Kupinec - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Predložak:Naselja u sastavu Općine Klinča Sela' u '{{Klinča Sela'

2025-04-06T18:35:54Z

Zamjena teksta - '{{Predložak:Naselja u sastavu Općine Klinča Sela' u '{{Klinča Sela'

←Starija inačica		Inačica od 6. travanj 2025. u 18:35
Redak 85:		Redak 85:

	{{mrva-naselje_hr}}		{{mrva-naselje_hr}}
	{{~~Predložak:Naselja u sastavu Općine~~ Klinča Sela}}		{{Klinča Sela}}
	[[Kategorija:Naselja u Zagrebačkoj županiji]]		[[Kategorija:Naselja u Zagrebačkoj županiji]]

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-30T00:39:08Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 00:39
Redak 31:		Redak 31:

	==Povijest crkve u Kupincu==		==Povijest crkve u Kupincu==
	[[~~File~~:Jezero u Kupincu.jpg\|thumb\|Jezero kraj crkve u Kupincu]]		[[Datoteka:Jezero u Kupincu.jpg\|thumb\|Jezero kraj crkve u Kupincu]]
	U arhivskim podacima, posebno Kanonskim vizitacijama u Nadbiskupskom arhivu u [[Zagreb\|Zagrebu]], sačuvani su opisi izgleda stare crkve iz 17. stoljeća, koja je prethodila današnjoj župnoj crkvi u Kupincu. Bila je kao i većina arhitekture tog doba, od [[Stablo\|drvene građe]], a kasnije je podignuto zidano i svođeno [[Svetište\|svetište]]. Unutrašnjost je bila bogato ukrašena, vjerojatno se radilo o osliku na zidovima i tabulatu, drvenom stropu u brodu [[Crkva\|crkve]]. Brojne su slične crkve opisivane tijekom 17. i početkom 18. stoljeća, a često su popraćene kao i u kupinečkoj crkvi, navodima o lošem stanju i potrebama popravaka. Intenzivna zamjena drvenih crkava novima, zidanima od čvrstih materijala uslijedila je u 18. stoljeću, tako da danas te crkve poznajemo prije svega na temelju arhivskih opisa. Zadnji navod o staroj crkvi u Kupincu je iz 1768. Posebni poticaj gradnji novih crkava značila je reforma organizacije biskupija, koja se provodi u čitavoj [[Habsburška Monarhija\|Habsburškoj monarhiji]] a u [[Zagrebačka biskupija\|Zagrebačkoj biskupiji]] je provodi biskup [[Maksimilijan Vrhovac]]. Reorganizacija župa pratila je potrebe i broj stanovnika, a dotrajale crkve se zamijenjuju novima, što se dogodilo i u Kupincu. Župna crkva u Kupincu ranije je u literaturi okvirno bila datirana u sredinu 18. stoljeća.		U arhivskim podacima, posebno Kanonskim vizitacijama u Nadbiskupskom arhivu u [[Zagreb\|Zagrebu]], sačuvani su opisi izgleda stare crkve iz 17. stoljeća, koja je prethodila današnjoj župnoj crkvi u Kupincu. Bila je kao i većina arhitekture tog doba, od [[Stablo\|drvene građe]], a kasnije je podignuto zidano i svođeno [[Svetište\|svetište]]. Unutrašnjost je bila bogato ukrašena, vjerojatno se radilo o osliku na zidovima i tabulatu, drvenom stropu u brodu [[Crkva\|crkve]]. Brojne su slične crkve opisivane tijekom 17. i početkom 18. stoljeća, a često su popraćene kao i u kupinečkoj crkvi, navodima o lošem stanju i potrebama popravaka. Intenzivna zamjena drvenih crkava novima, zidanima od čvrstih materijala uslijedila je u 18. stoljeću, tako da danas te crkve poznajemo prije svega na temelju arhivskih opisa. Zadnji navod o staroj crkvi u Kupincu je iz 1768. Posebni poticaj gradnji novih crkava značila je reforma organizacije biskupija, koja se provodi u čitavoj [[Habsburška Monarhija\|Habsburškoj monarhiji]] a u [[Zagrebačka biskupija\|Zagrebačkoj biskupiji]] je provodi biskup [[Maksimilijan Vrhovac]]. Reorganizacija župa pratila je potrebe i broj stanovnika, a dotrajale crkve se zamijenjuju novima, što se dogodilo i u Kupincu. Župna crkva u Kupincu ranije je u literaturi okvirno bila datirana u sredinu 18. stoljeća.
	Na temelju arhivskih podataka, prije svega Kanonskih vizitacija i Župne spomenice, ali i fonda obitelji [[Drašković]] iz [[Hrvatski državni arhiv\|Hrvatskog državnog arhiva]], gradnju crkve na temelju analize podataka iz dokumenata možemo smjestiti u između 1795., nakon dolaska novog župnika Nikole Severa koji je vodio gradnju nove crkve i 1799., kada je nova crkva prvi puta opisana u kanonskoj vizitaciji. U gradnji nove crkve sačuvan je [[Zvonik\|zvonik]] iz ranije faze gradnje. Tipološki crkva pripada kasnobaroknoj varijaciji teme križnih tlocrta, tzv. četverolista, koji se često koriste u [[Zagrebačka biskupija\|Zagrebačkoj biskupiji]]. U nekim detaljima, profilacije u unutrašnjosti te [[lanterna]], očituje se prisutnost motiva marijanske simbolike. U arhivskim podacima sačuvani su i popisi koji govore o tijeku prikupljanja sredstava za gradnju nove crkve, koji u malome mjerilu pokazuju tadašnje prilike i okolnosti gradnje.		Na temelju arhivskih podataka, prije svega Kanonskih vizitacija i Župne spomenice, ali i fonda obitelji [[Drašković]] iz [[Hrvatski državni arhiv\|Hrvatskog državnog arhiva]], gradnju crkve na temelju analize podataka iz dokumenata možemo smjestiti u između 1795., nakon dolaska novog župnika Nikole Severa koji je vodio gradnju nove crkve i 1799., kada je nova crkva prvi puta opisana u kanonskoj vizitaciji. U gradnji nove crkve sačuvan je [[Zvonik\|zvonik]] iz ranije faze gradnje. Tipološki crkva pripada kasnobaroknoj varijaciji teme križnih tlocrta, tzv. četverolista, koji se često koriste u [[Zagrebačka biskupija\|Zagrebačkoj biskupiji]]. U nekim detaljima, profilacije u unutrašnjosti te [[lanterna]], očituje se prisutnost motiva marijanske simbolike. U arhivskim podacima sačuvani su i popisi koji govore o tijeku prikupljanja sredstava za gradnju nove crkve, koji u malome mjerilu pokazuju tadašnje prilike i okolnosti gradnje.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-09T20:34:24Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 9. studeni 2021. u 20:34
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Kupinec'''-->{{~~Naselje~~ u Hrvatskoj		<!--'''Kupinec'''-->{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Kupinec		\|ime = Kupinec
	\|županija = [[Zagrebačka županija]]		\|županija = [[Zagrebačka županija]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-13T22:04:11Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje u Hrvatskoj
|ime = Kupinec
|županija = [[Zagrebačka županija]]
|općina = [[Klinča Sela]]
|mikroregija =
|najgrad = [[Zagreb]]
|površina = 23.34
|nadvisina = 100
|z. širina = 45.732
|z. dužina = 15.72
|brojstan = 881
|gustoća = 37.75
|domaćinstva = 242
|pošta = 10450 Jastrebarsko
|pozbroj = +385(0)1
|autooznaka = ZG
|slika = Kupinec.jpg
|slika_opis = Kupinec
}}
'''Kupinec''' je naseljeno mjesto u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] u [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj županiji]].

== Zemljopis ==
Administrativno je u sastavu [[općina|općine]] [[Klinča Sela]]. Naselje se proteže na površini od 23,34 [[četvorni metar|km²]].

==Povijest==
Kupinec je mjesto koje se nalazi u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], okolici grada [[Zagreb|Zagreba]]. Kupinec spada u [[Zagrebačka županija|Zagrebačku županiju]] i općinu [[Klinča Sela]]. Prvi put se spominje u 16. stoljeću (1550. godine). Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije nalazi se u Kupincu i sagrađena je u 17.stoljeću (1670. godine). Kupinec je također poznat po poznatom političaru [[Vladko Maček|Vlatku Mačeku]] koji je bio i vođa [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske Seljačke Stranke]]. Rođen je u [[Jastrebarsko|Jastrebarskom]] a imao je veliko imanje u Kupincu u kojem je veliki dio svog života živio na tom imanju ali potkraj života je bio u kućnom pritvoru. Poznat je još po [[Josip Broz Tito|Josipu Brozu Titu]] tj. po njegovim roditeljima koji su živjeli u Kupincu i pokopani su na mjesnom groblju.

== Stanovništvo ==

Prema zadnjem popisu stanovništva iz [[2001.]] godine u Kupincu žive 872 stanovnika i to u 242 kućanstva. [[Gustoća naseljenosti]] iznosi 37,36 st./[[četvorni metar|km²]].

==Povijest crkve u Kupincu==
[[File:Jezero u Kupincu.jpg|thumb|Jezero kraj crkve u Kupincu]]
U arhivskim podacima, posebno Kanonskim vizitacijama u Nadbiskupskom arhivu u [[Zagreb|Zagrebu]], sačuvani su opisi izgleda stare crkve iz 17. stoljeća, koja je prethodila današnjoj župnoj crkvi u Kupincu. Bila je kao i većina arhitekture tog doba, od [[Stablo|drvene građe]], a kasnije je podignuto zidano i svođeno [[Svetište|svetište]]. Unutrašnjost je bila bogato ukrašena, vjerojatno se radilo o osliku na zidovima i tabulatu, drvenom stropu u brodu [[Crkva|crkve]]. Brojne su slične crkve opisivane tijekom 17. i početkom 18. stoljeća, a često su popraćene kao i u kupinečkoj crkvi, navodima o lošem stanju i potrebama popravaka. Intenzivna zamjena drvenih crkava novima, zidanima od čvrstih materijala uslijedila je u 18. stoljeću, tako da danas te crkve poznajemo prije svega na temelju arhivskih opisa. Zadnji navod o staroj crkvi u Kupincu je iz 1768. Posebni poticaj gradnji novih crkava značila je reforma organizacije biskupija, koja se provodi u čitavoj [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj monarhiji]] a u [[Zagrebačka biskupija|Zagrebačkoj biskupiji]] je provodi biskup [[Maksimilijan Vrhovac]]. Reorganizacija župa pratila je potrebe i broj stanovnika, a dotrajale crkve se zamijenjuju novima, što se dogodilo i u Kupincu. Župna crkva u Kupincu ranije je u literaturi okvirno bila datirana u sredinu 18. stoljeća.
Na temelju arhivskih podataka, prije svega Kanonskih vizitacija i Župne spomenice, ali i fonda obitelji [[Drašković]] iz [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskog državnog arhiva]], gradnju crkve na temelju analize podataka iz dokumenata možemo smjestiti u između 1795., nakon dolaska novog župnika Nikole Severa koji je vodio gradnju nove crkve i 1799., kada je nova crkva prvi puta opisana u kanonskoj vizitaciji. U gradnji nove crkve sačuvan je [[Zvonik|zvonik]] iz ranije faze gradnje. Tipološki crkva pripada kasnobaroknoj varijaciji teme križnih tlocrta, tzv. četverolista, koji se često koriste u [[Zagrebačka biskupija|Zagrebačkoj biskupiji]]. U nekim detaljima, profilacije u unutrašnjosti te [[lanterna]], očituje se prisutnost motiva marijanske simbolike. U arhivskim podacima sačuvani su i popisi koji govore o tijeku prikupljanja sredstava za gradnju nove crkve, koji u malome mjerilu pokazuju tadašnje prilike i okolnosti gradnje.

=Zanimljivosti=
U Kupincu djeluje KUD Seljačka sloga.

{{Kretanje broja stanovnika
|naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.'''<ref>[https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref><br>

|dimx
|dimy =
|stanmax = 1200
|crta1 = 100
|crta2 = 50
|a1 = 1857
|a2 = 1869
|a3 = 1880
|a4 = 1890
|a5 = 1900
|a6 = 1910
|a7 = 1921
|a8 = 1931
|a9 = 1948
|a10 = 1953
|a11 = 1961
|a12 = 1971
|a13 = 1981
|a14 = 1991
|a15 = 2001
|p1 = 633
|p2 = 685
|p3 = 788
|p4 = 920
|p5 = 892
|p6 = 885
|p7 = 890
|p8 = 1040
|p9 = 1155
|p10 = 1158
|p11 = 1124
|p12 = 1052
|p13 = 955
|p14 = 937
|p15 = 872
|izvor = Državni zavod za statistiku
}}<br>
:<small>'''Napomena''':Od 1910. do 1931. dio podataka sadržan je u naselju Bratina, općina Pisarovina.</small>

==Izvori==
{{izvori}}

{{mrva-naselje_hr}}
{{Predložak:Naselja u sastavu Općine Klinča Sela}}
[[Kategorija:Naselja u Zagrebačkoj županiji]]