work=Museum of London i Evelyn Oldfield Unit\|url=http://www.museumoflondon.org.uk/English/EventsExhibitions/Community/Belonging/Facts/Timeline.htm\|date=2006.\|accessdate=8. siječnja 2011}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=USAstatistika\|title=The Arab Population\|work=U.S. Census Bureau\|url=http://www.census.gov/prod/2003pubs/c2kbr-23.pdf\|year=2000.\|accessdate=8. siječnja 2011}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=USAstatistika\|title=The Arab Population\|work=U.S. Census Bureau\|url=http://www.census.gov/prod/2003pubs/c2kbr-23.pdf\|year=2000.\|accessdate=8. siječnja 2011}}

←Starija inačica		Inačica od 2. lipanj 2025. u 04:20
Redak 601:		Redak 601:
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Sanasarian2000\|last=Sanasarian\|first=Eliz\|title=Religious Minorities in Iran\|location=Cambridge\|publisher=Cambridge University Press\|year=2000.\|isbn=0521770734}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Sanasarian2000\|last=Sanasarian\|first=Eliz\|title=Religious Minorities in Iran\|location=Cambridge\|publisher=Cambridge University Press\|year=2000.\|isbn=0521770734}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Soane1913\|last=Soane\|first=E. B.\|title=Grammar of the Kurmanji or Kurdish Language\|location=London\|publisher=Luzac & Co.\|year=1913.}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Soane1913\|last=Soane\|first=E. B.\|title=Grammar of the Kurmanji or Kurdish Language\|location=London\|publisher=Luzac & Co.\|year=1913.}}
	*{{tur ~~icon~~}} {{Citiranje knjige\|ref=Savaş2002\|last=Savaş\|first=Saim\|title=Asırda Anadolu'da Alevîlik\|location=Ankara\|publisher=Vadi Yayınları\|year=2002.\|isbn=9789756768402}}		*{{tur oznaka}} {{Citiranje knjige\|ref=Savaş2002\|last=Savaş\|first=Saim\|title=Asırda Anadolu'da Alevîlik\|location=Ankara\|publisher=Vadi Yayınları\|year=2002.\|isbn=9789756768402}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Ševčenko1968\|last=Ševčenko\|first=Ihor\|title=Review of New Cambridge History of the Byzantine Empire\|publisher=Cambridge University Press\|location=Cambridge\|year=1968.}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Ševčenko1968\|last=Ševčenko\|first=Ihor\|title=Review of New Cambridge History of the Byzantine Empire\|publisher=Cambridge University Press\|location=Cambridge\|year=1968.}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Tapper1997\|last=Tapper\|first=Richard\|title=Frontier Nomads of Iran: A Political and Social History of the Shahsevan\|location=Cambridge\|publisher=Cambridge University Press\|year=1997.\|isbn=0-521-58336-5}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Tapper1997\|last=Tapper\|first=Richard\|title=Frontier Nomads of Iran: A Political and Social History of the Shahsevan\|location=Cambridge\|publisher=Cambridge University Press\|year=1997.\|isbn=0-521-58336-5}}
Redak 663:		Redak 663:
	{{col-begin}}		{{col-begin}}
	{{col-2}}		{{col-2}}
	*{{tur ~~icon~~}} {{Citiranje knjige\|ref=Hürriyet (16.9.2008.)\|last=Başbuğ\|first=İlker\|title=Bir dönemin acı bilançosu\|url=http://www.hurriyet.com.tr/gundem/9914612.asp?gid=0&srid=0&oid=0&l=1\|location=Istanbul\|publisher=Hürriyet\|date=16. rujna 2008.\|accessdate=8. siječnja 2011}}		*{{tur oznaka}} {{Citiranje knjige\|ref=Hürriyet (16.9.2008.)\|last=Başbuğ\|first=İlker\|title=Bir dönemin acı bilançosu\|url=http://www.hurriyet.com.tr/gundem/9914612.asp?gid=0&srid=0&oid=0&l=1\|location=Istanbul\|publisher=Hürriyet\|date=16. rujna 2008.\|accessdate=8. siječnja 2011}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Reuters (4.2.2009.)\|last=Daly\|first=Corbett\|title=U.S. brands anti-Iran Kurdish group terrorist\|url=http://www.reuters.com/article/idUSN04297671\|location=London, UK\|publisher=Reuters.com\|date=4. veljače 2009.\|accessdate=8. siječnja 2011}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Reuters (4.2.2009.)\|last=Daly\|first=Corbett\|title=U.S. brands anti-Iran Kurdish group terrorist\|url=http://www.reuters.com/article/idUSN04297671\|location=London, UK\|publisher=Reuters.com\|date=4. veljače 2009.\|accessdate=8. siječnja 2011}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=JOCS.2.1998\|last=Gunter\|first=Michael M.\|title=An Interview with the PKK's Ocalan\|url=http://www.lib.unb.ca/Texts/JCS/bin/get.cgi?directory=FALL98/articles/&filename=Gunter.htm\|location=Fredericton & Saint John, New Brunswick\|work=University of New Brunswick\|publisher=The Journal of Conflict Studies (XVIII, 2.)\|year=2008.\|accessdate=8. siječnja 2011}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=JOCS.2.1998\|last=Gunter\|first=Michael M.\|title=An Interview with the PKK's Ocalan\|url=http://www.lib.unb.ca/Texts/JCS/bin/get.cgi?directory=FALL98/articles/&filename=Gunter.htm\|location=Fredericton & Saint John, New Brunswick\|work=University of New Brunswick\|publisher=The Journal of Conflict Studies (XVIII, 2.)\|year=2008.\|accessdate=8. siječnja 2011}}
Redak 683:		Redak 683:
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=EKurd.net (20.8.2008.)\|last=Reuters\|title=Turkish troops shell Kurdish PKK rebels in Iraqi Kurdistan region\|work=EKurd.net\|url=http://www.ekurd.net/mismas/articles/misc2008/8/independentstate2359.htm\|date=20. kolovoza 2008.\|accessdate=8. siječnja 2011}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=EKurd.net (20.8.2008.)\|last=Reuters\|title=Turkish troops shell Kurdish PKK rebels in Iraqi Kurdistan region\|work=EKurd.net\|url=http://www.ekurd.net/mismas/articles/misc2008/8/independentstate2359.htm\|date=20. kolovoza 2008.\|accessdate=8. siječnja 2011}}
	*{{hrv icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Jutarnji (15.08.2007)\|last=Jutarnji List\|title=U napadima ubijeno više od 200 Jazida\|work=Jutarnji.hr\|location=Zagreb\|url=http://www.jutarnji.hr/u-napadima-ubijeno-vise-od-200-jazida/231673/\|date=15. kolovoza 2007.\|accessdate=8. siječnja 2011}}		*{{hrv icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Jutarnji (15.08.2007)\|last=Jutarnji List\|title=U napadima ubijeno više od 200 Jazida\|work=Jutarnji.hr\|location=Zagreb\|url=http://www.jutarnji.hr/u-napadima-ubijeno-vise-od-200-jazida/231673/\|date=15. kolovoza 2007.\|accessdate=8. siječnja 2011}}
	*{{tur ~~icon~~}} {{Citiranje knjige\|ref=Milliyet662008\|last=Milliyet\|title=Türkiye'deki Kürtlerin sayısı\|work=Milliyet.com\|url=http://www.milliyet.com.tr/default.aspx?aType=SonDakika&ArticleID=873452\|date=6. lipnja 2008.\|accessdate=8. siječnja 2011}}		*{{tur oznaka}} {{Citiranje knjige\|ref=Milliyet662008\|last=Milliyet\|title=Türkiye'deki Kürtlerin sayısı\|work=Milliyet.com\|url=http://www.milliyet.com.tr/default.aspx?aType=SonDakika&ArticleID=873452\|date=6. lipnja 2008.\|accessdate=8. siječnja 2011}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=PeoplesDaily (20.12.2005.)\|last=Xinhua\|title=NATO chief declares PKK terrorist group\|work=People's Daily\|url=http://english.peopledaily.com.cn/200512/20/eng20051220_229424.html\|location=Beijing\|date=20. prosinca 2005.\|accessdate=8. siječnja 2011}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=PeoplesDaily (20.12.2005.)\|last=Xinhua\|title=NATO chief declares PKK terrorist group\|work=People's Daily\|url=http://english.peopledaily.com.cn/200512/20/eng20051220_229424.html\|location=Beijing\|date=20. prosinca 2005.\|accessdate=8. siječnja 2011}}
	{{col-end}}		{{col-end}}

←Starija inačica		Inačica od 30. svibanj 2025. u 02:38
Redak 582:		Redak 582:
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Madih2007\|last=Madih\|first=Abbas-Ali\|title=The Kurds of Khorasan\|location=Khorasan, Iran\|work=Iran and the Caucasus (XI)\|year=2007.}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Madih2007\|last=Madih\|first=Abbas-Ali\|title=The Kurds of Khorasan\|location=Khorasan, Iran\|work=Iran and the Caucasus (XI)\|year=2007.}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=McDowall1996\|last=McDowall\|first=David\|title=A Modern History of the Kurds\|location=London\|publisher=I. B. Tauris\|year=1996.\|isbn=1850434166}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=McDowall1996\|last=McDowall\|first=David\|title=A Modern History of the Kurds\|location=London\|publisher=I. B. Tauris\|year=1996.\|isbn=1850434166}}
	*{{fra ~~icon~~}} {{Citiranje knjige\|ref=Minorsky1940\|last=Minorsky\|first=Vladimir\|title=Les orgines des Kurdes\|location=Louvain\|publisher=Travaux du XX Congrès international des Orientalistes\|year=1940.}}		*{{fra oznaka}} {{Citiranje knjige\|ref=Minorsky1940\|last=Minorsky\|first=Vladimir\|title=Les orgines des Kurdes\|location=Louvain\|publisher=Travaux du XX Congrès international des Orientalistes\|year=1940.}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Minorsky1945\|last=Minorsky\|first=Vladimir\|title=Tribes of Western Iran\|location=London\|publisher=Journal of the Royal Anthropological Institute (LXXV)\|year=1945.}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Minorsky1945\|last=Minorsky\|first=Vladimir\|title=Tribes of Western Iran\|location=London\|publisher=Journal of the Royal Anthropological Institute (LXXV)\|year=1945.}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Morony1984\|last=Morony\|first=Michael G.\|title=Iraq after the Muslim conquest\|location=Princeton, New Jersey\|publisher=Princeton University Press\|year=1984.\|isbn=1-59333-315-3}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Morony1984\|last=Morony\|first=Michael G.\|title=Iraq after the Muslim conquest\|location=Princeton, New Jersey\|publisher=Princeton University Press\|year=1984.\|isbn=1-59333-315-3}}
Redak 588:		Redak 588:
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Nasr1975\|last=Nasr\|first=Seyyed Hossein\|title=Cambridge History of Iran - The religious sciences\|publisher=Cambridge University Press\|location=Cambridge\|year=1975.\|isbn=0521200938}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Nasr1975\|last=Nasr\|first=Seyyed Hossein\|title=Cambridge History of Iran - The religious sciences\|publisher=Cambridge University Press\|location=Cambridge\|year=1975.\|isbn=0521200938}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Nasr2006\|last=Nasr\|first=Vali\|title=The Shia Revival: How Conflicts within Islam Will Shape the Future\|publisher=W. W. Norton & Company\|location=New York\|year=2006.\|isbn=0393062112}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Nasr2006\|last=Nasr\|first=Vali\|title=The Shia Revival: How Conflicts within Islam Will Shape the Future\|publisher=W. W. Norton & Company\|location=New York\|year=2006.\|isbn=0393062112}}
	*{{fra ~~icon~~}} {{Citiranje knjige\|ref=Nikitine1956\|last=Nikitine\|first=Basile\|title=Les Kurdes: Etude Sociologique et Historique\|location=Paris\|year=1956.}}		*{{fra oznaka}} {{Citiranje knjige\|ref=Nikitine1956\|last=Nikitine\|first=Basile\|title=Les Kurdes: Etude Sociologique et Historique\|location=Paris\|year=1956.}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Oberling1960\|last=Oberling\|first=Pierre\|title=The Turkic Peoples of Southern Iran\|location=Cleveland\|year=1960.}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Oberling1960\|last=Oberling\|first=Pierre\|title=The Turkic Peoples of Southern Iran\|location=Cleveland\|year=1960.}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Oberling1961\|last=Oberling\|first=Pierre\|title=The Turkic Peoples of Iranian Azerbaijan\|location=Cleveland\|year=1961.}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Oberling1961\|last=Oberling\|first=Pierre\|title=The Turkic Peoples of Iranian Azerbaijan\|location=Cleveland\|year=1961.}}
Redak 596:		Redak 596:
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Ozoglu2004\|last=Özoğlu\|first=Hakan\|title=Kurdish notables and the Ottoman State\|location=Albany\|publisher=State University of New York Press\|year=2004.\|isbn=0-7914-5993-4}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Ozoglu2004\|last=Özoğlu\|first=Hakan\|title=Kurdish notables and the Ottoman State\|location=Albany\|publisher=State University of New York Press\|year=2004.\|isbn=0-7914-5993-4}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Panaino2006\|last=Panaino\|first=Antonio\|coauthors=Circassia, Sara\|title=The scholarly contribution of Ilya Gershevitch to the development of Iranian studies\|location=Milano\|publisher=Associazione Culturale Mimesis\|year=2006.\|isbn=8884833140}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Panaino2006\|last=Panaino\|first=Antonio\|coauthors=Circassia, Sara\|title=The scholarly contribution of Ilya Gershevitch to the development of Iranian studies\|location=Milano\|publisher=Associazione Culturale Mimesis\|year=2006.\|isbn=8884833140}}
	*{{fra ~~icon~~}} {{Citiranje knjige\|ref=Reinach1909\|last=Reinach\|first=A. J.\|title=Les mercenaires et les colonies militaires de Pergame\|location=Paris\|publisher=La Revue Archéologique (XIII)\|year=1909.}}		*{{fra oznaka}} {{Citiranje knjige\|ref=Reinach1909\|last=Reinach\|first=A. J.\|title=Les mercenaires et les colonies militaires de Pergame\|location=Paris\|publisher=La Revue Archéologique (XIII)\|year=1909.}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Reynolds2004\|last=Reynolds\|first=Gabriel Said\|title=A Reflection on Two Qurʾānic Words (Iblīs and Jūdī) with Attention to the Theories of A. Mingana\|work=Journal of the American Oriental Society (br. 124.4.)\|location=Michigan\|publisher=American Oriental Society\|year=2004.\|issn=0003-0279}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Reynolds2004\|last=Reynolds\|first=Gabriel Said\|title=A Reflection on Two Qurʾānic Words (Iblīs and Jūdī) with Attention to the Theories of A. Mingana\|work=Journal of the American Oriental Society (br. 124.4.)\|location=Michigan\|publisher=American Oriental Society\|year=2004.\|issn=0003-0279}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Roemer1986\|last=Roemer\|first=H. R.\|chapter=The Safavid Period\|title=The Cambridge History of Iran, Vol. 6: The Timurid and Safavid Periods\|location=Cambridge\|publisher=Cambridge University Press\|year=1986\|isbn=0521200946}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Roemer1986\|last=Roemer\|first=H. R.\|chapter=The Safavid Period\|title=The Cambridge History of Iran, Vol. 6: The Timurid and Safavid Periods\|location=Cambridge\|publisher=Cambridge University Press\|year=1986\|isbn=0521200946}}
Redak 605:		Redak 605:
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Tapper1997\|last=Tapper\|first=Richard\|title=Frontier Nomads of Iran: A Political and Social History of the Shahsevan\|location=Cambridge\|publisher=Cambridge University Press\|year=1997.\|isbn=0-521-58336-5}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Tapper1997\|last=Tapper\|first=Richard\|title=Frontier Nomads of Iran: A Political and Social History of the Shahsevan\|location=Cambridge\|publisher=Cambridge University Press\|year=1997.\|isbn=0-521-58336-5}}
	*{{per oznaka}} {{Citiranje knjige\|ref=UNESCO1965\|last=UNESCO\|title=Komisiun-e melli-e Yunesko dar Irān\|publisher=Irānšahr Teheran\|year=1965.}}		*{{per oznaka}} {{Citiranje knjige\|ref=UNESCO1965\|last=UNESCO\|title=Komisiun-e melli-e Yunesko dar Irān\|publisher=Irānšahr Teheran\|year=1965.}}
	*{{fra ~~icon~~}} {{Citiranje knjige\|ref=Vardapet1904\|last=Vardapet\|first=Komitas\|title=Quelques spécimens des mélodies kurdes\|publisher=Recueil d'Emine\|year=1904.\|location=Moskva}}		*{{fra oznaka}} {{Citiranje knjige\|ref=Vardapet1904\|last=Vardapet\|first=Komitas\|title=Quelques spécimens des mélodies kurdes\|publisher=Recueil d'Emine\|year=1904.\|location=Moskva}}
	*{{rus oznaka}} {{Citiranje knjige\|ref=Vasiljev1902\|last=Vasiljev\|first=Aleksandar\|title=Vizantija i Araby\|location=Petrograd\|publisher=Skorohodov\|year=1902.}}		*{{rus oznaka}} {{Citiranje knjige\|ref=Vasiljev1902\|last=Vasiljev\|first=Aleksandar\|title=Vizantija i Araby\|location=Petrograd\|publisher=Skorohodov\|year=1902.}}
	*{{rus oznaka}} {{Citiranje knjige\|ref=Volkova1969\|last=Волкова\|first=Н. Г.\|title=Этнические процессы в Закавказье в XIX-XX вв.\|work=Кавказский этнографический сборник\|location=Москва\|publisher=Наука\|year=1969.}}		*{{rus oznaka}} {{Citiranje knjige\|ref=Volkova1969\|last=Волкова\|first=Н. Г.\|title=Этнические процессы в Закавказье в XIX-XX вв.\|work=Кавказский этнографический сборник\|location=Москва\|publisher=Наука\|year=1969.}}
Redak 697:		Redak 697:
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Kucinich2006\|last=Kucinich\|first=Dennis J.\|title=Kucinich Questions The President On US Trained Insurgents In Iran\|url=http://kucinich.house.gov/News/DocumentSingle.aspx?DocumentID=42505\|location=Cleveland, Ohio\|publisher=Kucinich.house.gov\|date=18. travnja 2006.\|accessdate=8. siječnja 2011}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Kucinich2006\|last=Kucinich\|first=Dennis J.\|title=Kucinich Questions The President On US Trained Insurgents In Iran\|url=http://kucinich.house.gov/News/DocumentSingle.aspx?DocumentID=42505\|location=Cleveland, Ohio\|publisher=Kucinich.house.gov\|date=18. travnja 2006.\|accessdate=8. siječnja 2011}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=USDJ2003\|last=Pregerson\|first=Harry\|title=Humanitarian Law Project No. 02-55082\|url=http://fl1.findlaw.com/news.findlaw.com/hdocs/docs/terrorism/hlpdoj120303opn.pdf\|location=Pasadena, California\|work=Humanitarian Law Project\|publisher=United States Department of Justice\|date=3. prosinca 2003.\|accessdate=8. siječnja 2011}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=USDJ2003\|last=Pregerson\|first=Harry\|title=Humanitarian Law Project No. 02-55082\|url=http://fl1.findlaw.com/news.findlaw.com/hdocs/docs/terrorism/hlpdoj120303opn.pdf\|location=Pasadena, California\|work=Humanitarian Law Project\|publisher=United States Department of Justice\|date=3. prosinca 2003.\|accessdate=8. siječnja 2011}}
	*{{eng icon}}{{fra ~~icon~~}} {{Citiranje knjige\|ref=UN-1946-5\|last=UN Security Council\|title=Resolution 5\|url=http://daccess-dds-ny.un.org/doc/RESOLUTION/GEN/NR0/036/68/IMG/NR003668.pdf?OpenElement\|location=New York\|publisher=United Nations\|date=8. svibnja 1946.\|accessdate=8. siječnja 2011}}		*{{eng icon}}{{fra oznaka}} {{Citiranje knjige\|ref=UN-1946-5\|last=UN Security Council\|title=Resolution 5\|url=http://daccess-dds-ny.un.org/doc/RESOLUTION/GEN/NR0/036/68/IMG/NR003668.pdf?OpenElement\|location=New York\|publisher=United Nations\|date=8. svibnja 1946.\|accessdate=8. siječnja 2011}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=CIA-fb-tur\|title=Turkey - People\|work=CIA Factbook\|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/tu.html#People\|year=2010.\|accessdate=8. siječnja 2011\|issn=1553-8133}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=CIA-fb-tur\|title=Turkey - People\|work=CIA Factbook\|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/tu.html#People\|year=2010.\|accessdate=8. siječnja 2011\|issn=1553-8133}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=CIA-fb-iran\|title=Iran - People\|work=CIA Factbook\|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ir.html#People\|year=2010.\|accessdate=8. siječnja 2011\|issn=1553-8133}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=CIA-fb-iran\|title=Iran - People\|work=CIA Factbook\|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ir.html#People\|year=2010.\|accessdate=8. siječnja 2011\|issn=1553-8133}}

←Starija inačica		Inačica od 30. svibanj 2025. u 01:12
Redak 538:		Redak 538:
	{{col-begin}}		{{col-begin}}
	{{col-2}}		{{col-2}}
	*{{~~fas icon~~}} {{Citiranje knjige\|ref=Afšar1987\|last=Afšar Sistani\|first=Iraj\|title=Ilhā, čadornešinān wa ṭawāyef-e ʿašāyeri-e Irān\|publisher=Teheran\|year=1987.}}		*{{per oznaka}} {{Citiranje knjige\|ref=Afšar1987\|last=Afšar Sistani\|first=Iraj\|title=Ilhā, čadornešinān wa ṭawāyef-e ʿašāyeri-e Irān\|publisher=Teheran\|year=1987.}}
	*{{nje oznaka}} {{Citiranje knjige\|ref=Astare2001\|last=Astare\|first=Kemal\|coauthors=Engin, Ismael; Franz, Erhard\|title=Aleviler/Alewiten: Inanc ve Gelenekler/Glaube und Traditionen\|publisher=Deutsches Orient-Institut\|location=Hamburg\|year=2001.\|isbn=3-89173-061-6}}		*{{nje oznaka}} {{Citiranje knjige\|ref=Astare2001\|last=Astare\|first=Kemal\|coauthors=Engin, Ismael; Franz, Erhard\|title=Aleviler/Alewiten: Inanc ve Gelenekler/Glaube und Traditionen\|publisher=Deutsches Orient-Institut\|location=Hamburg\|year=2001.\|isbn=3-89173-061-6}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Babayan2002\|last=Babayan\|first=Kathryn\|title=Mystics, Monarchs and Messiahs: Cultural Landscapes of Early Modern Iran\|location=Cambridge, Massachusetts\|publisher=Harvard University Press\|year=2002.\|isbn=0-932885-28-4}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Babayan2002\|last=Babayan\|first=Kathryn\|title=Mystics, Monarchs and Messiahs: Cultural Landscapes of Early Modern Iran\|location=Cambridge, Massachusetts\|publisher=Harvard University Press\|year=2002.\|isbn=0-932885-28-4}}
Redak 570:		Redak 570:
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Kamal2006\|last=Kamal\|first=Muhammad\|title=Mulla Sadra's Transcendent Philosophy\|location=Farnham, Surrey\|publisher=Ashgate Publishing\|year=2006.\|isbn=0754652718}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Kamal2006\|last=Kamal\|first=Muhammad\|title=Mulla Sadra's Transcendent Philosophy\|location=Farnham, Surrey\|publisher=Ashgate Publishing\|year=2006.\|isbn=0754652718}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=KehlBodrogi1997\|last=Kehl-Bodrogi\|first=Krisztina\|coauthors=Kellner-Heinkele, Barbara; Otter-Beaujean, Anke\|title=Syncretistic Religious Communities in the Near East\|location=Leiden\|publisher=Brill Publishers\|year=1997.\|isbn=90-04-10861-0}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=KehlBodrogi1997\|last=Kehl-Bodrogi\|first=Krisztina\|coauthors=Kellner-Heinkele, Barbara; Otter-Beaujean, Anke\|title=Syncretistic Religious Communities in the Near East\|location=Leiden\|publisher=Brill Publishers\|year=1997.\|isbn=90-04-10861-0}}
	*{{~~fas icon~~}} {{Citiranje knjige\|ref=Kordestani1973\|last=Kordestani\|first=Mohammad Marduk\|title=Tāriḵ-e Marduḵ: Tāriḵ-e Kord wa Kordestān\|location=Teheran\|year=1973.}}		*{{per oznaka}} {{Citiranje knjige\|ref=Kordestani1973\|last=Kordestani\|first=Mohammad Marduk\|title=Tāriḵ-e Marduḵ: Tāriḵ-e Kord wa Kordestān\|location=Teheran\|year=1973.}}
	{{col-2}}		{{col-2}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Kreyenbroek1991\|last=Kreyenbroek\|first=Philip G.\|coauthors=Sperl, Stefan\|title=The Kurds: A Contemporary Overview\|location=London\|publisher=Routledge\|year=1991.\|isbn=0415072654}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Kreyenbroek1991\|last=Kreyenbroek\|first=Philip G.\|coauthors=Sperl, Stefan\|title=The Kurds: A Contemporary Overview\|location=London\|publisher=Routledge\|year=1991.\|isbn=0415072654}}
Redak 604:		Redak 604:
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Ševčenko1968\|last=Ševčenko\|first=Ihor\|title=Review of New Cambridge History of the Byzantine Empire\|publisher=Cambridge University Press\|location=Cambridge\|year=1968.}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Ševčenko1968\|last=Ševčenko\|first=Ihor\|title=Review of New Cambridge History of the Byzantine Empire\|publisher=Cambridge University Press\|location=Cambridge\|year=1968.}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Tapper1997\|last=Tapper\|first=Richard\|title=Frontier Nomads of Iran: A Political and Social History of the Shahsevan\|location=Cambridge\|publisher=Cambridge University Press\|year=1997.\|isbn=0-521-58336-5}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Tapper1997\|last=Tapper\|first=Richard\|title=Frontier Nomads of Iran: A Political and Social History of the Shahsevan\|location=Cambridge\|publisher=Cambridge University Press\|year=1997.\|isbn=0-521-58336-5}}
	*{{~~fas icon~~}} {{Citiranje knjige\|ref=UNESCO1965\|last=UNESCO\|title=Komisiun-e melli-e Yunesko dar Irān\|publisher=Irānšahr Teheran\|year=1965.}}		*{{per oznaka}} {{Citiranje knjige\|ref=UNESCO1965\|last=UNESCO\|title=Komisiun-e melli-e Yunesko dar Irān\|publisher=Irānšahr Teheran\|year=1965.}}
	*{{fra icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Vardapet1904\|last=Vardapet\|first=Komitas\|title=Quelques spécimens des mélodies kurdes\|publisher=Recueil d'Emine\|year=1904.\|location=Moskva}}		*{{fra icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Vardapet1904\|last=Vardapet\|first=Komitas\|title=Quelques spécimens des mélodies kurdes\|publisher=Recueil d'Emine\|year=1904.\|location=Moskva}}
	*{{rus oznaka}} {{Citiranje knjige\|ref=Vasiljev1902\|last=Vasiljev\|first=Aleksandar\|title=Vizantija i Araby\|location=Petrograd\|publisher=Skorohodov\|year=1902.}}		*{{rus oznaka}} {{Citiranje knjige\|ref=Vasiljev1902\|last=Vasiljev\|first=Aleksandar\|title=Vizantija i Araby\|location=Petrograd\|publisher=Skorohodov\|year=1902.}}

←Starija inačica		Inačica od 24. travanj 2025. u 03:46
Redak 606:		Redak 606:
	*{{fas icon}} {{Citiranje knjige\|ref=UNESCO1965\|last=UNESCO\|title=Komisiun-e melli-e Yunesko dar Irān\|publisher=Irānšahr Teheran\|year=1965.}}		*{{fas icon}} {{Citiranje knjige\|ref=UNESCO1965\|last=UNESCO\|title=Komisiun-e melli-e Yunesko dar Irān\|publisher=Irānšahr Teheran\|year=1965.}}
	*{{fra icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Vardapet1904\|last=Vardapet\|first=Komitas\|title=Quelques spécimens des mélodies kurdes\|publisher=Recueil d'Emine\|year=1904.\|location=Moskva}}		*{{fra icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Vardapet1904\|last=Vardapet\|first=Komitas\|title=Quelques spécimens des mélodies kurdes\|publisher=Recueil d'Emine\|year=1904.\|location=Moskva}}
	*{{rus ~~icon~~}} {{Citiranje knjige\|ref=Vasiljev1902\|last=Vasiljev\|first=Aleksandar\|title=Vizantija i Araby\|location=Petrograd\|publisher=Skorohodov\|year=1902.}}		*{{rus oznaka}} {{Citiranje knjige\|ref=Vasiljev1902\|last=Vasiljev\|first=Aleksandar\|title=Vizantija i Araby\|location=Petrograd\|publisher=Skorohodov\|year=1902.}}
	*{{rus ~~icon~~}} {{Citiranje knjige\|ref=Volkova1969\|last=Волкова\|first=Н. Г.\|title=Этнические процессы в Закавказье в XIX-XX вв.\|work=Кавказский этнографический сборник\|location=Москва\|publisher=Наука\|year=1969.}}		*{{rus oznaka}} {{Citiranje knjige\|ref=Volkova1969\|last=Волкова\|first=Н. Г.\|title=Этнические процессы в Закавказье в XIX-XX вв.\|work=Кавказский этнографический сборник\|location=Москва\|publisher=Наука\|year=1969.}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Wheatley2000\|last=Wheatley\|first=Paul\|title=The Places Where Men Pray Together: Cities in Islamic Lands, Seventh through the Tenth Centuries\|location=Chicago\|publisher=University Of Chicago Press\|year=2000.\|isbn=0226894282}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Wheatley2000\|last=Wheatley\|first=Paul\|title=The Places Where Men Pray Together: Cities in Islamic Lands, Seventh through the Tenth Centuries\|location=Chicago\|publisher=University Of Chicago Press\|year=2000.\|isbn=0226894282}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Windfuhr1975\|last=Windfuhr\|first=Gernot\|title=Isoglosses: a Sketch on Persians and Parthians, Kurds and Medes\|work=Monumentum H.S. Nyberg\|series=Acta Iranica 5\|publisher=Brill Publishers\|location=Leiden\|year=1975.\|isbn=9004048189}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Windfuhr1975\|last=Windfuhr\|first=Gernot\|title=Isoglosses: a Sketch on Persians and Parthians, Kurds and Medes\|work=Monumentum H.S. Nyberg\|series=Acta Iranica 5\|publisher=Brill Publishers\|location=Leiden\|year=1975.\|isbn=9004048189}}
Redak 657:		Redak 657:
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=BritannicaMedia\|title=Media\|work=Encyclopedia Britannica\|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/372125/Media\|year=2011.\|accessdate=8. siječnja 2011}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=BritannicaMedia\|title=Media\|work=Encyclopedia Britannica\|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/372125/Media\|year=2011.\|accessdate=8. siječnja 2011}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=BritannicaKurdish\|title=Kurdish language\|work=Encyclopedia Britannica\|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/325225/Kurdish-language\|year=2011.\|accessdate=8. siječnja 2011}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=BritannicaKurdish\|title=Kurdish language\|work=Encyclopedia Britannica\|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/325225/Kurdish-language\|year=2011.\|accessdate=8. siječnja 2011}}
	*{{rus ~~icon~~}} {{Citiranje knjige\|ref=KrugosvetKurdski\|title=Курдский язык\|work=Enciklopedija Krugosvet\|url=http://www.krugosvet.ru/enc/gumanitarnye_nauki/lingvistika/KURDSKI_YAZIK.html\|year=2001.\|accessdate=8. siječnja 2011}}		*{{rus oznaka}} {{Citiranje knjige\|ref=KrugosvetKurdski\|title=Курдский язык\|work=Enciklopedija Krugosvet\|url=http://www.krugosvet.ru/enc/gumanitarnye_nauki/lingvistika/KURDSKI_YAZIK.html\|year=2001.\|accessdate=8. siječnja 2011}}
	{{col-end}}		{{col-end}}

Redak 702:		Redak 702:
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=CIA-fb-irak\|title=Iraq - People\|work=CIA Factbook\|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/iz.html#People\|year=2010.\|accessdate=8. siječnja 2011\|issn=1553-8133}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=CIA-fb-irak\|title=Iraq - People\|work=CIA Factbook\|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/iz.html#People\|year=2010.\|accessdate=8. siječnja 2011\|issn=1553-8133}}
	*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Kurdinstitut-dijaspora\|title=The Kurdish Diaspora\|work=Kurdish Institute of Paris\|url=http://www.institutkurde.org/en/kurdorama/\|year=1995.\|accessdate=8. siječnja 2011}}		*{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=Kurdinstitut-dijaspora\|title=The Kurdish Diaspora\|work=Kurdish Institute of Paris\|url=http://www.institutkurde.org/en/kurdorama/\|year=1995.\|accessdate=8. siječnja 2011}}
	*{{aze icon}}{{rus ~~icon~~}}{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=AzerStatistika\|title=Demographic indicators\|work=Azstat.org - The State Statistical Committee of the Republic of Azerbaijan\|url=http://www.azstat.org/statinfo/demoqraphic/en/007.shtml#s7\|year=1999.\|accessdate=8. siječnja 2011}}		*{{aze icon}}{{rus oznaka}}{{eng icon}} {{Citiranje knjige\|ref=AzerStatistika\|title=Demographic indicators\|work=Azstat.org - The State Statistical Committee of the Republic of Azerbaijan\|url=http://www.azstat.org/statinfo/demoqraphic/en/007.shtml#s7\|year=1999.\|accessdate=8. siječnja 2011}}
	{{col-2}}		{{col-2}}
	*{{hye icon}} {{Citiranje knjige\|ref=ArmenStatistika\|title=De Jure Population (Urban, Rural) by Age and Ethnicity\|work=Armstat.am - Armenian Statistical Service of Republic of Armenia\|url=http://docs.armstat.am/census/pdfs/51.pdf\|year=2001.\|accessdate=8. siječnja 2011}}		*{{hye icon}} {{Citiranje knjige\|ref=ArmenStatistika\|title=De Jure Population (Urban, Rural) by Age and Ethnicity\|work=Armstat.am - Armenian Statistical Service of Republic of Armenia\|url=http://docs.armstat.am/census/pdfs/51.pdf\|year=2001.\|accessdate=8. siječnja 2011}}