Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

2026-03-10T03:40:40Z

Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 03:40
Redak 35:		Redak 35:
	Pretpostavljalo se da ksenon poput ostalih plemenitih plinova ne stvara stabilne spojeve niti dvoatomne molekule. No, pod određenim uvjetima, kao što su prisutnost električnog izboja u plinu, povišeni tlak ili blizina jakih dipolnih molekula, može formirati dvoatomne molekule i hidrate. Također može sudjelovati u reakcijama adicije s različitim organskim spojevima. 1962. g. sintetiziran je prvi stabilni binarni spoj ksenona s fluorom - ksenonov tetrafluorid (XeF<sub>4</sub>) zagrijavanjem smjese fluora i ksenona u omjeru 5:1 pri temperaturi 400 °C, te naglim hlađenjem smjese na sobnu temperaturu. Kasnije su sintetizirani i drugi fluoridi i spojevi kao XeF<sub>2</sub>, XeF<sub>6</sub>, XeSiF<sub>6</sub> i Na<sub>2</sub>XeO<sub>6</sub>, a također i hidridi ksenona. Priređen je i oksid, XeO<sub>3</sub>, za kojeg je utvrđeno da je bijel, kristaličan i eksplozivan spoj topljiv u vodi. Ksenon stvara neke klorate nestehiometrijskog sastava te razne druge nestabilne monohalogenide kao XeF, XeCl, XeBr i XeI. Sintetizirani su i ksenati oblika MHXeO<sub>4</sub>x 3/2H<sub>2</sub>O gdje je M alkalijski metal. Svi su nestabilne, eksplozivne krutine. Ksenonovi su spojevi toksični zbog visoke oksidativnosti.		Pretpostavljalo se da ksenon poput ostalih plemenitih plinova ne stvara stabilne spojeve niti dvoatomne molekule. No, pod određenim uvjetima, kao što su prisutnost električnog izboja u plinu, povišeni tlak ili blizina jakih dipolnih molekula, može formirati dvoatomne molekule i hidrate. Također može sudjelovati u reakcijama adicije s različitim organskim spojevima. 1962. g. sintetiziran je prvi stabilni binarni spoj ksenona s fluorom - ksenonov tetrafluorid (XeF<sub>4</sub>) zagrijavanjem smjese fluora i ksenona u omjeru 5:1 pri temperaturi 400 °C, te naglim hlađenjem smjese na sobnu temperaturu. Kasnije su sintetizirani i drugi fluoridi i spojevi kao XeF<sub>2</sub>, XeF<sub>6</sub>, XeSiF<sub>6</sub> i Na<sub>2</sub>XeO<sub>6</sub>, a također i hidridi ksenona. Priređen je i oksid, XeO<sub>3</sub>, za kojeg je utvrđeno da je bijel, kristaličan i eksplozivan spoj topljiv u vodi. Ksenon stvara neke klorate nestehiometrijskog sastava te razne druge nestabilne monohalogenide kao XeF, XeCl, XeBr i XeI. Sintetizirani su i ksenati oblika MHXeO<sub>4</sub>x 3/2H<sub>2</sub>O gdje je M alkalijski metal. Svi su nestabilne, eksplozivne krutine. Ksenonovi su spojevi toksični zbog visoke oksidativnosti.

	{{~~wječnik~~}}		{{HIEslovar}}

	==Izvori==		==Izvori==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-24T00:16:30Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Kemijski_element
| ime = ksenon
| simbol = Xe
| redni_broj = 54
| kemijska_skupina = plemeniti plinovi
| grupa = 18
| perioda = 5
| blok = p
| taliste = −111,75 <ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref>
| vreliste = −108,0 <ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref>
| gustoca = 5.894
| specificni_toplinski_kapacitet = (25 °C) 20,786
| toplina_taljenja = 2,27
| toplina_isparivanja = 12,64
| izgled = bezbojni [[plin]], na fotografiji u visokonaponskom el. polju [[Datoteka:XeTube.jpg|200px]]
| tvrdoca = ?
| atomska_masa = 131,293(6)
| EK1 = kripton
| EK2 = Kr
| e_konfiguracija = 4d105s25p6 <ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref>
}}

'''Ksenon''' su 1898. godine otkrili [[Sir William Ramsay]] i [[Morris W. Travers]] (Engleska). Ime je dobio od grčke riječi ksenos što znači stran. Ksenon je bezbojan [[plin]] bez mirisa koji se dobiva iz tekućeg zraka. [[Inertan]] je prema svim [[Kemijski element|element]]ima i [[kemikalija]]ma, osim plinovitog [[fluor]]a s kojim stvara ksenon-fluoride. Iz ovih spojeva se mogu stvoriti mnogi drugi spojevi poput [[oksid]]a, [[kiselina]] i [[sol]]i. Ksenon ima malu komercijalnu upotrebu, ali se u istraživanjima koristi kao superkritična tekućina.

Ksenon se dobiva [[frakcijska destilacija|frakcijskom destilacijom]] tekućeg zraka. U [[zrak]]u ga ima 0,0005%. Služi za punjenje žarulja i svjetlećih cijevi. Koristi se u prostorijama za testiranje raketnih pogona dizajniranih za rad u vakuumu, tj. za istraživanja svemira.

Kao i kripton, može se dobiti ukapljivanjem i frakcijskom destilacijom tekućeg zraka (kisika) ili selektivnom adsorpcijom na aktivnom ugljenu.

Ksenon je [[jednoatoman]] plin bez boje, mirisa i okusa. U čvrstom stanju ima plošno centriranu kubičnu kristalnu rešetku. Nije potpuno inertan element i pod određenim uvjetima može dati više spojeva. Tako npr. pod tlakom od 0,1 MPa i pri temperaturi od 0 °C lakše stvara hidrate od argona.

Primjene ksenona ograničene su samo na specijalne namjene. Upotrebljava se za punjenje posebnih svjetiljki s visokotlačnim lučnim izbojem i ksenonskih bljeskalica koje se koriste za "pumpanje" lasera, stroboskopskih svjetiljki i standardnih žarulja sa žarnom niti za poboljšanje svjetlosne efikasnosti. Visokotlačne ksenonske lučne svjetiljke od svih analognih imaju najveću svjetlosnu efikasnost i nisu osjetljive niti na veće varijacije napona. Koristi se i za punjenje nekih lasera. Električni izboj u vakumskim cijevima daje plavo svjetlucanje što ukazuje na položaj emisijskih linija u spektru zračenja. Zbog velike mase atoma pogodan je za punjenje mjehuričastih komora za detekciju ionizirajućeg zračenja. Iz istog je razloga posebno interesantan kao radni plin u budućim ionskim propulzivnim motorima. Izotop 133Xe koristi se kao [[radioizotop]] u radiološkim istraživanjima.

== Spojevi ksenona: ==

Pretpostavljalo se da ksenon poput ostalih plemenitih plinova ne stvara stabilne spojeve niti dvoatomne molekule. No, pod određenim uvjetima, kao što su prisutnost električnog izboja u plinu, povišeni tlak ili blizina jakih dipolnih molekula, može formirati dvoatomne molekule i hidrate. Također može sudjelovati u reakcijama adicije s različitim organskim spojevima. 1962. g. sintetiziran je prvi stabilni binarni spoj ksenona s fluorom - ksenonov tetrafluorid (XeF4) zagrijavanjem smjese fluora i ksenona u omjeru 5:1 pri temperaturi 400 °C, te naglim hlađenjem smjese na sobnu temperaturu. Kasnije su sintetizirani i drugi fluoridi i spojevi kao XeF2, XeF6, XeSiF6 i Na2XeO6, a također i hidridi ksenona. Priređen je i oksid, XeO3, za kojeg je utvrđeno da je bijel, kristaličan i eksplozivan spoj topljiv u vodi. Ksenon stvara neke klorate nestehiometrijskog sastava te razne druge nestabilne monohalogenide kao XeF, XeCl, XeBr i XeI. Sintetizirani su i ksenati oblika MHXeO4x 3/2H2O gdje je M alkalijski metal. Svi su nestabilne, eksplozivne krutine. Ksenonovi su spojevi toksični zbog visoke oksidativnosti.

{{wječnik}}

==Izvori==
{{izvori}}

{{Kemijski elementi}}

[[Kategorija:Plemeniti plinovi]]

Ksenon - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica