Kultura u Hrvatskoj - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Jubilarni članak\|(.*)}}' u ''

2026-03-13T12:24:26Z

Zamjena teksta - '{{Jubilarni članak\|(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 12:24
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Kultura u Hrvatskoj'''-->~~{{Jubilarni članak\|152.000}}~~		<!--'''Kultura u Hrvatskoj'''-->
	[[Datoteka:Bascanska ploca.jpg\|mini\|260px\|<center>[[Bašćanska ploča]]</center>]]		[[Datoteka:Bascanska ploca.jpg\|mini\|260px\|<center>[[Bašćanska ploča]]</center>]]
	'''Kultura u Hrvatskoj''' ima svoje korijene u dugoj hrvatskoj povijesti: [[Hrvati]] naseljavaju ova područja četrnaest stoljeća ali postoje i značajni ostaci drugih, starijih naroda koji su živjeli na ovim područjima, i koji su dobro očuvani.		'''Kultura u Hrvatskoj''' ima svoje korijene u dugoj hrvatskoj povijesti: [[Hrvati]] naseljavaju ova područja četrnaest stoljeća ali postoje i značajni ostaci drugih, starijih naroda koji su živjeli na ovim područjima, i koji su dobro očuvani.

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-30T00:36:18Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 00:36
Redak 29:		Redak 29:
	== Umjetnost ==		== Umjetnost ==
	{{glavni\|Likovna umjetnost u Hrvatskoj}}		{{glavni\|Likovna umjetnost u Hrvatskoj}}
	[[~~File~~:1240 portal Trogir.jpg\|thumb\|left\|[[Radovanov portal]] na [[Trogirska katedrala\|Trogirskoj katedrali]], oko 1240.]]		[[Datoteka:1240 portal Trogir.jpg\|thumb\|left\|[[Radovanov portal]] na [[Trogirska katedrala\|Trogirskoj katedrali]], oko 1240.]]
	U 7. stoljeću Hrvati, zajedno s drugim [[Slaveni]]ma i [[Avari]]ma, dolaze sa Sjevera Europe na ova područja gdje i danas obitavaju.<ref>[http://www.rastko.org.rs/arheologija/vsedov-slavs_2.html Valentin V. Sedov, ''Slavs in the Early Middle Ages'']</ref> Hrvati su bili veoma otvoreni prema [[rimska umjetnost\|rimskoj umjetnosti]] i kulturi, ali prije svega prema [[kršćanstvo\|kršćanstvu]].		U 7. stoljeću Hrvati, zajedno s drugim [[Slaveni]]ma i [[Avari]]ma, dolaze sa Sjevera Europe na ova područja gdje i danas obitavaju.<ref>[http://www.rastko.org.rs/arheologija/vsedov-slavs_2.html Valentin V. Sedov, ''Slavs in the Early Middle Ages'']</ref> Hrvati su bili veoma otvoreni prema [[rimska umjetnost\|rimskoj umjetnosti]] i kulturi, ali prije svega prema [[kršćanstvo\|kršćanstvu]].

Redak 36:		Redak 36:
	Neki put natpisi su bili napisani [[glagoljica\|glagoljicom]]. Ubrzo je glagoljica zamijenjena latinicom na ogradama oltara i [[arhitrav]]ima starih hrvatskih crkava.		Neki put natpisi su bili napisani [[glagoljica\|glagoljicom]]. Ubrzo je glagoljica zamijenjena latinicom na ogradama oltara i [[arhitrav]]ima starih hrvatskih crkava.

	[[~~File~~:Dubrovnik-L04-1.jpg\|right\|thumb\|260 px\|Zidine [[Dubrovnik]]a, [[UNESCO]]-va baština]]		[[Datoteka:Dubrovnik-L04-1.jpg\|right\|thumb\|260 px\|Zidine [[Dubrovnik]]a, [[UNESCO]]-va baština]]
	Ulazeći u zajedničku državu s [[Mađarska\|Mađarskom]] u 12. stoljeću, Hrvatska gubi svoju neovisnost, ali ne gubi veze sa sjeverom i zapadom, i tako dolazi do jakog srednjoeuropskog utjecaja na hrvatsku kulturu. Rano [[romanika\|romanička]] umjetnost pojavljuje se u Hrvatskoj početkom 11. stoljeća s jakim razvojem [[manastir]]a i reformom crkve. U tom periodu, veliki broj vrijednih spomenika i [[artefakt]]a napravljen je duž obale, kao npr. [[Zadarska katedrala]] (crkva Sv. Stošije) u Zadru (13. stoljeće). U hrvatskom [[Romaničko kiparstvo\|romaničkom kiparstvu]], imamo transformaciju iz ukrasnih pletera u figurativne reljefe. Najbolji primjer romaničkih skulptura su: drvena vrata [[Splitska katedrala\|Splitske katedrale]] (djelo [[Andrija Buvina\|Andrije Buvine]] (oko 1220.) i kameni portal [[Trogirska katedrala]], djelo [[Majstor Radovan\|majstora Radovan]] (oko 1240). Brojne su rane [[freska\|freske]] koje su najbolje očuvane u Istri. Na njima je moguće vidjeti mješavinu utjecaja iz Istočne i Zapadne Europe. Najstarije minijature su iz 13. stoljeća, u knjigama [[Evanđelje\|Evanđelja]] iz Splita i Trogira.		Ulazeći u zajedničku državu s [[Mađarska\|Mađarskom]] u 12. stoljeću, Hrvatska gubi svoju neovisnost, ali ne gubi veze sa sjeverom i zapadom, i tako dolazi do jakog srednjoeuropskog utjecaja na hrvatsku kulturu. Rano [[romanika\|romanička]] umjetnost pojavljuje se u Hrvatskoj početkom 11. stoljeća s jakim razvojem [[manastir]]a i reformom crkve. U tom periodu, veliki broj vrijednih spomenika i [[artefakt]]a napravljen je duž obale, kao npr. [[Zadarska katedrala]] (crkva Sv. Stošije) u Zadru (13. stoljeće). U hrvatskom [[Romaničko kiparstvo\|romaničkom kiparstvu]], imamo transformaciju iz ukrasnih pletera u figurativne reljefe. Najbolji primjer romaničkih skulptura su: drvena vrata [[Splitska katedrala\|Splitske katedrale]] (djelo [[Andrija Buvina\|Andrije Buvine]] (oko 1220.) i kameni portal [[Trogirska katedrala]], djelo [[Majstor Radovan\|majstora Radovan]] (oko 1240). Brojne su rane [[freska\|freske]] koje su najbolje očuvane u Istri. Na njima je moguće vidjeti mješavinu utjecaja iz Istočne i Zapadne Europe. Najstarije minijature su iz 13. stoljeća, u knjigama [[Evanđelje\|Evanđelja]] iz Splita i Trogira.
	[[~~File~~:Portal_Zagrebacke_katedrale.jpg\|left\|thumb\|Portal Zagrebačke katedrale]]		[[Datoteka:Portal_Zagrebacke_katedrale.jpg\|left\|thumb\|Portal Zagrebačke katedrale]]
	Umjetnost [[Gotika\|gotike]] događa se u 14. stoljeću u zlatno doba slobodnih dalmatinskih gradova koji su trgovali s hrvatskom vlastelom na kopnu. Najveći gradski projekt iz ovog vremena bila je izgradnja [[Stonske zidine\|Stonskih zidna]], oko sedam kilometara zidina sa stražarskim kulama (14. stoljeće). [[Tatari]] su razrušili romaničku katedralu u Zagrebu tijekom njihovog drugog [[Tatarski pohod na Europu\|pohoda na Europu]] 1240., ali ubrzo poslije njihovog napuštanja Zagreba, mađarski kralj [[Bela IV.]] dodjeljuje gradu Zagrebu naslov slobodnog grada ''[[Zlatna bula Bele IV.\|Zlatnom bulom kralja Bele IV.]]'' [[1242.]] godine. Ubrzo zatim biskup Timotej započinje ponovno izgradnju katedrale u gotičkom stilu.		Umjetnost [[Gotika\|gotike]] događa se u 14. stoljeću u zlatno doba slobodnih dalmatinskih gradova koji su trgovali s hrvatskom vlastelom na kopnu. Najveći gradski projekt iz ovog vremena bila je izgradnja [[Stonske zidine\|Stonskih zidna]], oko sedam kilometara zidina sa stražarskim kulama (14. stoljeće). [[Tatari]] su razrušili romaničku katedralu u Zagrebu tijekom njihovog drugog [[Tatarski pohod na Europu\|pohoda na Europu]] 1240., ali ubrzo poslije njihovog napuštanja Zagreba, mađarski kralj [[Bela IV.]] dodjeljuje gradu Zagrebu naslov slobodnog grada ''[[Zlatna bula Bele IV.\|Zlatnom bulom kralja Bele IV.]]'' [[1242.]] godine. Ubrzo zatim biskup Timotej započinje ponovno izgradnju katedrale u gotičkom stilu.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

2021-12-06T03:30:46Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

←Starija inačica		Inačica od 6. prosinac 2021. u 03:30
Redak 106:		Redak 106:
	== Arhitektura ==		== Arhitektura ==
	{{glavni\|Hrvatska arhitektura}}		{{glavni\|Hrvatska arhitektura}}
	[[Hrvatska arhitektura]] je [[arhitektura]] na području današnje Republike [[Hrvatska\|Hrvatske]]; arhitektura [[Hrvati\|Hrvata]] od [[pretpovijest]]i pa do danas. Na hrvatsku arhitekturu djelovali su utjecaji susjednih zemalja. Austrijski i mađarski utjecaji su vidljivi na javnim mjestima kao i na zgradama u sjevernom i srednjem dijelu zemlje. Veliki trgovi nazvani po kulturnim junacima, dobro održavani parkovi i pješačke zone, su slike ovih gradova, posebice gdje su velika [[Barokna arhitektura\|barokna]] zdanja sagrađena , npr. u Varaždinu i Karlovcu.<ref name="Varaždin-CTB-Baroque">{{Citiranje weba\|publisher=Varaždin County] Tourist Board\|url=http://www.turizam-vzz.hr/en/posjetite/varazdin/\|title=Varaždin – Baroque Capital of Croatia\|accessdate=10 October 2011}}</ref><ref name="JL-Karlovac-Baroque">{{~~cite news~~\|newspaper=Jutarnji list\|url=http://www.jutarnji.hr/najljepsi-gradovi-sjeverne-hrvatske---karlovac--ozalj--ogulin/877654/\| title= Najljepši gradovi Sjeverne Hrvatske – Karlovac, Ozalj, Ogulin\|trans_title=The Most Beautiful Cities of the Northern Croatia – Karlovac, Ozalj, Ogulin\|language=Croatian\|date=14 August 2010\|accessdate=10 October 2011}}</ref>		[[Hrvatska arhitektura]] je [[arhitektura]] na području današnje Republike [[Hrvatska\|Hrvatske]]; arhitektura [[Hrvati\|Hrvata]] od [[pretpovijest]]i pa do danas. Na hrvatsku arhitekturu djelovali su utjecaji susjednih zemalja. Austrijski i mađarski utjecaji su vidljivi na javnim mjestima kao i na zgradama u sjevernom i srednjem dijelu zemlje. Veliki trgovi nazvani po kulturnim junacima, dobro održavani parkovi i pješačke zone, su slike ovih gradova, posebice gdje su velika [[Barokna arhitektura\|barokna]] zdanja sagrađena , npr. u Varaždinu i Karlovcu.<ref name="Varaždin-CTB-Baroque">{{Citiranje weba\|publisher=Varaždin County] Tourist Board\|url=http://www.turizam-vzz.hr/en/posjetite/varazdin/\|title=Varaždin – Baroque Capital of Croatia\|accessdate=10 October 2011}}</ref><ref name="JL-Karlovac-Baroque">{{Citiranje novina\|newspaper=Jutarnji list\|url=http://www.jutarnji.hr/najljepsi-gradovi-sjeverne-hrvatske---karlovac--ozalj--ogulin/877654/\| title= Najljepši gradovi Sjeverne Hrvatske – Karlovac, Ozalj, Ogulin\|trans_title=The Most Beautiful Cities of the Northern Croatia – Karlovac, Ozalj, Ogulin\|language=Croatian\|date=14 August 2010\|accessdate=10 October 2011}}</ref>

	Vremenom utjecaj [[Art Nouveau]] se odražavao i na običnu arhitekturu.<ref name="IPU-Art-Nouveau">{{cite journal\|journal=Radovi Instituta za povijest umjetnosti\|issn=0350–3437\| publisher=Institute of Art History (Croatia)\|format=PDF\|language=Croatian\|url=http://www.hart.hr/uploads/documents/354.pdf\|author=Darja Radović Mahečić\|title=Sekvenca secesije – arhitekt Lav Kalda\|trans_title=Sequence of the Art Nouveau – Architect Lav Kalda\|year=2006\|volume=30\|pages= 241–264\|accessdate=10 October 2011}}</ref> Duž obale imamo mediteransku arhitekturu s jakim utjecajem [[arhitektura renesanse]] a u glavnim gradovima pojačanu djelima arhitekata [[Juraj Dalmatinac\|Juraja Dalmatinca]] i [[Nikola Firentinac\|Nikole Firentinca]]. Najstariji očuvani primjer hrvatske arhitekture su crkve iz 9. stoljeća a najveća i najpoznatija od njih je [[Crkva sv. Donata u Zadru]].<ref name="MVPEI-Art">{{Citiranje weba\|publisher=Ministry of Foreign Affairs and European Integration (Croatia)\|url=http://www.mfa.hr/MVP.asp?pcpid=1467\|title=CROATIAN ART HISTORY – OVERVIEW OF PREHISTORY\|accessdate=10 October 2011}}</ref><ref name="TZZadar-Donat">{{Citiranje weba\|publisher=Zadar Tourist Board\|url=http://www.tzzadar.hr/en/city-guide/historical-monuments/23-05-2007/church-of-saint-donat\|title=Church of Saint Donat\|accessdate= 10 October 2011}}</ref>		Vremenom utjecaj [[Art Nouveau]] se odražavao i na običnu arhitekturu.<ref name="IPU-Art-Nouveau">{{cite journal\|journal=Radovi Instituta za povijest umjetnosti\|issn=0350–3437\| publisher=Institute of Art History (Croatia)\|format=PDF\|language=Croatian\|url=http://www.hart.hr/uploads/documents/354.pdf\|author=Darja Radović Mahečić\|title=Sekvenca secesije – arhitekt Lav Kalda\|trans_title=Sequence of the Art Nouveau – Architect Lav Kalda\|year=2006\|volume=30\|pages= 241–264\|accessdate=10 October 2011}}</ref> Duž obale imamo mediteransku arhitekturu s jakim utjecajem [[arhitektura renesanse]] a u glavnim gradovima pojačanu djelima arhitekata [[Juraj Dalmatinac\|Juraja Dalmatinca]] i [[Nikola Firentinac\|Nikole Firentinca]]. Najstariji očuvani primjer hrvatske arhitekture su crkve iz 9. stoljeća a najveća i najpoznatija od njih je [[Crkva sv. Donata u Zadru]].<ref name="MVPEI-Art">{{Citiranje weba\|publisher=Ministry of Foreign Affairs and European Integration (Croatia)\|url=http://www.mfa.hr/MVP.asp?pcpid=1467\|title=CROATIAN ART HISTORY – OVERVIEW OF PREHISTORY\|accessdate=10 October 2011}}</ref><ref name="TZZadar-Donat">{{Citiranje weba\|publisher=Zadar Tourist Board\|url=http://www.tzzadar.hr/en/city-guide/historical-monuments/23-05-2007/church-of-saint-donat\|title=Church of Saint Donat\|accessdate= 10 October 2011}}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-19T10:08:39Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 19. studeni 2021. u 10:08
Redak 3:		Redak 3:
	'''Kultura u Hrvatskoj''' ima svoje korijene u dugoj hrvatskoj povijesti: [[Hrvati]] naseljavaju ova područja četrnaest stoljeća ali postoje i značajni ostaci drugih, starijih naroda koji su živjeli na ovim područjima, i koji su dobro očuvani.		'''Kultura u Hrvatskoj''' ima svoje korijene u dugoj hrvatskoj povijesti: [[Hrvati]] naseljavaju ova područja četrnaest stoljeća ali postoje i značajni ostaci drugih, starijih naroda koji su živjeli na ovim područjima, i koji su dobro očuvani.

	Zbog svog geografskog položaja, [[Hrvatska]] predstavlja mješavinu četiri različite kulturne sfere. Područje je bilo raskrižje između zapadnog i istočnog kulturnog i političkog utjecaja, još od podjele na [[Zapadno Rimsko Carstvo\|Zapadno]] i [[Istočno Rimsko Carstvo]], ali i dio [[Srednja Europa\|Srednje]] i Mediteranske Europe.<ref name="HTZ-History-Culture">{{~~cite web~~\|publisher=Hrvatska turistička zajednica\|url=http://croatia.hr/en-GB/Discover-Croatia/Culture-and-History\|title=Kltura i povijest {{eng oznaka}}\|accessdate=7. listopada 2011.}}</ref> [[Ilirski pokret]] je bio najznačajniji period nacionalne kulturne povijesti, kao što se pokazalo da je 19. stoljeće bilo ključno u emancipaciji [[hrvatski jezik\|hrvatskog jezika]], i razvoju umjetnosti i kulture na svim poljima, dajući mnogobrojne povijesne osobe.		Zbog svog geografskog položaja, [[Hrvatska]] predstavlja mješavinu četiri različite kulturne sfere. Područje je bilo raskrižje između zapadnog i istočnog kulturnog i političkog utjecaja, još od podjele na [[Zapadno Rimsko Carstvo\|Zapadno]] i [[Istočno Rimsko Carstvo]], ali i dio [[Srednja Europa\|Srednje]] i Mediteranske Europe.<ref name="HTZ-History-Culture">{{Citiranje weba\|publisher=Hrvatska turistička zajednica\|url=http://croatia.hr/en-GB/Discover-Croatia/Culture-and-History\|title=Kltura i povijest {{eng oznaka}}\|accessdate=7. listopada 2011.}}</ref> [[Ilirski pokret]] je bio najznačajniji period nacionalne kulturne povijesti, kao što se pokazalo da je 19. stoljeće bilo ključno u emancipaciji [[hrvatski jezik\|hrvatskog jezika]], i razvoju umjetnosti i kulture na svim poljima, dajući mnogobrojne povijesne osobe.
	Vjerojatno je najpoznatiji hrvatski kulturni doprinos ostatku svjetske kulture, izum [[kravata\|kravate]].		Vjerojatno je najpoznatiji hrvatski kulturni doprinos ostatku svjetske kulture, izum [[kravata\|kravate]].

Redak 106:		Redak 106:
	== Arhitektura ==		== Arhitektura ==
	{{glavni\|Hrvatska arhitektura}}		{{glavni\|Hrvatska arhitektura}}
	[[Hrvatska arhitektura]] je [[arhitektura]] na području današnje Republike [[Hrvatska\|Hrvatske]]; arhitektura [[Hrvati\|Hrvata]] od [[pretpovijest]]i pa do danas. Na hrvatsku arhitekturu djelovali su utjecaji susjednih zemalja. Austrijski i mađarski utjecaji su vidljivi na javnim mjestima kao i na zgradama u sjevernom i srednjem dijelu zemlje. Veliki trgovi nazvani po kulturnim junacima, dobro održavani parkovi i pješačke zone, su slike ovih gradova, posebice gdje su velika [[Barokna arhitektura\|barokna]] zdanja sagrađena , npr. u Varaždinu i Karlovcu.<ref name="Varaždin-CTB-Baroque">{{~~cite web~~\|publisher=Varaždin County] Tourist Board\|url=http://www.turizam-vzz.hr/en/posjetite/varazdin/\|title=Varaždin – Baroque Capital of Croatia\|accessdate=10 October 2011}}</ref><ref name="JL-Karlovac-Baroque">{{cite news\|newspaper=Jutarnji list\|url=http://www.jutarnji.hr/najljepsi-gradovi-sjeverne-hrvatske---karlovac--ozalj--ogulin/877654/\| title= Najljepši gradovi Sjeverne Hrvatske – Karlovac, Ozalj, Ogulin\|trans_title=The Most Beautiful Cities of the Northern Croatia – Karlovac, Ozalj, Ogulin\|language=Croatian\|date=14 August 2010\|accessdate=10 October 2011}}</ref>		[[Hrvatska arhitektura]] je [[arhitektura]] na području današnje Republike [[Hrvatska\|Hrvatske]]; arhitektura [[Hrvati\|Hrvata]] od [[pretpovijest]]i pa do danas. Na hrvatsku arhitekturu djelovali su utjecaji susjednih zemalja. Austrijski i mađarski utjecaji su vidljivi na javnim mjestima kao i na zgradama u sjevernom i srednjem dijelu zemlje. Veliki trgovi nazvani po kulturnim junacima, dobro održavani parkovi i pješačke zone, su slike ovih gradova, posebice gdje su velika [[Barokna arhitektura\|barokna]] zdanja sagrađena , npr. u Varaždinu i Karlovcu.<ref name="Varaždin-CTB-Baroque">{{Citiranje weba\|publisher=Varaždin County] Tourist Board\|url=http://www.turizam-vzz.hr/en/posjetite/varazdin/\|title=Varaždin – Baroque Capital of Croatia\|accessdate=10 October 2011}}</ref><ref name="JL-Karlovac-Baroque">{{cite news\|newspaper=Jutarnji list\|url=http://www.jutarnji.hr/najljepsi-gradovi-sjeverne-hrvatske---karlovac--ozalj--ogulin/877654/\| title= Najljepši gradovi Sjeverne Hrvatske – Karlovac, Ozalj, Ogulin\|trans_title=The Most Beautiful Cities of the Northern Croatia – Karlovac, Ozalj, Ogulin\|language=Croatian\|date=14 August 2010\|accessdate=10 October 2011}}</ref>

	Vremenom utjecaj [[Art Nouveau]] se odražavao i na običnu arhitekturu.<ref name="IPU-Art-Nouveau">{{cite journal\|journal=Radovi Instituta za povijest umjetnosti\|issn=0350–3437\| publisher=Institute of Art History (Croatia)\|format=PDF\|language=Croatian\|url=http://www.hart.hr/uploads/documents/354.pdf\|author=Darja Radović Mahečić\|title=Sekvenca secesije – arhitekt Lav Kalda\|trans_title=Sequence of the Art Nouveau – Architect Lav Kalda\|year=2006\|volume=30\|pages= 241–264\|accessdate=10 October 2011}}</ref> Duž obale imamo mediteransku arhitekturu s jakim utjecajem [[arhitektura renesanse]] a u glavnim gradovima pojačanu djelima arhitekata [[Juraj Dalmatinac\|Juraja Dalmatinca]] i [[Nikola Firentinac\|Nikole Firentinca]]. Najstariji očuvani primjer hrvatske arhitekture su crkve iz 9. stoljeća a najveća i najpoznatija od njih je [[Crkva sv. Donata u Zadru]].<ref name="MVPEI-Art">{{~~cite web~~\|publisher=Ministry of Foreign Affairs and European Integration (Croatia)\|url=http://www.mfa.hr/MVP.asp?pcpid=1467\|title=CROATIAN ART HISTORY – OVERVIEW OF PREHISTORY\|accessdate=10 October 2011}}</ref><ref name="TZZadar-Donat">{{~~cite web~~\|publisher=Zadar Tourist Board\|url=http://www.tzzadar.hr/en/city-guide/historical-monuments/23-05-2007/church-of-saint-donat\|title=Church of Saint Donat\|accessdate= 10 October 2011}}</ref>		Vremenom utjecaj [[Art Nouveau]] se odražavao i na običnu arhitekturu.<ref name="IPU-Art-Nouveau">{{cite journal\|journal=Radovi Instituta za povijest umjetnosti\|issn=0350–3437\| publisher=Institute of Art History (Croatia)\|format=PDF\|language=Croatian\|url=http://www.hart.hr/uploads/documents/354.pdf\|author=Darja Radović Mahečić\|title=Sekvenca secesije – arhitekt Lav Kalda\|trans_title=Sequence of the Art Nouveau – Architect Lav Kalda\|year=2006\|volume=30\|pages= 241–264\|accessdate=10 October 2011}}</ref> Duž obale imamo mediteransku arhitekturu s jakim utjecajem [[arhitektura renesanse]] a u glavnim gradovima pojačanu djelima arhitekata [[Juraj Dalmatinac\|Juraja Dalmatinca]] i [[Nikola Firentinac\|Nikole Firentinca]]. Najstariji očuvani primjer hrvatske arhitekture su crkve iz 9. stoljeća a najveća i najpoznatija od njih je [[Crkva sv. Donata u Zadru]].<ref name="MVPEI-Art">{{Citiranje weba\|publisher=Ministry of Foreign Affairs and European Integration (Croatia)\|url=http://www.mfa.hr/MVP.asp?pcpid=1467\|title=CROATIAN ART HISTORY – OVERVIEW OF PREHISTORY\|accessdate=10 October 2011}}</ref><ref name="TZZadar-Donat">{{Citiranje weba\|publisher=Zadar Tourist Board\|url=http://www.tzzadar.hr/en/city-guide/historical-monuments/23-05-2007/church-of-saint-donat\|title=Church of Saint Donat\|accessdate= 10 October 2011}}</ref>

	== Hrvatska kuhinja ==		== Hrvatska kuhinja ==
Redak 119:		Redak 119:
	== Šport ==		== Šport ==
	{{glavni\|Šport u Hrvatskoj}}		{{glavni\|Šport u Hrvatskoj}}
	[[Hrvatska]] je specifična po tome što s obzirom na broj stanovnika postiže značajne [[šport]]ske rezultate. Najpopularniji šport u Hrvatskoj je [[nogomet]], pod okriljem Hrvatskog nogometnog saveza koji ima više od 118.000 registriranih igrača<ref>{{~~cite web~~\|publisher=[[Hrvatski nogometni savez\|Croatian Football Federation]]\|url=http://www.hns-cff.hr/?ln=en&w=o_hns\|title=About Croatian Football Federation\|accessdate=6 August 2014}}</ref>.		[[Hrvatska]] je specifična po tome što s obzirom na broj stanovnika postiže značajne [[šport]]ske rezultate. Najpopularniji šport u Hrvatskoj je [[nogomet]], pod okriljem Hrvatskog nogometnog saveza koji ima više od 118.000 registriranih igrača<ref>{{Citiranje weba\|publisher=[[Hrvatski nogometni savez\|Croatian Football Federation]]\|url=http://www.hns-cff.hr/?ln=en&w=o_hns\|title=About Croatian Football Federation\|accessdate=6 August 2014}}</ref>.
	Najbolji uspjeh Hrvatske nogometne reprezentacije je osvojeno drugo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu Rusija 2018.\|SP 2018. godine.]]		Najbolji uspjeh Hrvatske nogometne reprezentacije je osvojeno drugo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu Rusija 2018.\|SP 2018. godine.]]
	Zapažen je uspjeh hrvatskih športaša i u ekipnim športovima ([[rukomet]]u, [[vaterpolo\|vaterpolu]], [[veslanje\|veslanju]]) ali i u pojedinačnim športovima ([[tenis]]u, [[skijanje\|skijanju]]).		Zapažen je uspjeh hrvatskih športaša i u ekipnim športovima ([[rukomet]]u, [[vaterpolo\|vaterpolu]], [[veslanje\|veslanju]]) ali i u pojedinačnim športovima ([[tenis]]u, [[skijanje\|skijanju]]).

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-14T21:14:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Jubilarni članak|152.000}}
[[Datoteka:Bascanska ploca.jpg|mini|260px|<center>[[Bašćanska ploča]]</center>]]
'''Kultura u Hrvatskoj''' ima svoje korijene u dugoj hrvatskoj povijesti: [[Hrvati]] naseljavaju ova područja četrnaest stoljeća ali postoje i značajni ostaci drugih, starijih naroda koji su živjeli na ovim područjima, i koji su dobro očuvani.

Zbog svog geografskog položaja, [[Hrvatska]] predstavlja mješavinu četiri različite kulturne sfere. Područje je bilo raskrižje između zapadnog i istočnog kulturnog i političkog utjecaja, još od podjele na [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadno]] i [[Istočno Rimsko Carstvo]], ali i dio [[Srednja Europa|Srednje]] i Mediteranske Europe.<ref name="HTZ-History-Culture">{{cite web|publisher=Hrvatska turistička zajednica|url=http://croatia.hr/en-GB/Discover-Croatia/Culture-and-History|title=Kltura i povijest {{eng oznaka}}|accessdate=7. listopada 2011.}}</ref> [[Ilirski pokret]] je bio najznačajniji period nacionalne kulturne povijesti, kao što se pokazalo da je 19. stoljeće bilo ključno u emancipaciji [[hrvatski jezik|hrvatskog jezika]], i razvoju umjetnosti i kulture na svim poljima, dajući mnogobrojne povijesne osobe.
Vjerojatno je najpoznatiji hrvatski kulturni doprinos ostatku svjetske kulture, izum [[kravata|kravate]].

== Drevna baština ==
Drevni spomenici iz [[paleolitik]]a, napravljeni su od jednostavnog kamena i kosti. U neke od najstarijih ostataka, ubrajaju se 100.000 godina stare kosti neandertalca, nedaleko [[Krapina|Krapine]], u [[Hrvatsko Zagorje|Hrvatskom Zagorju]].

Najinteresantniji ostaci iz [[Bakreno doba|bakrenog doba]] ili eneolitika pripadaju ''[[Vučedolska kultura|Vučedolskoj kulturi]]''. U [[Brončano doba]] dolazi do razvoja ''Vinkovačke kulture'' (nazvane po gradu [[Vinkovci]]ma) koja je prepoznatljiva po brončanim fibulama, koje su mijenjale predmete poput igala i dugmadi.

Kultura brončanog doba Ilira, naroda koji je obitavao na ovom prostoru, počinje dobivati konture u 7. st. pr.Kr.
Mnogobrojni spomenici iz ovog doba su sačuvani, kao i zidovi [[citadela|citadele]], ''[[Nezakcij]]'' nedaleko [[Pula|Pule]], jednog od brojnih istarskih gradova iz [[Željezno doba|Željeznog doba]].

Grci iz [[Sirakuza|Sirakuze]] na [[Sicilija|Siciliji]] su 390 pr. Kr. doplovili do otoka [[Vis]]a (''[[Issa]]''), [[Hvar]]a (''[[Pharos]]''), i [[Korčula|Korčule]] (''Corcyra Nigra''), i tu osnovali [[polis|gradove-države]] u kojima su živjeli poprilično izolirano.

Istodobno dok su se grčke kolonije razvijale na otocima, Iliri su se organizirali na kopnu. Na njihovu umjetnost je uveliko utjecala [[Grčka umjetnost]] i oni su je čak kopirali. Poznata je bila ilirska kraljica [[Teuta]] koja je uspješno vodila obrambene ratove protiv Rimljana. Ipak Rimljani osvajaju ove oblasti u 1. stoljeću, nazivajući ih Ilirskom pokrajinama.

Rimljani<ref>[http://www.artchive.com/artchive/R/roman.html Roman Art]</ref> na cijelom priobalnom području reorganiziraju centre iz [[citadela]] u urbane gradove. Bilo je najmanje 30 gradova u [[Istra|Istri]], [[Liburnija|Liburniji]] i [[Dalmacija|Dalmaciji]] s rimskim državljanstvom ([[civitas]]). Najbolje očuvana mreža rimskih ulica (decumanus/cardo) nalazila se u ''Epetionu'' (''Poreč'') i ''Jaderu'' ([[Zadar]]). Najbolje sačuvani rimski spomenici su iz grada ''Pole'' ([[Pula]]) uključujući [[amfiteatar u Puli|amfiteatar]] iz 2. stoljeća.

U 3. stoljeću, najveći i najznačajniji grad Dalmacije bila je [[Salona]] sa 40.000 stanovnika.

Nedaleko grada, imperator [[Dioklecijan]], rođen u Saloni, gradi oko 300. godine [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanovu palaču]],<ref>[http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=17691 C.Michael Hogan, "Diocletian's Palace", The Megalithic Portal, A. Burnham ed., Oct. 6, 2007]</ref> koja je najveći i najznačajniji spomenik kasnog antičkog perioda u svijetu. U 4. stoljeću, Salona postaje centar kršćanstva cjelokupnog zapadnog [[Balkan]]a. U njoj su bile mnogobrojne [[bazilika|bazilike]] i [[nekropola|nekropole]] a i dva sveca su živjela u gradu u tom periodu: ''Domnius'' ([[Sveti Dujam]]) i ''Anastasius'' ([[Sveti Anastazije]]).
Jedna od malobrojnih očuvanih bazilika u zapadnoj Europi (pored one u [[Ravenna|Ravenni]]) iz ranog [[bizant]]skog perioda je [[Eufrazijeva bazilika]] u [[Poreč]]u iz 6. stoljeća.
[[Datoteka:Zadar2.jpg|mini|desno|200px|[[Predromanika|Predromanička]] '''[[crkva Sv. Donata]]''' u [[Zadar|Zadru]] iz 9. stoljeća.]]
U ranom Srednjem vijeku dolazi do velike [[Seoba naroda|Seobe naroda]] i ovaj period je vjerojatno bio ''mračno doba'' u kulturnom smislu sve do uspješne gradnje slavenskih država koje su surađivale s italičkim gradovima koji su preostali na obali.

== Umjetnost ==
{{glavni|Likovna umjetnost u Hrvatskoj}}
[[File:1240 portal Trogir.jpg|thumb|left|[[Radovanov portal]] na [[Trogirska katedrala|Trogirskoj katedrali]], oko 1240.]]
U 7. stoljeću Hrvati, zajedno s drugim [[Slaveni]]ma i [[Avari]]ma, dolaze sa Sjevera Europe na ova područja gdje i danas obitavaju.<ref>[http://www.rastko.org.rs/arheologija/vsedov-slavs_2.html Valentin V. Sedov, ''Slavs in the Early Middle Ages'']</ref> Hrvati su bili veoma otvoreni prema [[rimska umjetnost|rimskoj umjetnosti]] i kulturi, ali prije svega prema [[kršćanstvo|kršćanstvu]].

Prve crkve<ref>[http://www.culturenet.hr/v1/english/panorama.asp?id=56 The First Croatian State]</ref> izgrađene su kao kraljevska svetišta, a najjači utjecaji rimske umjetnosti bili su u Dalmaciji gdje je urbanizacija bila najgušća, i gdje je bio veliki broj spomenika. Vremenom, taj utjecaj je zapostavljen s određenim pojednostavljenjima, izmijenjeni su naslijeđeni oblici a dolazi čak i do pojave originalnih građevina.
Najveća i najkompliciranija središnje-bazirana crkva je crkva sv. Donata u [[Zadar|Zadru]]. Iz ovih vremena, s njenom veličinom i ljepota se mogla jedino mjeriti [[Dvorska kapela Karla Velikog u Aachenu]]. Ograda [[oltar]]a i prozori su bili ukrašeni s providnim [[ornament]]ima poznatim pod nazivom [[hrvatski pleter]].
Neki put natpisi su bili napisani [[glagoljica|glagoljicom]]. Ubrzo je glagoljica zamijenjena latinicom na ogradama oltara i [[arhitrav]]ima starih hrvatskih crkava.

[[File:Dubrovnik-L04-1.jpg|right|thumb|260 px|Zidine [[Dubrovnik]]a, [[UNESCO]]-va baština]]
Ulazeći u zajedničku državu s [[Mađarska|Mađarskom]] u 12. stoljeću, Hrvatska gubi svoju neovisnost, ali ne gubi veze sa sjeverom i zapadom, i tako dolazi do jakog srednjoeuropskog utjecaja na hrvatsku kulturu. Rano [[romanika|romanička]] umjetnost pojavljuje se u Hrvatskoj početkom 11. stoljeća s jakim razvojem [[manastir]]a i reformom crkve. U tom periodu, veliki broj vrijednih spomenika i [[artefakt]]a napravljen je duž obale, kao npr. [[Zadarska katedrala]] (crkva Sv. Stošije) u Zadru (13. stoljeće). U hrvatskom [[Romaničko kiparstvo|romaničkom kiparstvu]], imamo transformaciju iz ukrasnih pletera u figurativne reljefe. Najbolji primjer romaničkih skulptura su: drvena vrata [[Splitska katedrala|Splitske katedrale]] (djelo [[Andrija Buvina|Andrije Buvine]] (oko 1220.) i kameni portal [[Trogirska katedrala]], djelo [[Majstor Radovan|majstora Radovan]] (oko 1240). Brojne su rane [[freska|freske]] koje su najbolje očuvane u Istri. Na njima je moguće vidjeti mješavinu utjecaja iz Istočne i Zapadne Europe. Najstarije minijature su iz 13. stoljeća, u knjigama [[Evanđelje|Evanđelja]] iz Splita i Trogira.
[[File:Portal_Zagrebacke_katedrale.jpg|left|thumb|Portal Zagrebačke katedrale]]
Umjetnost [[Gotika|gotike]] događa se u 14. stoljeću u zlatno doba slobodnih dalmatinskih gradova koji su trgovali s hrvatskom vlastelom na kopnu. Najveći gradski projekt iz ovog vremena bila je izgradnja [[Stonske zidine|Stonskih zidna]], oko sedam kilometara zidina sa stražarskim kulama (14. stoljeće). [[Tatari]] su razrušili romaničku katedralu u Zagrebu tijekom njihovog drugog [[Tatarski pohod na Europu|pohoda na Europu]] 1240., ali ubrzo poslije njihovog napuštanja Zagreba, mađarski kralj [[Bela IV.]] dodjeljuje gradu Zagrebu naslov slobodnog grada ''[[Zlatna bula Bele IV.|Zlatnom bulom kralja Bele IV.]]'' [[1242.]] godine. Ubrzo zatim biskup Timotej započinje ponovno izgradnju katedrale u gotičkom stilu.

[[Zadar]] je bio neovisan grad [[Mletačka republika|Mletačke republike]]. Najljepši primjeri gotičkog humanizma u Zadru su reljefi na pozlaćenom srebrnom limu, npr. na ''[[Škrinja Svetog Šimuna|Škrinji Sv. Šimuna]]'' (1380. majstor iz [[Milano|Milana]]). Gotičko slikarstvo je slabije očuvano, a najljepši radovi se mogu vidjeti u Istri u obliku fresaka npr. ''Vincenta iz Kastva'' u ''Crkvi sv. Marije'' u ''Škriljinama'' nedaleko ''Berama'', 1474. Iz tog doba su dva [[iluminirani rukopis|ilumirana rukopisa]] koje su napravili splitski svećenici, ''[[Hvalov zbornik]]'' (danas u Zagrebu) i ''[[Hrvojev misal]]'' (danas u [[Istanbul]]u).

[[Datoteka:Sibenik_katedrala.jpg|thumb|left|<center>Katedrala sv. Jakova u Šibeniku, uvrštena u [[UNESCO]]-ov [[Svjetska baština|popis svjetskog kulturnog nasljeđa]]]]
[[Datoteka:Giulio Clovio 001.jpg|mini|desno|<center>[[Julije Klović]], [[Minijatura (slikarstvo)|minijatura]] ''Sv. Ivan iz Kölnskog evanđelja'', [[pergament]] na papiru, 1532., Knjižnica sveučilišta John Rylands, [[Manchester]].]]
U 15. stoljeću Hrvatska je bila podijeljena između tri države: sjeverni dio Hrvatske je bio dio [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]], Dalmacijom je vladala [[Mletačka Republika]] (s izuzetkom [[Dubrovnik]]a), dok je Slavonija bila pod [[Otomansko Carstvo|Otomanskim Carstvom]]. Dalmacija je bila na periferiji nekoliko utjecaja tako da je na religijsku i javnu arhitekturu jasno utjecala talijanska [[renesansa]]. Tri djela iz ovog perioda su od europske važnosti, i koja su doprinijela daljem razvoju renesansne arhitekture: [[Katedrala sv. Jakova u Šibeniku|Katedrala sv. Jakova]] u [[Šibenik]]u, 1441. (djelo [[Juraj Dalmatinac|Juraja Dalmatinca]]; ''Kapela blaženog Ivana'' u trogirskoj katedrali 1468. (djelo [[Nikola Firentinac|Nikole Firentinca]]); ''Sorkočevića vila'' na ''[[Lapad]]u'' nedaleko Dubrovnika 1521.

U sjeverozapadnoj Hrvatskoj, početak ratova s Otomanskim Carstvom prouzročio je mnogobrojne probleme ali na duže staze gledano dolazi do pojačanog sjevernog kulturnog utjecaja, imajući vladare iz [[Habsburg|Austrije]]. Otomanski Turci su bilo poznati po svom nasilju. Sa stalnom opasnošću koja je dolazila od Turaka s istoka, bilo je skromnih utjecaja renesanse, dok su se [[utvrdno graditeljstvo|utvrde]] tresle, kao npr. utvrđeni grad [[Karlovac]] (1579.) i utvrda hrvatske plemićke obitelji [[Ratkaj]] u ''Velikom Taboru'' (16. stoljeće). Neki poznati hrvatski renesansni umjetnici živjeli su i radili u drugim zemljama, poput braće [[Franjo Vranjanin|Franje]] i [[Lucijan Vranjanin|Lucijana Vranjanina]], minijaturista [[Julije Klović|Julija Klovića]], i poznatog slikara manirizma [[Andrija Medulić|Andrije Medulića]] (učitelj [[El Greco|El Greca]]).

[[Datoteka:Svvlaho_photo.jpg|mini|250px|lijevo|Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku]]
U 17. i 18. stoljeću, Hrvatska se ujedinila s dijelovima koje su okupirali [[Mletačka Republika]] i [[Otomansko Carstvo]].

Ujedinjenje je pridonijelo iznenadnom procvatu svih oblika umjetnosti. Velike utvrde za zaštitnim rovovima i brojnim kulama izgrađene su zbog stalnih opasnosti koje su dolazile od Osmanlija. Dvije najveće utvrde bile su [[Osijek]] i [[Slavonski Brod]]. Kasnije ove utvrde prerastaju u velike gradove. Urbano planiranje u baroknom stilu se može pronaći u brojnim gradovima npr. u [[Karlovac|Karlovcu]], [[Bjelovar]]u, [[Koprivnica|Koprivnici]], i [[Virovitica|Virovitici]]. U dalmatinskim gradovima mogu se također naći barokne kule i [[bastion]]i ugrađeni u stare zidine, kao one u [[Pula|Puli]], [[Šibenik]]u ili u [[Hvar]]u. Ipak, najveći barokni projekt ostvaren je u Dubrovniku u 17. stoljeću poslije razornog potresa u 1667. godini kada je skoro cijeli grad razrušen.

[[Zidno slikarstvo]] cvjeta u svim dijelovima Hrvatske, od iluzionističkih fresaka u crkvi ''Crkvi sv. Marije'' u [[Samobor]]u, ''Crkvi sv. Katarine'' u [[Zagreb]]u pa sve do [[isusovci|isusovačke]] crkve u Dubrovniku. Razmjena umjetnika između Hrvatske i drugih europskih država bila je prisutna. Najpoznatiji hrvatski slikar bio je [[Federiko Benković]] koji je skoro cijeli svoj život radio u Italiji, dok je međutim jedan talijanski umjetnik, ''Francesco Robba'', svoje najbolje barokne skulpture ostvario u Hrvatskoj.

U 19. stoljeću [[romantizam|pokret romantizma]] bio je sentimentalan, nježan i suptilan. Krajem 19. stoljeća, arhitekt [[Hermann Bollé]] poduzeo je jedan od najvećih projekata europskog historicizma, pola kilometra dug neo-renesansne lukove s dvadeset kupola na groblju [[Mirogoj]] u Zagrebu. Istodobno, gradovi u Hrvatskoj dobivaju važan urbani izgled. Zgrada koja je naglašavala sve tri vizualne umjetnosti je bivša zgrada ''Ministarstva molitve i obrazovanja'' (tzv. "Zlatna dvorana") u Zagrebu (H. Bollé, 1895.). [[Vlaho Bukovac]] donosi iz Pariza duh [[impresionizam|impresionizma]], i snažno utječe na mlađe umjetnike (uključujući i autora "Zlatne dvorane").

Burno 20. stoljeće u hrvatskoj povijesti utjecalo je na politička i kulturna zbivanja u Hrvatskoj u više navrata, ali i pored toga Hrvatska je zadržala svoj osebujan položaj na raskrižju različitih kultura.

== Glazba ==
{{glavni|Hrvatska glazba}}
Na glazbu u Hrvatskoj su utjecala dva glavna pravca: srednjoeuropski, koji je zastupljen u središnjim i sjevernim dijelovima zemlje, kao i u [[Slavonija|Slavoniji]], i mediteranski, zastupljen uglavnom u obalnom području Dalmacije i Istre.

U Hrvatskoj su popularni [[pop]] i [[rock]], često u kombinaciju s dalmatinskim ili slavonskim narodnim elementima. Od sredine 20. stoljeća pa na ovamo, [[šlager]]i i glazba inspirirana [[šansona]]ma bili su okosnica hrvatske popularne glazbe.

== Obrazovanje ==
{{glavni|Obrazovanje u Hrvatskoj}}
[[Datoteka:FER Zagreb.jpg|mini|250px|Zgrade Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu]]

Državljani Hrvatske imaju zagarantirano pravo besplatnog osnovnog i srednjeg školstva, i djelomično i na sveučilištima.

U Hrvatskoj ima više od 800 osnovnih i više od 400 srednjih škola.
Više obrazovanje također sponzorira vlada, uglavnom za studente s boljim rezultatima. U Hrvatskoj postoje 32 veleučilišta i 7 sveučilišta u većim gradovima: [[Sveučilište u Zagrebu|Zagrebu]], [[Sveučilište u Splitu|Splitu]], [[Sveučilište u Rijeci|Rijeci]], [[Sveučilište u Osijeku|Osijeku]], [[Sveučilište u Zadru|Zadru]], [[Sveučilište u Dubrovniku|Dubrovniku]], i [[Sveučilište u Puli|Puli]]. Svako hrvatsko sveučilište se sastoji od većeg broja nezavisnih fakulteta: koji su usmjereni na neku specifičnu oblast izučavanja: prirodne znanosti, filozofija, inženjerstvo, pravo, ekonomija, arhitektura, medicina itd.
Postoje i druge obrazovne i znanstvene ustanove, kao npr. [[Institut Ruđer Bošković]]) ili [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti]], institucija koja proklamira jezik, kulturu i znanost od 1866. godine.

[[Katolička Crkva]] je potpomogla osnivanju velikog broja obrazovnih ustanova u Hrvatskoj. Čak i danas Crkva nastavlja s obrazovnim radom kroz brojne seminare na teološkim fakultetima u zemlji, kao i na [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima|Papinskom hrvatskom zavodu svetog Jeronima]] za hrvatske studente u [[Rim]]u.

== Poznati Hrvati ==
[[Datoteka:Estatua de Tomislav de Croacia, Zagreb, Croacia, 2014-04-13, DD 01.JPG|mini|200px|[[Robert Frangeš-Mihanović]], '''Kralj [[Tomislav]]''', 1928.-38., bronca, Trg kralja Tomislava, [[Zagreb]].]]
Ovo je nepotpun popis značajnih Hrvata:
* knez [[Domagoj]]
* knez [[Branimir]]
* [[kralj Tomislav]], prvi hrvatski kralj
* kralj [[Petar Krešimir IV.]]
* kralj [[Dmitar Zvonimir]]
* [[Ante Starčević]], "otac domovine"
* [[Nikola Šubić Zrinski]], državnik i vojskovođa
* pjesnik [[Marko Marulić]]
* pisac [[Marin Držić]]
* [[Faust Vrančić]], izumitelj padobrana
* [[Ruđer Bošković]], fizičar i diplomat
* pjesnik [[Ivan Gundulić]]
* [[Josip Jelačić]], hrvatski [[ban]] i general
* kipar [[Ivan Meštrović]]
* [[Ivan Vukić]], izumitelj [[torpedo|torpeda]]
* kemičar [[Lavoslav Ružička]]
* [[Eduard Slavoljub Penkala]], izumitelj nalivpera s čvrstom tintom
* [[Stjepan Radić]], hrvatski političar
* pisac [[Miroslav Krleža]]
* pisac [[Vladimir Nazor]]
* [[Josip Broz Tito]], predsjednik Jugoslavije
* Seizmolog [[Andrija Mohorovičić]], otkrio [[Mohorovičićev diskontinuitet]]

== Arhitektura ==
{{glavni|Hrvatska arhitektura}}
[[Hrvatska arhitektura]] je [[arhitektura]] na području današnje Republike [[Hrvatska|Hrvatske]]; arhitektura [[Hrvati|Hrvata]] od [[pretpovijest]]i pa do danas. Na hrvatsku arhitekturu djelovali su utjecaji susjednih zemalja. Austrijski i mađarski utjecaji su vidljivi na javnim mjestima kao i na zgradama u sjevernom i srednjem dijelu zemlje. Veliki trgovi nazvani po kulturnim junacima, dobro održavani parkovi i pješačke zone, su slike ovih gradova, posebice gdje su velika [[Barokna arhitektura|barokna]] zdanja sagrađena , npr. u Varaždinu i Karlovcu.<ref name="Varaždin-CTB-Baroque">{{cite web|publisher=Varaždin County] Tourist Board|url=http://www.turizam-vzz.hr/en/posjetite/varazdin/|title=Varaždin – Baroque Capital of Croatia|accessdate=10 October 2011}}</ref><ref name="JL-Karlovac-Baroque">{{cite news|newspaper=Jutarnji list|url=http://www.jutarnji.hr/najljepsi-gradovi-sjeverne-hrvatske---karlovac--ozalj--ogulin/877654/| title= Najljepši gradovi Sjeverne Hrvatske – Karlovac, Ozalj, Ogulin|trans_title=The Most Beautiful Cities of the Northern Croatia – Karlovac, Ozalj, Ogulin|language=Croatian|date=14 August 2010|accessdate=10 October 2011}}</ref>

Vremenom utjecaj [[Art Nouveau]] se odražavao i na običnu arhitekturu.<ref name="IPU-Art-Nouveau">{{cite journal|journal=Radovi Instituta za povijest umjetnosti|issn=0350–3437| publisher=Institute of Art History (Croatia)|format=PDF|language=Croatian|url=http://www.hart.hr/uploads/documents/354.pdf|author=Darja Radović Mahečić|title=Sekvenca secesije – arhitekt Lav Kalda|trans_title=Sequence of the Art Nouveau – Architect Lav Kalda|year=2006|volume=30|pages= 241–264|accessdate=10 October 2011}}</ref> Duž obale imamo mediteransku arhitekturu s jakim utjecajem [[arhitektura renesanse]] a u glavnim gradovima pojačanu djelima arhitekata [[Juraj Dalmatinac|Juraja Dalmatinca]] i [[Nikola Firentinac|Nikole Firentinca]]. Najstariji očuvani primjer hrvatske arhitekture su crkve iz 9. stoljeća a najveća i najpoznatija od njih je [[Crkva sv. Donata u Zadru]].<ref name="MVPEI-Art">{{cite web|publisher=Ministry of Foreign Affairs and European Integration (Croatia)|url=http://www.mfa.hr/MVP.asp?pcpid=1467|title=CROATIAN ART HISTORY – OVERVIEW OF PREHISTORY|accessdate=10 October 2011}}</ref><ref name="TZZadar-Donat">{{cite web|publisher=Zadar Tourist Board|url=http://www.tzzadar.hr/en/city-guide/historical-monuments/23-05-2007/church-of-saint-donat|title=Church of Saint Donat|accessdate= 10 October 2011}}</ref>

== Hrvatska kuhinja ==
{{glavni|Hrvatska kuhinja}}
[[Hrvatska kuhinja]] je heterogena i iz tog razloga poznata kao ''regionalna kuhinja'' jer svaki dio Hrvatske ima svoju kulinarsku tradiciju.
Kuhinja u unutrašnjosti ima više sličnosti s [[austrougarska|austrougarskom kuhinjom]] i ponegdje [[turska kuhinja|turskom kuhinjom]]. Na [[Hrvatski Jadran|hrvatskom Jadranu]] su vidljivi utjecaji [[antika|antičke]] i [[Iliri|ilirske]] kuhinje, a kasnije i [[mediteran |mediteranske kuhinje]], poglavito [[talijanska kuhinja|talijanske]] i [[Francuska kuhinja|francuske]] kuhinje.

Kuhinje kontinentalne Hrvatske karakteriziraju složeniji način pripreme te veći broj hranjivih jela i namirnica poput svih vrsta mesa, raznih vrsta povrća, voća žitarica te mliječnih proizvoda i jaja. U kuhinjama regija hrvatskog Jadrana jasno su izražene dodirne točke s antičkom i ilirskom kuhinjom te su po svom izričaju tipične mediteranske kuhinje kao i talijanska i francuska kuhinja. Primorska kuhinja i kuhinja hrvatskih otoka prvenstveno se temelji na ribi, morskim plodovima, voću i povrću te neizostavnom maslinovom ulju.

== Šport ==
{{glavni|Šport u Hrvatskoj}}
[[Hrvatska]] je specifična po tome što s obzirom na broj stanovnika postiže značajne [[šport]]ske rezultate. Najpopularniji šport u Hrvatskoj je [[nogomet]], pod okriljem Hrvatskog nogometnog saveza koji ima više od 118.000 registriranih igrača<ref>{{cite web|publisher=[[Hrvatski nogometni savez|Croatian Football Federation]]|url=http://www.hns-cff.hr/?ln=en&w=o_hns|title=About Croatian Football Federation|accessdate=6 August 2014}}</ref>.
Najbolji uspjeh Hrvatske nogometne reprezentacije je osvojeno drugo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu Rusija 2018.|SP 2018. godine.]]
Zapažen je uspjeh hrvatskih športaša i u ekipnim športovima ([[rukomet]]u, [[vaterpolo|vaterpolu]], [[veslanje|veslanju]]) ali i u pojedinačnim športovima ([[tenis]]u, [[skijanje|skijanju]]).

U skupnim su športovima svjetska zlata hrvatski športaši kao dio Jugoslavije ili kao samostalna Hrvatska osvajali u [[Košarka|košarci]], [[rukomet]]u, [[Vaterpolo|vaterpolu]] i [[Rukomet na pijesku|rukometu na pijesku]]. Olimpijskim su se zlatom okitili u nogometu, košarci, rukometu i vaterpolu. Europska su zlata osvajali u košarci, vaterpolu i [[Australski nogomet|australskom nogometu]].

U skupnim su športovima svjetska zlata hrvatske športašice kao dio Jugoslavije ili kao samostalna Hrvatska osvajale u rukometu i rukometu na pijesku. Olimpijskim su se zlatom okitile u rukometu. Ostala odličja su osvajale u [[Odbojka|odbojci]] i košarci.

== Zabava ==
* [[Hrvatska znanstvena fantastika]]

== Mediji ==
* [[Hrvatske radijske postaje]]
* [[Televizija u Hrvatskoj]]

== Poveznice ==
=== Unutarnje ===
* [[Hrvatska kulturna baština]]
* [[Dodatak:Popis muzeja u Hrvatskoj|Popis muzeja u Hrvatskoj]]
* [[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine]]

=== Vanjske ===
* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26386 Hrvatska enciklopedija (LZMK) - Hrvati]
* [http://www.croatia.eu/page.php?lang=1&id=17 Hrvatska: zemlja i ljudi - Kultura]
* [http://www.croatia.eu/page.php?lang=1&id=19 Hrvatska: zemlja i ljudi - Povijesno-kulturni odnosi Hrvatske s ostatkom Europe]
* [http://www.hic.hr/books/pavlicev/12.htm Kulturna i prirordna baština na području Republike Hrvatske]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Hrvatska kultura]]