Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T02:42:42Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 02:42
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Kujataa'''-->{{UNESCO-svjetska baština		<!--'''Kujataa'''-->{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Kujataa Grenland: nordijske i inuitske farme na rubu ledene ploče		\|ime mjesta = Kujataa Grenland: nordijske i inuitske farme na rubu ledene ploče
	\|slika = Tunulliarfik-qassiarsuk.jpg		\|slika = Tunulliarfik-qassiarsuk.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-27T06:34:00Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Kujataa Grenland: nordijske i inuitske farme na rubu ledene ploče
|slika = Tunulliarfik-qassiarsuk.jpg
|godina = [[2017.]] (41. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = v
|ugroženost = ne
|poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/1536 1536]
|država = {{ZD+X/D|DAN}} [[Datoteka:Flag of Greenland.svg|20px|]] [[Grenland]]
 
{{Lokacijska karta|Kanada|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Kujataa|position=left
|lat_deg=74|lat_min=09|lat_sec=|lat_dir=N
|lon_deg=64|lon_min=31|lon_sec=|lon_dir=W
}}Lokacija Kujatae na Grenlandu
}}
'''Kujataa''' je poljoprivredno područje od oko 100 kilometara duž sub[[arktik]]a između gradova [[Narsaq]] i [[Qaqortoq]] u južnom dijelu [[Grenland]]a. Ovo područje svjedoči o povijesti i kulturi [[Nordijci|nordijskih]] [[lov]]aca-skupljača i [[farma|farmera]] koji su počeli dolaziti sa [[Island]]a u desetom stoljeću, te [[inuit]]skih lovačkih i poljoprivrednih zajednica koje su se razvile u kasnom osamnaestom stoljeću. Usprkos njihovim razlikama, ove dvije kulture su stvorile kulturni [[krajolik]] koji se temelji na poljoprivredi, ispaši stoke i izlovu [[morski sisavci|morskih sisavaca]]. Kujataa krajolik predstavlja prvi primjer uvođenja [[poljoprivreda|poljoprivrede]] na Arktiku i prva nordijska naselja izvan Europe.
[[Datoteka:Eastern-settlement-eng.png|mini|300px|lijevo|<center>Karta nordijskog Istočnog naselja iz 10. st. s identificanim farmama i crkvama.]]
Zbog toga je pet područja Kujataa, koji se odlikuju arheološkim nalazištima starih poljoprivrednih zemljišta i uzgoja ovacastarih preko 1.000 godina, upisano na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Americi]] kao [[danska]] [[svjetska baština]]<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/1689 Eight new sites inscribed on UNESCO’s World Heritage List], UNESCO 9. srpnja 2017. {{eng oznaka}} Pristupljeno 20. srpnja 2017.</ref>.

==Povijest==

Povijest Kujataa započinje naseljavanjem [[Vikinzi|Vikinga]] na Grenlandu oko 985. godine. Oni su osnovali tzv. „Istočno naselje” ([[staronordijski jezik]]: ''Eystribyggð''), prvu od tri velike kolonije na Grenlandu, a koja se rasprostirala na području današnje grenlandske općine [[Kujalleq]]; tj. na ulazu u duge fjordove kao što su Tunulliarfik (Eiriksfjord), Igaliku (Einarsfjord) i Sermilik Fjord. Na vrhuncu ovdje je obitavalo oko 4.000 ljudi, a posljednji pismeni zapisi o njoj je zapis o vjenčanju u crkvi u Hvalseyjarfjordu iz 1408. god., dok su druge nordijske kolonije propale oko 50-100 godina ranije<ref>Dale Mackenzie Brown, ''[http://archive.archaeology.org/online/features/greenland/ The Fate of Greenland's Vikings]'', Archaeological Institute of America, 2000. {{eng oznaka}} Pristupljeno 20. srpnja 2017.</ref>. Koncem 19. stoljeća otkrivene su ruševine oko 500 farmi i 16 crkava u nekoliko naselja od kojih su najpoznatija Brattahlíð, Dyrnæs, Garðar, Hvalsey i Herjolfsnes<ref>Kathy A. Svitil, ''[http://discovermagazine.com/1997/jul/thegreenlandviki1186 The Greenland Viking Mystery]'', Discover Magazine, 1. srpnja 1997. {{eng oznaka}} Pristupljeno 20. srpnja 2017.</ref>.

Usprkos [[inuit|eskimskoj]] predaji o njihovom osvajanju nordijskih naselja nema arheoloških dokaza o nasilnim sukobima u području, te se pretpostavlja kako je kolonija propala zbog [[erozija|erozije]] tla uslijed pretjerane ispaše i dodira s [[Doba kuge|crnom kugom]]<ref>Magnús Sveinn Helgason, ''[http://icelandmag.visir.is/article/what-happened-viking-settlement-greenland-new-research-shows-cooling-weather-not-a-factor What happened to the Viking settlement of Greenland? New research shows cooling weather not a factor]'', Iceland Magazine, 18. prosinca 2015. {{eng oznaka}} Pristupljeno 20. srpnja 2017.</ref>.

Iako su eksimi Thule skupine (preteče današnjih eskima), koji su živjeli sjevernije od nordijskih naselja, bili u kontaktu s Nordijcima još od 11. st. (što se navodi u „Sagi Erika Crvenog” iz 13. st.), tek su se nakon propasti njihovih naselja tijekom [[Malo ledeno doba|Malog ledenog doba]] počeli doseljavati u ovo područje.

Tek je 1774. godine [[Danska-Norveška|dansko-norveški]] trgovac Anders Olsen osnovao novu koloniju ''Julianehaab'', 19 km južnije od Hvalseya. Naselje je postalo trgovačko središte, danas poznato kao grad [[Qaqortoq]]<ref>Elisha Kent Kane, ''[https://books.google.com/books?id=trz7HWAGjR0C&pg=PA22 Arctic Explorations: The Second Grinnell Expedition]'', 1856. {{eng oznaka}} Pristupljeno 20. srpnja 2017.</ref>.

==Popis lokaliteta==

{| class="wikitable sortable"
! Slika
! Ime
! Lokacija
! Površina
! Koordinate
! Odlike
|- valign=top
| [[Datoteka:Brattachurch.jpg|150x150px|<center>Vikinška crkva Bratta]]
| <center>Qassiarsuk
| [[Kujalleq]]
| 11.342 ha
| {{Coord|61|9|52|N|45|35|53|W|type: landmark|display=inline}}
| Smješten u fjordu Tunulliarfik (''Skovfjorden''), ova plodna dolina uz more je bilo naselje Brattahlíð koje je osnovao [[Erik Crveni]]. Tu se nalaze ostaci nekoliko zgrada (kuće, štale i crkva - najstarija u Americi). Današnje selo na ovom mjestu je osnovano kao prva moderna [[Ovčarstvo|farma ovaca]] 1924. god. God. 2010. Qassiarsuk je imao 89 stanovnika.
|- valign=top
| [[Datoteka:Illerfissalik.JPG|150x150px|<center>Panorama Igalika]]
| <center>Igaliku
| Kujalleq
| 8.287 ha
| {{Coord|61|9|52|N|45|35|53|W|type: landmark|display=inline}}
| Naselje je 1783. osnovao trgovac i kolonijalni upravitelj Anders Olsen sa ženom Tupernom, koja je bila eskimka, na ruševinama vikinškog naselja Garðar iz 12. st., koje je bilo biskupijsko središte pokrajine. Do 1995. Igaliku je imao 71 stanovnika, da bi do 2010. taj broj pao na 55.
|- valign=top
| [[Datoteka:FarmeninGroenland.jpg|150x150px|<center>Panorama Igalika s Sissarluttoqom preko fjorda]]
| <center>Sissarluttoq
| Kujalleq
| 339 ha
| {{Coord|61|9|52|N|45|35|53|W|type: landmark|display=inline}}
| Inuitsko naselje između Igalikua na sjeveru i Qaqortukulooqa na jugu, nasuprot Tasikuluulika koji se nalazi s druge strane fjorda Tunulliarfik.
|- valign=top
| [[Datoteka:Vatnahverfi.jpg|150x150px|<center>Bale sijena u Vatnahverfiju]]
| <center>Tasikuluulik (Vatnahverfi)
| Kujalleq
| 7.542 ha
| {{Coord|61|9|52|N|45|35|53|W|type: landmark|display=inline}}
| Vatnahverfi (nor. „Jezerski kraj”) je područje prvih nordijskih doseljenika za koje arheolozi smatraju da su imali najbolje pašnjake u koloniji. Rasprostiralo se na oko 500 km² od Labradorskog mora preko 60 km istočno do ledenjaka Jespersens, između fjordova Einarsfjord (Igaliku) i Hrafnsfjord (Agdluitsoq)
|- valign=top
| [[Datoteka:Hvalsey_Church.jpg|150px|<center>Ruševine crkve u Hvalseyu]]
| <center>Qaqortukulooq (Hvalsey)
| Kujalleq
| 7.382 ha
| {{Coord|61|9|52|N|45|35|53|W|type: landmark|display=inline}}
| Hvalsey je mjesto najvećeg i najbolje sačuvanog nordijskog naselja na Grenlandu, Eystribyggða. Naselje je bilo najvažnije središte južnog Grenlanda, o čemu svjedoče ruševine dvije velike dvorane, 14 kuća i crkve.
|- valign=top
|}

==Poveznice==
* [[L'Anse aux Meadows]]

==Izvori==
{{izvori}}
*[http://www.worldheritagesite.org/list/id/1536 KUJATAA, World Heritage Site for World Heritage Travellers] {{eng oznaka}}

{{Svjetska baština u Danskoj}}

[[Kategorija:Grenland]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Americi]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Danskoj]]

Kujataa - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica