Kruh - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T05:10:20Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 05:10
Redak 55:		Redak 55:
	*[https://www.scribd.com/doc/297261782/3-stvari-koje-se-doga%C4%91aju-kada-prestanete-jesti-kruh 3 stvari koje se događaju kada prestanete jesti kruh]		*[https://www.scribd.com/doc/297261782/3-stvari-koje-se-doga%C4%91aju-kada-prestanete-jesti-kruh 3 stvari koje se događaju kada prestanete jesti kruh]
	*[https://www.scribd.com/doc/297381740/Biblical-Bread-Baking-Like-the-Ancient-Israelites Kako su stari Izraleci pekli kruh? (eng.)]		*[https://www.scribd.com/doc/297381740/Biblical-Bread-Baking-Like-the-Ancient-Israelites Kako su stari Izraleci pekli kruh? (eng.)]
	~~{{commons\|Bread}}~~

	[[Kategorija:Pekarski proizvodi]]		[[Kategorija:Pekarski proizvodi]]

Suradnik10 u (test) 07:01, 28. siječanj 2026.

2026-01-28T07:01:36Z

←Starija inačica		Inačica od 28. siječanj 2026. u 07:01
Redak 33:		Redak 33:
	Rimske vojnike nazivalo se "žderačima kruha", jer su dobivali kilogram kruha dnevno.		Rimske vojnike nazivalo se "žderačima kruha", jer su dobivali kilogram kruha dnevno.

	U ranom [[Srednji vijek\|~~Srednjem~~ vijeku]] uzašli kruh se uglavnom nije pekao u pećima, jer njih su imali [[samostan]]i i vlastela. Kruh se pekao od žitarica bez dovoljno [[gluten]]a poput [[zob]]i, ječma i [[raž]]i, koji se teško dizao i bio je vrlo taman.		U ranom [[Srednji vijek\|srednjem vijeku]] uzašli kruh se uglavnom nije pekao u pećima, jer njih su imali [[samostan]]i i vlastela. Kruh se pekao od žitarica bez dovoljno [[gluten]]a poput [[zob]]i, ječma i [[raž]]i, koji se teško dizao i bio je vrlo taman.
	Kruh pripremljen od bijelog brašna bio je privilegija bogatih, a raženi su dobivali zatvorenici, kojeg su ponekad jeli fratri kako bi pokazali svoju poniznost, a status se procjenjivao po boji kruha, bijeli su jeli oni na vrhu [[Društvo\|društvene]] ljestvice, a oni na dnu, crni kruh.		Kruh pripremljen od bijelog brašna bio je privilegija bogatih, a raženi su dobivali zatvorenici, kojeg su ponekad jeli fratri kako bi pokazali svoju poniznost, a status se procjenjivao po boji kruha, bijeli su jeli oni na vrhu [[Društvo\|društvene]] ljestvice, a oni na dnu, crni kruh.

Redak 45:		Redak 45:
	== Zanimjivost ==		== Zanimjivost ==
	Hrvatski primorski krajevi, posebice južni, kao i neposredno zaleđe, poznati su kao veliki korisnici kruha, po čemu su u svjetskom vrhu. Po tome su Hrvati iz tih krajeva i poznati u svijetu. Sukladno tome, u hrvatskim restoranima u tim krajevima, kruh se nije posebno naplaćivao, nego ga se već narezanog, stavljalo u do preko vrha napunjene košarice za kruh, kao redovni prilog na stolu, skupa sa solju, paprom.		Hrvatski primorski krajevi, posebice južni, kao i neposredno zaleđe, poznati su kao veliki korisnici kruha, po čemu su u svjetskom vrhu. Po tome su Hrvati iz tih krajeva i poznati u svijetu. Sukladno tome, u hrvatskim restoranima u tim krajevima, kruh se nije posebno naplaćivao, nego ga se već narezanog, stavljalo u do preko vrha napunjene košarice za kruh, kao redovni prilog na stolu, skupa sa solju, paprom.

			== Ostalo ==
			Postoje razne vrste kruha: kruh ispod peke, francuz, [[anpan]] i dr.

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-17T03:30:54Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
{{Infookvir hrana
| ime = Kruh
| slika = [[Datoteka:Various grains.jpg|250px]]
| opis slike = Razne vrste kruha
| drugo_ime =
| mjesto_podrijetla =
| regija/država =
| kreator =
| vrsta =
| temperatura = hladno
| glavni_sastojci = [[brašno]], [[voda]], [[kvasac]]
| podvrste =
| kalorije =
| ostalo =
}}
'''Kruh''' je proizvod koji se dobiva mješanjem [[brašno|brašna]] s [[voda|vodom]], [[mlijeko]]m, [[sirutka|sirutkom]], ili nekom drugom tekućinom uz dodatak [[kuhinjska sol|kuhinjske soli]] ili [[šećer]]a, [[masnoće|masnoća]], [[Jaje|jaja]] i sredstva za dizanje [[Tijesto|tijesta]].

Izrađuje se od različitih tipova brašna. <br>
Pšenično brašno ''tip 500'' koristi se za bijeli kruh, ''tip 850'' za polubijeli i ''tip 1100'' za crni kruh, a koristi se još i [[pšenična prekrupa]] za [[graham kruh]] i [[raž]]eno brašno ''tip 750'', ''tip 950'' i ''tip 1250'' za svijetli i tamni [[raženi kruh]].

Kruh može biti i [[kukuruz]]ni, [[heljda|heljdin]], i specijalni.

U Hrvatskoj se do sveopćeg porasta standarda u drugoj polovici [[20. stoljeće|20. stoljeća]], u krajevima koji nisu imali velikih [[žito]]rodnih površina, u krušne smjese dodavalo i brašno od drugih biljaka, primjerice [[rogač]]a, a dodavao se i [[hrast]]ov žir. Kruh od žirova [[Hrast crnika|česmine]] pripremali su stanovnici [[Šolta|Šolte]], [[Molat]]a, [[Veli Iž|Velog Iža]]. U [[Norveška|Norveškoj]] i [[Švedska|Švedskoj]] pripremao se kruh od žirovog brašna, u [[Makedonija|Makedoniji]] su siromašni sve do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] pripremali kruh od žira ("''želadov hleb''"), a u [[Italija|Italiji]] su se za krušno brašno upotrebljavali žirovi česmine, [[Hrast sladun|hrasta sladuna]] i [[Hrast lužnjak|lužnjaka]]. U [[Ukrajina|Ukrajini]] se brašno žitarica miješalo brašnom od žira <ref>Ljubiša Grlić, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1990. godine, {{ISBN|86-393-0172-7}}</ref>.

== Povijest ==
[[Datoteka:13-08-31-Kochtreffen-Wien-RalfR-N3S 7849-024.jpg|minijatura|desno|Različite vrste kruha.]]
Prvi su kruh, i to od [[Pšenica|pšenice]] i [[Ječam|ječma]], pekli [[Drevni Egipat|Egipćani]] 1500 godina pr. Kr., vjerojatno je bio beskvasni i zapravo pogača od brašna, soli, koja se pekla u žeravici i pod pepelom u peći, na što upućuju slike na zidovima [[grobnica]] i zapisi starih Egipćana. Kruh su pekli u najrazličitijim oblicima, često u obliku životinja ili ljudi, jer su služili za vjerske ili magijske potrebe i posipali ga raznim sjemenkama (često [[kim]]om).

U [[Antika|antička]] vremena uz omiljene kaše, kruh je također bio dobro dobro poznat. [[Stara Grčka|Stari Grci]] su 70% svoje energije dobivali iz [[Žitarice|žitarica]], a robovi su svakodnevno pekli i kruh. [[Hipokrat]] je već onda upozoravao da moramo paziti što jedemo i kako nije svejedno da li jedemo bijeli ili crni kruh, a [[Celzo|Celsus]] je pisao kako kruh sadrži više hranjivih sastojaka nego bilo koja druga hrana.

Rimljanima je kruh bio također jedna od najvažnijih namirnica, ondašnji pekari su za aristokrate morali za svako jelo poslužiti odgovarajuću vrstu kruha, pekli su lepinje posute [[mak]]om, [[lovor]]om, [[badem]]ima, krušćiće sa [[sir]]om, [[maslina]]ma, a osobito su bili omiljeni oni sa začinskim biljem poput [[peršin]]a ili [[vlasac (biljna vrsta)|vlasca]].
Rimske vojnike nazivalo se "žderačima kruha", jer su dobivali kilogram kruha dnevno.

U ranom [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] uzašli kruh se uglavnom nije pekao u pećima, jer njih su imali [[samostan]]i i vlastela. Kruh se pekao od žitarica bez dovoljno [[gluten]]a poput [[zob]]i, ječma i [[raž]]i, koji se teško dizao i bio je vrlo taman.
Kruh pripremljen od bijelog brašna bio je privilegija bogatih, a raženi su dobivali zatvorenici, kojeg su ponekad jeli fratri kako bi pokazali svoju poniznost, a status se procjenjivao po boji kruha, bijeli su jeli oni na vrhu [[Društvo|društvene]] ljestvice, a oni na dnu, crni kruh.

[[Datoteka:Hostia i komunikanty.JPG|mini|Hostija]]
U Crkvi se otada pripremala i [[hostija]], beskvasni kruh načinjen od najfinijeg bijelog pšeničnog brašna, kao jedinog sastojka, a u crkvenoj liturgiji prilikom [[euharistija|euharistijskog]] slavlja taj se kruh posvećuje te kršćani vjeruju da postaje tijelo [[Krist]]ovo.

Kruh je važna [[Biblija|biblijska]] tema i pretpostavlja se da je za [[Posljednja večera|Posljednju večeru]] poslužen beskvasni kruh, [[vino]], zdjelice sa [[začin]]skim biljem, voće, odnosno sve u skladu s ondašnjim [[pasha]]lnim [[Židovi|židovskim]] običajima. A ranokršćanske pogače također su bile okrugle, s urezanim [[križ]]em. U [[Katoličanstvo|Katoličkoj]] crkvi kruh je svet i predstavlja vječni život, u sublimiranom obliku pokazuje prisutnost [[Bog]]a u svakodnevnom životu i redovito se spominje u [[Oče naš|molitvi]]: "Kruh naš svagdanji daj nam danas..."

[[19. stoljeće|Devetnaesto stoljeće]] je bila značajna prekretnica u prehrani stanovništva [[Europa|Europe]], jer je započela masovna proizvodnja bijelog brašna, a svi nedostatci bijelog kruha kao simbola blagostanja i gospodstva pokazat će se tek u [[20. stoljeće|20. stoljeću]].

== Zanimjivost ==
Hrvatski primorski krajevi, posebice južni, kao i neposredno zaleđe, poznati su kao veliki korisnici kruha, po čemu su u svjetskom vrhu. Po tome su Hrvati iz tih krajeva i poznati u svijetu. Sukladno tome, u hrvatskim restoranima u tim krajevima, kruh se nije posebno naplaćivao, nego ga se već narezanog, stavljalo u do preko vrha napunjene košarice za kruh, kao redovni prilog na stolu, skupa sa solju, paprom.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://www.scribd.com/doc/297261782/3-stvari-koje-se-doga%C4%91aju-kada-prestanete-jesti-kruh 3 stvari koje se događaju kada prestanete jesti kruh]
*[https://www.scribd.com/doc/297381740/Biblical-Bread-Baking-Like-the-Ancient-Israelites Kako su stari Izraleci pekli kruh? (eng.)]
{{commons|Bread}}

[[Kategorija:Pekarski proizvodi]]