WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-25T00:24:08Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka: Kuno Waidmann (1845. - 1921.).jpg|mini|'''Kuno Waidmann''']]
''' Kuno Waidmann ''' ([[Tigerfeld]], [[8. ožujka]] [[1845.]] – [[Graz]], [[4. listopada]] [[1921.]]), [[Njemačka|njemački]] arhitekt historicizma, koji je najveći dio svojeg opusa ostvario u Hrvatskoj (tada Austro-Ugarskoj).

== Životopis ==

=== Djetinjstvo i školovanje===

Kuno Waidmann rođen je 1845. u Tigerfeldu u Njemačkoj. Otac mu je bio graditelj Michael Waidmann. U šestoj godini života ostaje bez roditelja nakon čega se seli kod rođaka u Heigerloch. Tijekom šezdesetih godina 19. stoljeća školovao se na Visokoj tehničkoj školi u [[Stuttgart|Stuttgartu]] gdje je pohađao graditeljski smjer.

Nakon završenog školovanja odlazi u [[Klagenfurt|Klagenfurt]] gdje započinje s arhitektonskom praksom. Jedno je vrijeme radio i za [[Kraljevina Ugarska|Ugarsku]] željeznicu za koju projektira kolodvorske zgrade. Nažalost danas nije poznato o kojim je kolodvorima riječ. Prvo poznato Waidmannovo ostvarenje je Zemaljska bolnica u Klagenfurtu.

=== Dolazak u Zagreb===
[[Datoteka: Kuno Waidmann- Bolnica za duševne bolesti u Stenjevcu, Zagreb (1877.-79.).jpg|mini|200px|Kuno Waidmann- Bolnica za duševne bolesti u Stenjevcu, Zagreb (1877.-79.)]]
[[Datoteka: Kuno Waidmann- Kuća Gavella, Trg bana Jelačića 6, Zagreb (1889.).jpg|mini|200px|Kuno Waidmann- Kuća Gavella, Trg bana Jelačića 6, Zagreb (1889.)]]

Godine 1877. povjerena mu je gradnja bolnice za umobolne u tadašnjem Stenjevcu kraj Zagreba. Zbog toga se s obitelji seli u Zagreb gdje će živjeti i djelovati trideset godina.
Kao arhitekt ostvario je u Zagrebu značajan opus koji će znatno utjecati na razvoj hrvatske arhitekture na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Iako nije nikada naučio hrvatski jezik, u Zagrebu je bio izuzetno cijenjen kao stručnjak, a u njegovom su atelijeru na početku svoje karijere radili mnogi kasnije poznati hrvatski arhitekti, poput primjerice [[Leo Hönigsberg|Lea Hönigsberga]] i [[Julio Deutsch|Julija Deutscha]], [[Martin Pilar|Martina Pilara]] i [[Viktor Kovačić|Viktora Kovačića]]. Unatoč što je bio stranac, 1894. godine bio je izabran za podpredsjednika Društva inžinira i arhitekta, a 1898. godine car [[Franjo Josip I.|Franjo Josip]] nakon posjeta Zagrebu, osobno ga je imenovao za građevinskog savjetnika.

Zanimljivo je da Waidmann dolazi u Zagreb nekako u isto vrijeme kada i [[Hermann Bollé]]. Pretpostavlja se da su tada surađivali pri radovima na zagrebačkoj katedrali i izradi projekata za Evangelističku crkvu i općinu (Gundulićeva ulica, 1880.). No zbog razmimoilaženja u stavovima njihova je suradnja naglo prekinuta.

Tijekom tridesetogodišnjeg boravka u Zagrebu Waidmann je realizirao preko pedeset objekata. Nakon dovršetka gradnje bolnice (1879.) u Zagrebu gradi čitav niz stambenih objekata. Među najranijim su kuće: Živković (1880. – 1881.), Arnold (1880. – 1882.), Bauer (1882.), Weller (1885.) i Prister ( 1885. – 1886.).
U vrijeme kada su bile izgrađene te su kuće izazivale pravu senzaciju unoseći u zagrebačku arhitekturu jedan posve novi duh njemačkog historicizma. Naime tada je zagrebačka arhitektura oblikovana pod snažnim utjecajem bečkog historicizma. „Njihovim jednostavnim oblicima“, pisat će povjesničarka umjetnosti [[Đurđica Cvitanović]]; „uzor je renesansni stil po kojem je građena kompozicija pročelja, a u detaljima se otkriva njemačka renesansa u umjerenoj dekoraciji, u upotrebi opeke kao materijala u prirodnoj boji, u grupiranju arhitektonskih elemenata plitkih rizalita sa [[zabat]]ima i tornjevima, u nizanju otvora u gustom ritmu s akcentom na profilaciji istaknutih zona.“
U tom duhu Waidmann će projektirati nekoliko gradskih palača među kojima treba istaknuti kuće: Weller (1885.- 1887.), Waidman (1886. – 1887.) i Varga ( 1887.). Osobitu senzaciju tada je izazvala kuća Varga o kojoj je 1887. godine pisao i Obzor: „Ova će kuća biti unikum u našem gradu i arhitektonički specijalitet, kao znamenita gradnja u Zagrebu.“

Stvaralački vrhunac Waidmann će ostvariti realizacijom palače Gavella (1889.) koja će vizualno definirati sjeverno pročelje [[Trg bana Jelačića|Trga bana Jelačića]]. Upravo na palačama Varga i Gavella vidljivo je najbolje Waidmannovo koketiranje s neobaroknim historicizmom. Tadašnji će zagrebački tisak za palaču Gavella pisati da je građena u „modernom barok – slogu“.
U vrijeme gradnje palače Gavella, Waidmann je boravio u [[Firenca|Firenci]] (1888. – 1889.). Nakon povratka u Zagreb gradi nekoliko palača. Među inim: Blümental (1890.), Pečak (1891.) i Hafner (1892.).

Tijekom svog boravka u Zagrebu Waidmann je izveo i čitavi niz adaptacija ranije građenih objekata, poput primjerice dogradnje iličkog hotela i restauracije „Prukner“ (1886.).

Od 1890. do 1906. godine Waidmann je u Zagrebu imao i nekoliko velikih narudžbi od strane države i industrijalaca. U tom je razdoblju izveo: palaču Društva sv. Jeronima (1890. – 1891.), palaču „Narodnih novina“ (1891.), Mušku učiteljsku školu (1891. – 1892.), bolnicu Milosrdnih sestara (1892.), tvornicu cikorije Frank (1892. – 1893.), palaču Zemaljske naklade školskih knjiga (1893.), Cjepilišni zavod (1895.) te zgradu Nadbiskupskog orfantorija (1895.).

Arhitekt Kuno Waidmann realizirat će i čitav niz zapaženih ostvarenja van Zagreba. U Hrvatskoj su prema njegovim projektima izgrađeni: vojarna u [[Sisak|Sisku]], Zemaljska bolnica u [[Šibenik|Šibeniku]] (1885.), Zemaljska bolnica u [[Zadar|Zadru]] (1885.) i Zemaljska bolnica u [[Dubrovnik|Dubrovniku]] (1888.).

Van Hrvatske projektirao je: ljetnikovac i hotel na [[Bled|Bledu]] u [[Slovenija|Sloveniji]], Zemaljsku bolnicu u [[Ljubljana|Ljubljani]], polikliniku „Umberto I“ u [[Rim|Rimu]], Gradsku opću Bolnicu u [[Berlin|Berlinu]], Zemaljsku bolnicu u [[Gothenborg|Gothenburgu]], bolnicu za duševne bolesti u [[Trst|Trstu]] (1892.) te bolnicu za duševne bolesti u [[Klagenfurt|Klagenfurtu]].

1906. godine Waidmann se povukao u mirovinu i s obitelji je odselio u [[Graz]]. Potpuno je napustio projektiranje, prema Đurđici Cvitanović, „ prateći nove događaje u arhitekturi, no smatrajući da im nije dorastao i da je njegovo vrijeme prošlo“.
Umro je u Grazu 4. listopada 1921. godine od upale pluća. Naknadno su mu posmrtni ostaci bili preneseni u Klagenfurt gdje je pokopan u obiteljskoj grobnici.

== Ostvarenja==
=== Zagreb===
[[Datoteka:Kuno Waidmann- Palača Narodnih novina, danas Leksikografski zavod,Frankopanska 26 - Prilaz Gjure Deželića 2 (1891.).jpg|mini|200px|Kuno Waidmann- Palača Narodnih novina, danas Leksikografski zavod,Frankopanska 26 - Prilaz Gjure Deželića 2 (1891.)]]
[[Datoteka:Kuno Waidmann- Muška učiteljska škola, Medulićeva 33, Zagreb (1891.-92.).jpg|mini|200px|Kuno Waidmann- Muška učiteljska škola, Medulićeva 33, Zagreb (1891.-92.).jpg]]

* Bolnica za duševne bolesti, Stenjevec 1877. – 1879.
* Kuća Sejk, Mesnička 17, 1877.
* Kuća Živković, Jurjevska 27, 1880. – 1881.
* Kuća Arnold, Gajeva 22, 1880. – 1882.
* Adaptacija i prigradnja [[palača Dverce|palače Burrati]], Katarinski trg 6, 1881. – 1883.
* Kuća Bauer, Preradovićeva 31, 1882.
* Kuća Crnković, Amruševa 1, 1882.
* Kuća Pavić, Preradovićeva 35, 1882.
* Kuća Šenoa, Mesnička 21, 1884.
* Kuća Weller, Đorđićeva 10, 1885.
* Kuća Prister, Gajeva 20, 1885. – 1886.
* Kuća Weller, ugao Đorđićeva 22 – Palmotićeva 28, 1885. – 1887.
* Adaptacija i dogradnja hotela Prukner, Ilica 44, 1886.
* Kuća Waidmann, Prilaz Gjure Deželića 4, 1886. – 1887.
* Kuća Bedeković, Mesnička 27, 1887.
* Kuća Kautz, Gundulićeva 17, 1887. ( Srušena je 1932., na njenom se mjestu danas nalazi uglovna višekatnica arhitekta Slavka Löwya)
* Kuća Varga, Ilica 34 – 36, 1887.
* Kuća Oblak, Dalmatinska 7, 1888.
* [[Hrvatski učiteljski dom]] 1888. – 1889.
* Kuća Egersdorfer, Mesnička 31, 1889.
* Kuća Gavella, Trg bana Jelačića 6, 1889.
* Adaptacija stana i prigradnja stubišta, Frankopanska 12, 1889.
* Kuća Blümental, ugao Hatzova 18 – Palmotićeva, 1890.
* Grand- hotel Lavoslava Schwartza, Ilica 6 - (Arhitekti Stjepan Planić i Aleksandar Freudenreich zgradu hotela su naknadno adaptirali za potrebe trgovačke kuće NAMA )
* Palača Društva sv. Jeronima, ugao Trg kralja Tomislava 21 – Hatzova 33, 1890. – 1891.
* Kuća Waidmann, Dalmatinska 5, 1890.
* Palača „Narodnih novina“, ugao Frankopanska 26 – Prilaz Gjure Deželića 2, 1891.
* Kuća Pečak, Prilaz Gjure Deželića 7, 1891.
* Kuća Sibalić, Medulićeva 38, 1891.
* Muška učiteljska škola, Medulićeva 33, 1891. – 1892.
* Dogradnja lođe na vrtnom pročelju kuće Pongratz, Visoka 22, 1892.
* Dogradnja balkona na pročelju kuće Eisner, Zrinjski trg 14, 1892.
* Bolnica Milosrdnih sestara, Ilica 83, 1892.
* Kuća Müller, ugao Prilaz Gjure Deželića 14 – Medulićeva 29, 1892.
* Nadogradnja kuće Paulić, ugao Petrinjska 54 – Šenoina, 1892.
* Adaptacija kuće Rakovac, Markov trg 9, 1892.
* Kuća Hafner, Ante Kovačića 14, 1892.
* Kuća Miletić, Jurjevska 29, 1892.
* Tvornica cikorije g. g. Hinka Francka i sinova, Vodovodna 20, 1892. – 1893.
* Kuća Stepnicku, Gundulićeva 23, 1890. – 1893.
* Kuća Gagliardi, Kačića Miošića, 7, 1893.
* Kuća Waidmann, Ivana Gorana Kovačića 17, 1893.
* Palača Zemaljske naklade školskih knjiga, Roosveltov trg 6, 1893.
* Kuća Weller, Palmotićeva 32/a, 1894.
* Kuća Vranicani Gurlati, rekonstrukcija stubišta, Trg bana Jelačića 2, 1894.
* Kuća Živković, dogradnja dvorišnih krila, Trg bana Jelačića 10, 1894.
* Cjepilišni zavod, Gundulićeva 57, 1895.
* Kuća Kršnjavi, Primorska 8, 1895.
* Nadbiskupski orfantorij, Vlaška 38, 1895.
* Kuća Waidmann, Ivana Gorana Kovačića 11, 1895. – 1896.
* Kuća Waidmann, Ivana Gorana Kovačića 13, 1896. (Prizemni drveni ljetnikovac koji je izgorio krajem pedesetih godina 20. stoljeća, na istom je mjestu izgrađena nova zgrada)
* Kuća Kosovac, Ilica 223, 1896. – 1897.
* „Katoličko djetičko društvo u Zagrebu“, Britanski trg 10, 1897.

=== Hrvatska===
* Adaptacija orfantorija u [[Senj|Senju]]
* Zemaljska bolnica u [[Šibenik|Šibeniku]], 1885.
* Zemaljska bolnica u [[Zadar|Zadru]], 1885.
* Zemaljska bolnica u [[Dubrovnik|Dubrovniku]], 1888.
* Vojarna u [[Sisak|Sisku]], oko 1888.

=== Druge zemlje===
* Ljetnikovac i hotel na [[Bled|Bledu]], [[Slovenija|Slovenija]]
* Zemaljska bolnica u [[Ljubljana|Ljubljani]]
* Poliklinika „Umberto I“ u [[Rim|Rimu]]
* Zemaljska bolnica u u Judenburgu
* Gradska opća bolnica u [[Berlin|Berlinu]]
* Zemaljska bolnica u [[Göteborg]]u
* Opća bolnica u [[Klagenfurt|Klagenfurtu]]
* Bolnica za duševne bolesti u [[Trst|Trstu]], 1892.
* Bolnica za duševne bolesti u Mauer- Öhlingu
* Bolnica za duševne bolesti u [[Goriška|Gorici]]
* Starački dom u Gorici
* Opća bolnica u [[Odesa|Odesi]]
* Pučka škola u [[Bleiburg|Bleiburgu]]
* Bolnica ua duševne bolesti u Klagenfurtu

== Literatura==
* [[Đurđica Cvitanović]]- Arhitekt Kuno Waidmann, Društvo historičara umjetnosti Hrvatske, knjiga XVI, Zagreb, 1969.
* Darja Radović Mahečić- Priliog poznavanju opusa Kune Waidmanna, Radovi IPU, br. 23., Zagreb 1999.
* [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65740#top Waidmann, Kuno. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje.]

{{GLAVNIRASPORED:Waidmann, Kuno}}
[[Kategorija: Arhitekti i graditelji u Hrvatskoj]]
[[Kategorija: Njemački arhitekti]]

Kuno Waidmann - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica