WikiSysop: bnz

2022-03-22T16:10:29Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 22. ožujak 2022. u 16:10
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Krutost'''-->'''~~Krutost''' možemo definirati kao otpornost na [[Deformacija\|deformaciju]] i matematički ju definiramo kao odnos [[Sila\|sile]] <math>\mathbf{}F</math> koja uzrokuje deformaciju i same deformacije <math>\mathbf{}x</math>.		Krutost''' možemo definirati kao otpornost na [[Deformacija\|deformaciju]] i matematički ju definiramo kao odnos [[Sila\|sile]] <math>\mathbf{}F</math> koja uzrokuje deformaciju i same deformacije <math>\mathbf{}x</math>.

	::::<math>k={F \over x}</math>		::::<math>k={F \over x}</math>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T10:33:09Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Krutost''' možemo definirati kao otpornost na [[Deformacija|deformaciju]] i matematički ju definiramo kao odnos [[Sila|sile]] <math>\mathbf{}F</math> koja uzrokuje deformaciju i same deformacije <math>\mathbf{}x</math>.

::::<math>k={F \over x}</math>

Iz definicijske je jednadžbe jasno da je mjerna jedinica za krutost njutn po metru ['''N/m'''] što znači da je to veličina koja govori kolika je sila potrebna da bi se postigla jedinična deformacija. Ova je veličina od velike važnosti u primijenjenim znanostima [[Strojrstvo|strojarstvu]], [[Brodogradnja|brodogradnji]] i [[Građevinarstvo|građevinarstvu]] te je jedan od temeljnih pojmova u [[Fizika čvrstog tijela|fizici čvrstog tijela]].

O krutosti ima smisla govoriti samo kod čvrstih tvari s obzirom da tekućine i plinovi nemaju stalan oblik zbog slabijih međumolekularnih sila. Važno je shvatiti da krutost ovisi o nekoliko faktora: materijal tijela, geometrija tijela ili sustava (oblik i dimenzije) te vrsta opterećenja. Uzmimo za jednostavan primjer jedan štap učvršćen na svom kraju i opterećen tlačnom silom na svom drugom kraju, koja se poklapa s uzdužnom osi štapa. Svakome je jasno da će se uslijed takvog opterećenja štap sabiti, tj. javit će se deformacija. Kolika će ta deformacija biti ovisi o tome koliko je štap aksijalno krut. Tako će se za istu silu i iste dimenzije čelični štap manje sabiti nego drveni štap, s obzirom da je čelik čvršći od drveta. Uzmemo li istu silu i dva čelična štapa različitih dimenzija, manje će se sabiti štap koji ima veću površinu poprečnog presjeka. Uzmemo li isti štap i opteretimo li ga silom istog intenziteta, ali okomitom na njegovu uzdužu os, iznos deformacije će biti drugačiji jer je i fleksijska krutost (krutost na savijanje) drugačija od aksijalne krutosti.

Općenito, mogu se definirati tri vrste krutosti
* aksijalna ['''N/m''']
* fleksijska (krutost na savijanje) ['''N/m''']
* torzijska (krutost na uvijanje) ['''Nm/rad''']

U slučaju torzije (uvijanja), štap je opterećen [[Moment|momentom]] čiji se vektor poklapa s uzdužnom osi štapa, tj. opterećen je momentom koji djeluje u ravnini okomitoj na uzdužnu os štapa.

Iz izloženog je vidljivo da krutost nije jednostavno i jednoznačno svojstvo te da izračun krutosti za složenije strukture može biti vrlo zahtijevan posao.

Veličina recipročna krutosti je '''podatljivost''' i računa se kao

::::<math>\mathbf{}s={1 \over k}={x \over F}</math>

Mjerna jedinica je ['''m/N'''] i ta nam veličina govori kolika će se deformacija javiti pri opterećenju jediničnom silom. Analogno torzijskoj krutosti, torzijska podatljivost se izražava u radijanima po njutnmetru ['''rad/Nm'''].

=== Povezani pojmovi ===
*[[Deformacija]]
*[[Naprezanje]]

[[Kategorija:Klasična mehanika]]

Krutost - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica