Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wikivrste(.)\=(.)↵\|wikivrstehr(.)\=(.)↵\|wikizvor(.)\=(.)↵\|wikizvor_autor(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵\|wikiknjige(.)\=(.)↵\|wikicitat(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-12T17:16:07Z

Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wikivrste(.*)\=(.*)↵\|wikivrstehr(.*)\=(.*)↵\|wikizvor(.*)\=(.*)↵\|wikizvor_autor(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 12. ožujak 2026. u 17:16
Redak 74:		Redak 74:
	* [http://www.scribd.com/doc/147003899/Otajstva-svete-krunice-i-njihovi-svetopisamski-izvori Otajstva svete krunice i njihovi svetopisamski izvori]		* [http://www.scribd.com/doc/147003899/Otajstva-svete-krunice-i-njihovi-svetopisamski-izvori Otajstva svete krunice i njihovi svetopisamski izvori]
	* [https://ruzarij.com/sveci/ Sveci o krunici] Pregled citata o krunici kršćanskih svetaca		* [https://ruzarij.com/sveci/ Sveci o krunici] Pregled citata o krunici kršćanskih svetaca
	~~{{WProjekti~~
	~~\|commons =~~
	~~\|commonshr =~~
	~~\|commonscat =~~
	~~\|commonscathr =~~
	~~\|wikivrste =~~
	~~\|wikivrstehr =~~
	~~\|wikizvor = Rosarium Virginis Mariae~~
	~~\|wikizvor_autor =~~
	~~\|wječnik =~~
	~~\|wikiknjige =~~
	~~\|wikicitat =~~
	}}
	{{Glavne kršćanske molitve}}		{{Glavne kršćanske molitve}}
	[[Kategorija:Katoličanstvo]]		[[Kategorija:Katoličanstvo]]
	[[Kategorija:Kršćanske molitve]]		[[Kategorija:Kršćanske molitve]]
	[[Kategorija:Marija (majka Isusova)]]		[[Kategorija:Marija (majka Isusova)]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-18T22:57:47Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Rosary.jpeg|desno|minijatura|200px|Krunica]]
'''Krunica''' ili '''ružarij''' [[Katoličanstvo|katolička]] je [[molitva]]. Naziva se još i '''Gospina krunica''', kako bi ju se razlikovalo od [[Dodatak:Popis krunica|drugih oblika]].

== Porijeklo imena ==

[[Riječ]] »krunica« [[umanjenica]] je riječi »kruna«, a uveo ju je mistik [[dominikanci|dominikanac]] Heinrich Seuse iz [[Konstanz]]e. U njegovo vrijeme bio je običaj među zaljubljenima, da se međusobno darivaju krunama – vijencima [[ruža]]. To ga je navelo na ideju da [[Sveta Marija|Bl. Djevici Mariji]] isplete vijenac od 150 ruža, i tako je nastao dvostruki naziv krunica i ružarij (lat. ''rosarium''). Krunica je i naziv za »brojanicu«, kojom se broje [[Zdravo Marijo|zdravomarije]], a koje se u nekim hrvatskim predjelima nazivaju »očenaši«.<ref> Mamić, Mile, 2019.: Kruna/vijenac, krunica, rozarij ili ružarij, ''Glasnik mira'' 10 (14), 38. {{CROSBI|id=1081336}} </ref>

== Opis molitve ==

[[Datoteka:Gospina Krunica.jpg|mini|250px|Prikaz načina na koji se moli krunica]]

Sastoji se od niza molitvi pod nazivom Zdravo Marija. Na početku svakih deset Zdravo Marija umetnut je Oče naš, koji molitvu dijeli na desetice, nakon kojih se izgovara Slava Ocu. Krunica ima pet desetica.
Sastoji se od 15 [[Otajstvo|otajstava]], koja su podijeljena na tri jednaka dijela tj. tri, tematska kruga, koji obuhvaćaju [[Isus]]ov život i tako se na temelju [[Biblija|biblijskih]] teksta razmišlja o radosnim, svjetlosnim, žalosnim i slavnim otajstvima. U povodu dvadeset i pete obljetnice svojeg pontifikata [[2002.]] g. [[papa]] [[Ivan Pavao II.]] uveo je četvrto otajstvo pod nazivom otajstvo svjetla.<ref> [http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=53517 Papa Ivan Pavao II. u molitvu krunice uveo otajstva svjetla] </ref>

Može se moliti i kao zagovorna molitva, na određenu nakanu ili određenu osobu.<ref> Flynn, Vinny: [http://www.stellamaris-naklada.com/hr/duhovni-kutak/krunica-kao-zagovorna-molitva,76.html Krunica kao zagovorna molitva] ''Stella Maris'', 19. ožujka 2014. (Prijevod: Ružica Šilić)</ref>

== Povijest molitve ==

Početkom [[12. stoljeće|12. stoljeća]] na [[Zapad]]u, širila se praksa recitiranja molitve "Zdravo Marijo". Od te molitve, bio je poznat i recitiran samo njezin prvi dio [[anđeo]]ski pozdrav, i [[Elizabeta|Elizabetin]] [[blagoslov]]. Tek pred kraj [[15. stoljeće|15. stoljeća]], kada se raširio običaj moljenja "Sveta Marijo", bilo je pridodano izgovaranje imena [[Isus]], i završni Amen.

[[Njemačka|Njemački]] kartuzijanac Henrik Kalkar ([[1328.]] – [[1408.]]) podijelio je 150 Zdravo Marija na 15 desetki između kojih je umetnuo molitvu Oče naš. Nekako u isto vrijeme nastaje [[legenda]] o nastanku krunice od strane [[Sveti Dominik|svetog Dominika]], utemeljitelja [[Dominikanci|Reda dominikanaca]], koju je osobito širio njegov subrat Alan de la Roche.

Prvi [[dokument]] koji potvrđuje postojanje ili pokušaj, da se ujedini molitva ponavljanja Zdravo Marija s meditacijama otajstava uzetih iz [[Biblija|Biblije]], dolazi iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]]. Između godine [[1410.]] i [[1439.]], [[kartuzijanac]] iz [[Köln]]a, Dominik Pruski, predlaže jednu novu formu prema kojoj je moljenje Zdravo Marija svedeno na 50 puta, ali je svakoj molitvi Zdravo Marijo pridodano određeni odlomak Evanđelja. Ti odlomci bili su raspodijeljeni tako, da ih je 14 razmatralo [[Isus]]ov život prije početka javnog djelovanja; 6 njegovo javno djelovanje; 24 njegovu muku i [[smrt]]; te ostalih 6 Isusovo [[uskrsnuće ]], slavu i krunjenje [[Sveta Marija|Marijino]]. Ovakav način razmatranja otajstava spasenja dovest će i do podjele na tri velika otajstva: radosno, žalosno i slavno. Osobito u [[15. stoljeće|15. stoljeću]] ova će vrsta molitve doživjeti svoj veliki procvat.

Nakon što se ova [[pobožnost]] jako raširila među vjernicima osjetila se potreba da se još oblikuje u smislu pojednostavljivanja. Godine [[1521.]] [[dominikanci|dominikanac]] Alberto da Castello sveo je ova otajstva na svega 15, na način, da ih je formulirao tako, da bi se oni razmatrali u obliku kratkog teksta ili bi se jednostavno ponavljali kratki zazivi iza svakog moljenja prvog dijela Zdravo Marijo. Mnoga marijanska bratstva širom tadašnje [[Europa|Europe]] rado su prihvatila ovu pobožnost.

[[Listopadska pobožnost]] nastala je kao znak zahvalnosti [[Majka Božja|Majci Božjoj]] koja je pomogla kršćanskoj mornarici u [[Bitka kod Lepanta|bitci kod Lepanta]] u Korintskom zaljevu 1571. godine. Papa [[Pio V.]] uputio je naime poziv svim vjernicima da mole Gospinu krunicu za pobjedu kršćana protiv [[osmanlijsko carstvo|osmanlijske vojske]].

== Biblijsko utemeljenje ==
Molitva krunice u današnjem obliku razvila se iz običaja okupljanja [[apostoli|apostola]] i recitiranja [[psalam]]a u točno određenom dijelu dana i noći ([[Djela apostolska|Dj]] 3,1; 10,9; 30,1; 6,25) te predstavlja nastavak židovske prakse opisane u psalmima 119 i 164, [[Prva poslanica Korinćanima|1Kor]] 10,5 i propisima hramske službe u [[Knjiga Izlaska|Knjizi Izlaska]] i [[Ponovljeni zakon|Ponovljenom zakonu]]. Svojevrsna preteča krunice bila je molitva Psaltira Blaženoj Djevici Mariji u sklopu [[časoslov]]a.<ref> Orlin Johson, Kevin:[https://www.bitno.net/vjera/formacija/molitva-krunice-zablude-o-krunici/ Ovo je deset glavnih zabluda o molitvi krunice] ''Bitno'', 7. kolovoza 2016. (Prijevod: Nenad Palac). </ref>

=== Radosna otajstva ===
# [[Blagovijest]]: Navještenje [[Isusovo rođenje|rođenja Isusova]] nalazimo u [[Evanđelje po Luki|Lk]] 1, 36-38. O »znaku Emanuela« piše [[Izaija (knjiga)|Iz]] (7, 10-15), [[Prva knjiga Ljetopisa]] (17, 3-15) donosi [[Natan]]ov navještaj radosne vijesti [[David]]u, a [[Knjiga Postanka]] (18, 1-14) navještenje Sari.
# [[Marija (majka Isusova)|Marijin]] pohod [[Elizabeta|Elizabeti]]: Izvještaj o susretu dviju majki donosi [[sv. Luka|Luka]] (Lk 1, 39-45). Pohođenje odgovara [[Stari zavjet|starozavjetnom]] pohodu [[Kovčeg Saveza|Kovčega Saveza]] [[Jeruzalem]]u ([[Druga knjiga o Samuelu|2 Sam]] 6, 1-19). U ulozi [[Ivan Krstitelj|Ivana Krstitelja]], Elizabetina sina, u povijesti spasenja piše [[sv. Ivan|Ivan]] (Iv 1, 19-23). O pohodu kao navještaju dolaska [[Mesija|Mesije]] piše [[Izaija (prorok)|Izaija]] (Iz 11, 1-10).
# [[Isusovo rođenje|Kristovo rođenje]]: Izvještaj o Isusovu rođenju donosi Lk 2, 1-20. Proroštvo o [[Betlehem]]u kao mjestu rođenja iznosi prorok [[Mihej (knjiga)|Mihej]] (5, 1-5), a o »rođenju od žene da primimo posinjenje« [[poslanica Galaćanima]] (Gal 4, 1-7). Okolnosti Kristovog rođenja tematizira i [[poslanica Filipljanima]] (Fil 2, 6-11).
# [[Prikazanje Gospodinovo u Hramu|Prikazanje u Hramu]]: Ivan, izvješćujući o prikazanju, govori o Kristu kao »pravom [[Jeruzalemski hram|Hramu]]« (Iv 2, 13-22) i »svjetlu na rasvjetljenje naroda« (Iv 3, 16-21). [[Evanđelje po Luki|Lukin izvještaj]] u prikazanju vidi očitovanje Mesije (Lk 2, 22-40). Ivanov i Lukin izvještaj odražava se i u [[poslanica Hebrejima|poslanici Hebrejima]] (Heb 9, 6-14).
# Traženje Isusa u Hramu: ovaj događaj iz Isusova života donose Lk 2, 42-52 i Iv 12, 44-50. Isus se, govoreći o »Domu Oca mojega«, poziva na [[Psalmi|Psalam]] 27. O Kristovoj mudrosti prilikom razgovora s hramskim učenjacima piše [[Prva poslanica korinćanima|1 Kor]] 2, 6-16, a o idealu [[obitelj]]ske svetosti kao personifikaciji Hrama govori [[Poslanica Efežanima|poslanica Efežanima]] (Ef 5).

=== Žalosna otajstva ===
# Kristova tjeskoba: O »smrtnoj borbi« u [[Getsemanski vrt|Getsemaniju]] piše [[Sv. Matej|evanđelist Matej]] ([[Evanđelje po Mateju|Mt]] 26, 36-45), a nadovezuje se na Psalam 43. O [[Juda Iškariotski|Judinom]] poljupcu kao činu izdaje govore Ps 55 i Iv 13, 18-30. Prema Ivanu (Iv 8, 46-59), Isus u svojoj smrenoj borbi za cilj ima jedino proslaviti [[Bog Otac|Oca]].
# [[Bičevanje Isusa|Bičevanje]]: Isusovo bičevanje i pogrđivanje na »dvoru [[Pilat]]ovu« (Mt 26, 66-68 i 27, 20-26) [[metafora]] je [[Jeremija|Jeremijina]] (Jer 18, 18-23) odnosno Lukina (Lk 6, 22-23) i Matejeva (24, 8-13) proroštva o progonjenoj [[Katolička Crkva|Crkvi]] i pozivu na [[molitva|molitvi]] za »progonjenu braću«. O smislu podnošenja nepravednih patnji, a u surječju Isusova bičevanja, govore Jer 31, 7-18 ili Iz 50, 5-10.
# Krunjenje [[Trnova kruna|trnovom krunom]]: čin izrugivanja (Mt 27, 27-30) je prema [[Knjiga Otkrivenja|Otkrivenju]] (Otk 19, 11-16) i Psalmu 2 zemaljska simbolika skore krunidbe na nebesima. U [[Zaharija|Zaharijin]]u najveštaju (Zah 9, 9) Matej (Mt 21, 1-10) u kralju Davidu vidi Kristov pralik. Dalje navodi (Mt 21, 33-46) kako se trpljenjem »zadobiva udio« u Kristovu kraljevstvu.
# Nošenje križa: Izvještaje o [[Suđenje Isusu|Isusovom suđenju]] i [[Križni put|križnom putu]] donose Iv 19, 12-17 i Mt 10, 38. Luka (Lk 9, 57-62) u Isusovu nošenju križa nalazi analogiju za sve [[kršćani|kršćane]]. Križ je jedino sredstvo spasenja (Gal 2, 19-20 i 1 Kor 2, 1-11), a put križa »put« obraćenja (Iz 43, 16-20 i 52, 11-12).
# [[Raspeće|Kristova smrt na križu]]: Matejev izvještaj (Mt 27, 45-54) [[teologija|teološko]]-simbolički tumače poslanica Herbejima (Heb 9, 11-15, [[svećenik|svećenički]] značaj Kristove smrti, Krist kao Veliki svećenik), Ivan (Iv 11, 1-45, govori o »smrti naše braće«) i [[Djela apostolska]] (Dj 2, 22-36), koja u smrti vide polazište novoga života. Kristova smrt u [[sakrament]]ima ogleda se u Iv 19, 25-37 i [[poslanica Rimljanima|poslanici Rimljanima]] (Rim 6, 1-11).

=== Slavna otajstva ===
# [[Uskrsnuće Isusa Krista|Kristovo uskrsnuće]] - Iz Marka (16, 1-7) doznaje se da su [[Marija (majka Isusova)|Marija]] i [[apostoli]] bili svjedoci [[Uskrsnuće|uskrsnuća]]. Kristovo uskrsnuće je novi oblik Njegove nazočnosti među ljudima, po [[sakrament]]ima i [[Duh Sveti|Duhu]] (Iv 20, 19-31). Kristovo uskrsnuće zalog je uskrsnuća čovjeka u [[krštenje|krštenju]] ([[Prva Petrova poslanica|1 Pt]] 3, 18-22), ono sjedinjuje čovjeka i Krista (Rim 6, 3-11).
# [[Uzašašće]] - Krist je uzašao na nebo, a apostole poslao po svme svijetu na naviještanje [[evanđelje|evanđelja]] (Dj 1, 1-11). Prema početku [[Poslanica Hebrejima|poslanice Hebrejima]] (1, 1-9), Krist moć koju ima kod Oca daje kršćanima u borbi protiv »sila svijeta« odn. »duha svijeta«, koji je u suprotnosti s Božjim Duhom (Iv 16, 5-14).
# [[Pedesetnica|Silazak Duha Svetoga]] - Darom Duha sklapa se novi savez Boga i čovjeka (Dj 2, 1-8) koji se uprisutnjuje u sakramentima (1 Iv 5, 4-10). Dar Duha dar je u [[ljubav]]i (Iv Iv 14, 23-31), ali dar Duha branitelja u trpljenju, progonstvima i borbi protiv grijeha (Iv 16, 5-14).
# [[Uznesenje BDM|Uznesenje Marijino]] - Djevica, a nakon nje [[Katolička Crkva|Crkva]], ima udjela u Kristovoj pobjedi na zlom ([[Judita (knjiga)|Jdt]] 13, 22-25). Uznesenje je proslava Marijina djevičanstva i majnčinstva u nebu. (Lk 1, 41-50).
# Krunidba Djevice - Marija je okrunjena »Kraljicom neba i zemlje« kao predostvarenje i predznak krunjenja Crkve na kraju vremena ([[Otkrivenje|Otk]] 12, 1-9 i 13-17). <ref> ''Misna knjiga za narod. Godina A'', [[Kršćanska sadašnjost]], Zagreb, 1972., str. 433-435. </ref>

== Sveci o krunici ==
»Krunica je Mariji najdraža molitva. Najobljubljenija je među [[svetac|svecima]], najčešća među [[narod]]om, najpotvrđenija od [[Bog Otac|Boga]] divnim čudesima, obogaćena od Marije najvećim obećanjima« sažima [[Blaženi Bartolo Longo|bl. Bartolo Longo]]. Sv. papa [[Ivan Pavao II.]] proglasio je apostolskim pismom »Krunica Djevice Marije« (lat. ''Rosarium Virginis Mariae'') 2002./03. godinom krunice<ref> Ančić, Nediljko Ante, 2003.: Krunica Djevice Marije, ''[[Crkva u svijetu]]'' 38 (3), 455-462. {{Hrčak|id=61039}}</ref>, rekavši kako mu je krunica najdraža molitva, divna u svojoj jednostavnosti i dubini. Prema [[Franjo Saleški|sv. Franji Saleškom]] krunica je najbolji način molitve, za [[Ljudevit Montfortski|sv. Ljudevita]] najjače oružje, »bičevanje đavla« (papa [[Hadrijan VI.]]) i »sažetak cijelog [[Evanđelje|Evanđelja]]« (papa [[Pavao VI.]]). O važnosti krunice govorili su i [[Padre Pio]] i [[Ivan Bosco]], a sama je [[Blažena Djevica Marija]] u [[Gospa Fatimska|Fatimi]] objavila: »Ja sam Kraljica svete krunice«.<ref> [https://www.bitno.net/vjera/duhovnost/zasto-moliti-krunicu/ ‘Krunica je bičevanje đavla’ i drugi savjeti svetaca zašto moliti krunicu] ''Bitno'', 1. svibnja 2020. </ref>

{{citat4||Krunica pripada najboljoj i najsigurnijoj tradiciji kršćanske kontemplacije. Nastala je na Zapadu kao molitva tipično meditativnog karaktera i donekle odgovara molitvi srca ili Isusovoj molitvi koja je nastala na tlu kršćanskog Istoka.|Papa [[Ivan Pavao II.]] u »Krunici Djevice Marije« (''Rosarium Virginis Mariae'')}}

{{citat4||Kažem vam, nema problema, koliko god on bio težak, koji po molitvi krunice ne bi mogao biti riješen. Molitva svete krunice rješava sve.|[[Lucia dos Santos|sv. Lucia dos Santos]].<ref> [https://book.hr/krunica-je-najmocnija-molitva-nase-majke-sveci-otkrivaju-sto-ju-cini-tako-snaznom/ Krunica je najmoćnija molitva Naše Majke: sveci otkrivaju što ju čini tako snažnom] ''Book''.</ref>}}

== Značenje i simbolika ==
Drveni dodaci krunice (brojanice) podsjećaju na Drvo Života u [[raj]]u i [[Križ|Drvo Križa]], a svaki uzao krunice čini sedam upletenih križića, koji predstavljau sedam darova [[Duh Sveti|Duha Svetoga]] i sedam [[sakrament|sakramenata]]. Zatvoren krug označuje neprekidnu molitvu ([[Prva poslanica Solunjanima|1 Sol]] 5,18; [[Poslanica Efežanima|Ef]] 6, 18; [[Evanđelje po Luki|Lk]] 18, 1; Lk 21, 36), a mjesto spajanja [[Krist]]a, koji je Alfa i Omega, početak i svršetak. Za izradu se krunice obično koristi konopac u bojama: crvenoj (simbol [[Krv Kristova|Krvi Kristove]] i [[mučeništvo|mučeništva]]), bijeloj (nevinost, čistoća, čednost), zelenoj (boja u koju su bili obučeni [[prorok|proroci]] i [[kralj]]evi, simbol [[plodnost]]i i [[mladost]]i), crnoj (simbol [[smrt]]i i askeze), zlatnoj (simbol Božjeg Svjetla, slave Božje), srebrnoj (vjernost), plavoj (modroj, simbol neba, [[duhovnost]]i, [[misticizam|misticizma]], Marijina boja) i smeđoj (simbol [[tlo|zemlje]], [[siromaštvo|siromaštva]]). Krunica, dakle, nije znak izuzetne duhovnosti, već naprotiv, znak [[ispovijed]]i (»O moj Isuse, oprosti nam naše grijehe«, »moli za nas grješnike« u [[Zdravo Marijo|zdravomariji]] i »i otpusti nam duge naše« u [[očenaš]]u).<ref> [https://krunicamolitva.blogspot.com/2020/ Simbolika uzlane krunice], pristupljeno 15. svibnja 2020. </ref>

{{citat4||Ponavljanje ima istinski smisao. Nije li ono dio svakoga života? Što li je drugo kucanje srca, nego ponavljanje? Uvijek jednako stezanje i širenje, no ono čini, da krv kola tijelom. Što li je drugo disanje, nego ponavljanje? Uvijek isti uzdah i izdah, ali po njemu živimo. Ta nije li čitav naš život uređen i nošen izmjenom i ponavljanjem? Uvijek iznova izlazi i zalazi sunce, te bivaju dan i noć… Sav se život ostvaruje u ritmovima vanjskih uvjeta i nutarnjeg ispunjenja, zašto onda ono što je za sve dobro, ne bi bilo dobro i u vjerskom životu? A krunica je utvrđen oblik vjerskog života.|R. Guardini, ''Krunica Naše Gospe''<ref> [http://www.betlehem.hr/bijela-krunica-ili-krunica-nevine-djecice/ Bijela krunica ili Krunica nevine dječice] Udruga Betlehem</ref>}}

{{citat4||Nitko ne može živjeti stalno u grijehu a istodobno moliti krunicu: ili će odustati od grijeha ili će odustati od krunice.|Hugh Doyle, biskup}}

== Povezani članci ==
* [[Krunica na granicama]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.scribd.com/doc/147003899/Otajstva-svete-krunice-i-njihovi-svetopisamski-izvori Otajstva svete krunice i njihovi svetopisamski izvori]
* [https://ruzarij.com/sveci/ Sveci o krunici] Pregled citata o krunici kršćanskih svetaca
{{WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat =
|commonscathr =
|wikivrste =
|wikivrstehr =
|wikizvor = Rosarium Virginis Mariae
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}
{{Glavne kršćanske molitve}}
[[Kategorija:Katoličanstvo]]
[[Kategorija:Kršćanske molitve]]
[[Kategorija:Marija (majka Isusova)]]

Krunica - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica