Suradnik10: Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'

2025-04-18T01:10:42Z

Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 01:10
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Kuba'''-->{{~~redirect~~\|Kuba}}		<!--'''Kuba'''-->{{preusmjerava\|Kuba}}
	{{Infookvir zemlja svijeta		{{Infookvir zemlja svijeta
	\| ime = Republika Kuba		\| ime = Republika Kuba

WikiSysop: bnz

2022-03-26T09:56:26Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 26. ožujak 2022. u 09:56
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Kuba'''-->{{redirect\|Kuba}}		<!--'''Kuba'''-->{{redirect\|Kuba}}
	{{~~Okvir_zemlje_svijeta~~		{{Infookvir zemlja svijeta
	\| ime = Republika Kuba		\| ime = Republika Kuba
	\| izvorno_ime = República de Cuba		\| izvorno_ime = República de Cuba

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-16T09:58:25Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{redirect|Kuba}}
{{Okvir_zemlje_svijeta
| ime = Republika Kuba
| izvorno_ime = República de Cuba
| ime_genitiv = Kube
| eng_ime = Cuba
| zastava = Flag of Cuba.svg
| grb = Coat of Arms of Cuba.svg
| lokacija = CUB orthographic.svg
| službeni_jezik = [[španjolski jezik|španjolski]]
| glavni_grad = [[Havana]]
| predstavnik_države_množina = Predsjednici
| predstavnik_države = Predsjednik
| predstavnik_države_osoba = [[Miguel Diaz-Canel]]
| predsjednik_vlade_osoba = [[Manuel Marrero]]
| površina_poredak = 105
| površina = 100.860
| vode = ~0
| stanovništvo_poredak = 69
| stanovništvo = 11.184.023
| godina_popisa = 2002
| gustoća_stanovništva = 101
| neovisnost = od [[Španjolska|Španjolske]] [[1898.]]<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34372 Kuba] Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 7. siječnja 2020)</ref>
| valuta = [[kubanski pezo]] <br>
| stoti_dio_valute = 100 centavosa
| vremenska_zona = -5
| himna = [[La Bayamesa]]
| internetski_nastavak = [[.cu]]
| pozivni_broj = 53
| komentar =
| moto = Patria y Libertad <br> ([[španjolski jezik|španjolski]]: "domovina i sloboda")
}}
'''Kuba''' ([[Španjolski jezik|špa.]] ''Cuba''), službeno '''Republika Kuba''' ([[Španjolski jezik|špa.]] ''República de Cuba'') je [[država]] i [[otok]], [[otočje]], koja se nalazi okružena [[Meksički zaljev|Meksičkim zaljevom]], [[Karipsko more|Karipskim morem]] i [[Atlanski ocean|Atlanskim oceanom]]. Okružena je sa [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i [[Bahami]]ma na sjeveru,
[[Meksiko]]m na zapadu, [[Kajmanski otoci|Kajmanskim otočjem]] i [[Jamajka|Jamajkom]] na jugu te [[Haiti]]jem na jugoistoku.

== Povijest ==
{{glavni|Povijest Kube}}

Ropstvo je ukinuto [[1886.]] godine.<ref>Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 79.</ref>
Godine [[1959.]] Kuba je postala prva [[Marksizam|marksistička]] država u Latinskoj Americi. Svrgavanjem omraženog diktatora [[Fulgencio Batista|Fulgencija Batiste]], vođa revolucije [[Fidel Castro]] došao je u izravan sukob s vanjskom politikom i interesima [[SAD|Sjedinjenih Država]]. Ovaj prkosni čin kod mnogih mu je u [[Srednja Amerika|Srednjoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] donio golemu popularnost, jer se učilo da američka politika nije dovoljno osjetljiva prema narodnim nevoljama. Fidel Castro i njegova desna ruka [[Che Guevara]] tim su činom pridobili i znatan broj pristaša među buntovnom omladinom u mnogim drugim dijelovima zapadnoga svijeta. Castro je poduzeo sve što je mogao da Kubu spasi od njezine opasne gospodarske ovisnosti o šećeru. To mu, međutim nije uspjelo, pa kada su potkraj osamdesetih na svjetskom tržištu naglo pale cijene [[šećer]]a, klimavo [[gospodarstvo]] zemlje, unatoč obilnoj potpori iz [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], jedva je preživjelo. Kasnije je Castro postao i prvi sekretar Komunističke partije, kao i vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Tako je praktički preuzeo svu izvršnu i zakonodavnu vlast u državi. Prvih mjeseci nove republike SAD se prijateljski pokušao približiti Kubi. No uskoro je izbila na vidjelo kubanska ogorčenost prema Amerikancima, pa su se dvije zemlje postupno udaljile. Castro nije gubio vrijeme da likvidira više od 600 svojih zemljaka koji su bili optuženi za navodne ratne zločine. Podržao je i invazije na [[Haiti]] i [[Dominikanska Republika|Dominikansku Republiku]]. Godine [[1960.]] potpisao je ugovor o pomoći i trgovini sa SSSR-om, a godinu dana kasnije prisvojio američke i [[Velika Britanija|britanske]] naftne kompanije. Konačno, u siječnju [[1961.]], SAD prekidaju diplomatske odnose s Kubom. Iste godine Castrov je položaj označio slom [[Invazija u Zaljevu svinja|invazije u Zaljevu svinja]]. Američka je mornarica, naime, tisuću i dvjesto kubanskih izbjeglica iz američkih baza dopremila u kubanske vode da u [[Zaljev svinja|Zaljevu svinja]] pokušaju izvesti invaziju na otok. Operacija je trajala tri dana, a završila tako da su gotovo svi pobijeni ili pohvatani.

Godine [[1962.]] [[Kubanska kriza|kubanska raketna kriza]] dovela je do američko-sovjetskog sučeljavanja koje je zaprijetilo izbijanjem trećeg svjetskog rata. Sovjetski je Savez na otoku instalirao brojne raketne baze. Sjedinjene su Države reagirale bez oklijevanja uvodeći pomorsku blokadu Kube. Rusi su u zadnjem trenutku odustali od probijanja blokade, da bi na kraju pristali na uklanjane baza. Godine [[1989.]] odnosi sa SAD-om su se nešto popravili pa su Američke tvrtke počele uvelike ulagati u havanske poslove, a tisuće bogatih turista željele su osjetiti ćud kubanske elegancije i dekadencije. Jedna od prvih zamisli Castrova režima bila je radikalno smanjenje pučanstva u gradskim središtima, a osobito u samoj [[Havana|Havani]]. Ishod je većem dijelu prijestolnice dao ruševan izgled. Privatne su se palače pretvorile u pretrpane stanove, a u prodavaonicama oronulih pročelja moglo se kupiti malo što osim onog najneophodnijeg. Većina roba može se kupovati samo na točkice, a među građanima Havane uobičajio se pozdrav „Jesi li zadnji?“ dok se ogledaju za krajem repa koji se oteže pred svakom prodavaonicom. Strancima kojima je odobren ulazak u zemlju, cenzura i ostala ograničenja otežavaju razumijevanje istinskih radnih uvjeta naroda današnje Kube. Prije revolucije malobrojna je manjina bila vrlo bogata, a ogromna većina opasno siromašna. Danas se čini da je proces ujednačavanja opće siromaštvo proširio na čitavo pučanstvo. Revolucija je tek djelomice uspjela modernizirati državu- šećer je i dalje glavna roba, a ovisi o tekućim inozemnim cijenama. Ponekad se čini da je moderna birokratska elita zamijenila staru španjolsku [[veleposjed]]ničku aristokraciju. U seoskim područjima život se u osnovi ne mijenja, a seljaštvo i dalje živi od jednostavne hrane, kao što su grah, riža i banane. Pa ipak, veliki obrazovni program vrlo je uspješan, mada krajnji cilj stvaranja „novog čovjeka“ možda i nije postignut.

== Politika ==
{{glavni|Politika Kube}}

Kuba je socijalistička država. [[Fidel Castro]] je bio na vlasti od 1959., prvo kao [[premijer]], a od [[1976.]] kao [[predsjednik]], sve do [[24. veljače]] [[2008.]] kada ga je na mjestu šefa države, šef vlade, tajnika Komunističke partije Kube, te vrhovnog zapovjednika Kubanskih oružanih snaga zamjenio brat [[Raul Castro|Raúl Castro]]. 19. travnja 2018. Raúla Castra na funkciji predsjednika Kube (predsjednika Državnog vijeća) nasljedio je [[Miguel Diaz-Canel]], njegov dotadašnji potpredsjednik od 2013. Raúl Castro zadržao je funkciju tajnika Komunističke partije Kube.
Kubanska narodna skupština imenovala je u subotu [[21. prosinca]] [[2019.]] Manuela Marrera predsjednikom vlade, prvi put nakon [[1976.]] godine.

Kubanski [[parlament]], ''Asamblea Nacional del Poder Popular'' (''Nacionalno okupljanje ljudske moći''), ima 609 članova. Oni se biraju na rok od 5 godina. Komunistička partija je jedina politička stranka na Kubi koja je legalna. Ona drži vodeće funkcije u upravi zemlje, uključujući i [[sudstvo]]. Ostala politička pitanja uključuju ilegalnu emigraciju kubanaca u SAD, ekonomski [[embargo]] koji je SAD nametnuo Kubi i zatvaranje političkih disidenata koji su u opoziciji prema vlasti.

== Pokrajine==
{{glavni|Provincije Kube}}
[[Datoteka:CubaSubdivisions.png|right]]

Kuba je podijeljena u 14 [[pokrajina]], 169 [[općina]], i jedna specijalna općina (Isla de la Juventud).

*1. [[Pinar del Rio (pokrajina)]]
*2. [[Artemisa (pokrajina)]]
*3. [[La Habana (pokrajina)]] (prije [[Havana|Ciudad de la Habana (pokrajina)]])
*4. [[Mayabeque (pokrajina)]]
*5. [[Matanzas (pokrajina)]]
*6. [[Cienfuegos (pokrajina)]]
*7. [[Villa Clara (pokrajina)]]
*8. [[Sancti Spíritus (pokrajina)]]
*9. [[Ciego de Ávila (pokrajina)]]
*10. [[Camagüey (pokrajina)]]
*11. [[Las Tunas (pokrajina)]]
*12. [[Granma (pokrajina)]]
*13. [[Holguín (pokrajina)]]
*14. [[Santiago de Cuba (pokrajina)]]
*15. [[Guantánamo (pokrajina)]]
*16. [[Isla de la Juventud]]

== Zemljopis ==
{{glavni|Zemljopis Kube}}

Kuba je [[otočna država]] koja ima više od 1500 [[otok]]a, a glavni, istoimeni otok u ukupnoj površini sudjeluje s gotovo 95%. Otok Kuba najveći je i najzapadniji otok u [[Veliki Antili|Velikim Antilima]], nalazi se na ulazu u Meksički zaljev, između poluotoka Floride i Yucatana. Dug je oko 1250 km, a širok 35-190 km. Veći je dio otoka građen od horizontalnih naslaga [[mezozoik|mezozojskih]] i [[tercijar]]nih [[vapnenac]]a, a u [[reljef]]u prevladavaju sravnjeni oblici. Zbog [[tektonika|tektonskog]] uzdizanja u [[kvartar]]u, u vapnencima su se razvili [[krš]]ki oblici i podzemna [[hidrografija]], a rijeke su u nepropusnim naslagama.

Prostrani, blago valoviti krški ravnjaci na visini od 100 do 200 m [[nadmorska visina|nadmorske visine]] izmjenjuju se s plodnim dolinama. Takva područja zauzimaju oko ¾ površine otoka. Nešto viša područja nalaze se u trima zonama. Na krajnjem zapadu je Cordillera de Guaniguanico, a sastoji se od dvaju nizova. Zapadniji, Sierra de los Organos građen je od vapnenca u kojima su oblikovane slikovite strme, kupaste uzvisine (uglavnom 300-350m). Prema istoku nastavlja se nešto viši (692m) niz Sierra del Rosario, građen od različitih [[stijena]] uključujući i kristalinske škriljevce i [[gnajs]]eve. Drugo područje uzvisina, Sierra de Trinidad, nalazi se u središnjem dijelu zemlje, a doseže visinu od 1156 m (Pico de San Juan). Najviša su područja na krajnjem jugoistoku, gdje se uz južnu obalu strmo uzdiže Sierra Maestra dosižući 1994 m – Pico de Turquino, najviši vrh zemlje. Sjeverno od Sierra Maestre je do 1230 m visoka Sierra de Cristal, a na krajnjem istoku brežuljkasto pošumljeno područje Sagua-Baracoa. Ta su gorja građena od kristalinskih [[škriljevac]]a, gnajsa i [[granit]]a, a tektonskim su pokretima nabrana i snažno razlomljena. Obala je najvećim dijelom niska, ponegdje i [[močvara|močvarna]], dobro razvedena s mnogobrojnim zaljevima, pješčanim plažama, [[koraljni greben|koraljnim grebenima]], a ponegdje i strmim liticama, posebice na južnoj strani otoka. U poznatom zaljevu Guantanamo na jugoistoku zemlje nalazi se američka vojna baza. Kubi pripadaju mnogobrojni otoci, npr. otočja Sabana i Camaguey uza sjevernu, te Canerreos i Jardines de la Reina uz južnu obalu. Otočja čine mali otoci, ukupno ih je više od 1500, a jedini veći otok je Isla de la Juventud, površine 2201 km² u otočju Canerreos.
== Ekonomija ==
{{glavni|Gospodarstvo Kube}}

Ekonomija Kube je pod centralnim nadzorom političke vlasti. U posljednijh nekoliko godina provedene su manje reforme da bi se smanjila nelikvidnost, povećala učinkovitost poduzeća i otklonila stalna nestašica hrane i još nekih osnovnih sredstava.

U razdoblju 1989-1993 [[BDP]] je pao za 35%, kao rezultat raspada SSSR-a, najvećeg Kubanskog trgovačkog partnera. Nakon laganog oporavka u sljedećih nekoliko godina, [[1999.]] BDP je povećan 6,3%, kao rezultat velikog uspona turizma.
Ekonomija Kube se naglo razvija zbog turizma koji se svake godine sve više povećava

== Demografija ==
{{glavni|Demografija Kube}}

Kuba je država u kojoj se miješaju gotovo sve rase i u većini su [[mulati]]. Porijeklo stanovnika je uglavnom španjolsko ili afričko.Postoji i mala kineska zajednica. Službeno, Kuba je do 1991 bila [[ateizam|ateistička]] država, a država je zaplijenila sve crkvene objekte. U većini je [[Rimokatolička crkva]] (85%), a postoje i [[protestantizam|protestanti]] i [[židov]]i u manjini.

Dobna struktura:
*0-14 godina: 21% (muški 1,221,602; žene 1,157,846)
*15-64 godina: 69% (muški 3,849,135; žene 3,829,599)
*65 godina i više: 10% (muški 503,711; žene 580,104) ([[2000.]], procjena)

*Prirodni prirast: 0.39% (2000, procjena)
*Etničke skupine:51% mulati, 37% bijelci, 11% crnci, 1% kinezi

''Popis indijanskih plemena (prema Lehmannu, 1920):''

*Bani
*Baracoa.
*Barajagua.
*Barbacoa.
*Bayamo.
*Bayaquitiri.
*Boyaca.
*Camagüey.
*Cayaguayo.
*Cubanacan.
*Cuciba.
*Guaimaro.
*Guamahaya.
*[[Guanacahibe]].
*Guaniguanico.
*Havana.
*Hanamana.
*Iagua.
*Macaca.
*Macorixe.
*Maguano.
*Maisi.
*Maiyé.
*Mancon.
*[[Maniabon]].
*Marien.
*Ornofay.
*Sabaneque.
*Sagua.

== Jezici ==
Na kubi su popisana 3 jezika, od kojih je se jedan koristi samo kao drugi jezik ([[Lucumi jezik|lucumi]]), broj korisnika nepoznat, jedan je znakovni jezik gluhih, i nacionalni je [[španjolski]] 10.000.000 (1995.).

== Kultura ==
{{glavni|Kultura Kube}}

*[[Popis Kubanaca]]
*[[Glazba na Kubi]]

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.cubagob.cu/ingles/default.htm Cuban Government] - službena vladina stranica
*[http://www.cubaweb.cu/eng/index.asp Cubaweb] - kubanska uprava
*[http://www.granma.cu/ingles/ Granma] - novine Kubanske Komunističke Stranke
*[http://www.cubanet.org/cubanews.html CUBANET] - novosti od kubanskih ''independent journalists'' i disidenata
*[http://atlanta.creativeloafing.com/2002-01-30/rant.html Cuban Embargo]
*[http://putopisi.aventin.hr/kuba/ Putopis iz Kube]
*[http://www.cuba-pictures.com/ Cuba Pictures]

{{Sjeverna Amerika}}
{{Latinska unija}}
{{Organizacija američkih država}}
{{Komunističke države}}
[[Kategorija: Kuba| ]]
[[Kategorija:Komunističke države]]

Kuba - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica