WikiSysop: file->datoteka

2022-04-30T00:22:06Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 00:22
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Krsto Hegedušić'''-->[[~~File~~:Krsto Hegedusic.JPG\|thumb\|[[Dinko Vranković (likovni umjetnik)\|Dinko Vranković]]: Krsto Hegedušić, 1971.]]		<!--'''Krsto Hegedušić'''-->[[Datoteka:Krsto Hegedusic.JPG\|thumb\|[[Dinko Vranković (likovni umjetnik)\|Dinko Vranković]]: Krsto Hegedušić, 1971.]]
	[[Datoteka:Krsto Hegedusic 1007.JPG\|mini\|Grob Krste Hegedušića na [[Mirogoj]]u]]		[[Datoteka:Krsto Hegedusic 1007.JPG\|mini\|Grob Krste Hegedušića na [[Mirogoj]]u]]
	'''Krsto Hegedušić''' ([[Petrinja]], [[26. studenoga]] [[1901.]] – [[Zagreb]], [[7. travnja]] [[1975.]]), [[Hrvatska\|hrvatski]] slikar.		'''Krsto Hegedušić''' ([[Petrinja]], [[26. studenoga]] [[1901.]] – [[Zagreb]], [[7. travnja]] [[1975.]]), [[Hrvatska\|hrvatski]] slikar.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-23T11:16:47Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[File:Krsto Hegedusic.JPG|thumb|[[Dinko Vranković (likovni umjetnik)|Dinko Vranković]]: Krsto Hegedušić, 1971.]]
[[Datoteka:Krsto Hegedusic 1007.JPG|mini|Grob Krste Hegedušića na [[Mirogoj]]u]]
'''Krsto Hegedušić''' ([[Petrinja]], [[26. studenoga]] [[1901.]] – [[Zagreb]], [[7. travnja]] [[1975.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] slikar.
Suprug je hrvatske slikarice [[Branka Frangeš-Hegedušić|Branke Frangeš-Hegedušić]] i zet hrvatskog slikara [[Robert Frangeš Mihanović|Roberta Frangeša Mihanovića]].<ref>Komentar. [[Branka Hlevnjak]]: Monografija o Branki Frangeš-Hegedušić, [[Hrvatsko slovo]], str. 18, petak, 2. studenoga 2007.</ref>

== Životopis ==

To što se rodio u Petrinji nije za njega imalo velike važnosti, jer se poslije očeve smrti [[1909.]] godine obitelj vratila u [[Hlebine]] od kuda je obitelj Hegedušić bila podrijetlom i od tada počinje njegova prisna veza s [[Podravina|Podravinom]].

Godine [[1920.]] pohađa ''Privremenu višu školu za umjetnost i umjetni obrt'' ( današnju [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Likovnu Akademiju]]) u Zagrebu i slika prve arhetipske podravske idile. Specijalka kod [[Vladimir Becić|Becića]] i grafički tečaj kod [[Tomislav Krizman|Krizmana]] obogatili su Hegedušićevo znanje, ali nisu utjecali na njegov slikarski stil.

U Parizu gleda slike [[Pieter Brueghel stariji|Pietera Breughela]] i sluti svoju figuralnu morfologiju. Ni tada se ne prekida njegova veza s [[Podravina|Podravinom]]. Iz sjećanja na podravska obojena stakla nastala je mala [[tempera]], također na staklu ''Bilo nas je pet vu kleti''. Malo poslije, [[1929.]] , nakon susreta sa slikarima [[Ivan Tabaković|Tabakovićem]] i [[Oton Postružnik|Postružnikom]] i pariškim đakom [[Leo Junek|Leom Junekom]], osniva [[Grupa Zemlja|skupinu Zemlja]]. Slika ''Harmonikaš'' iz tog razdoblja ideološki odbacuje umjetnost radi umjetnosti, ''Poplava'' je puna kritičkog naboja i razornog djelovanja. ''Podravski motivi'' tiskani [[1933.]] kao vizualni korelat književnog ruralnog mita [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]] popraćeni su i Krležinim predgovorom.

Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u strahu od uhićenja zbog prijašnjih ljevičarskih istupa privaća zaštitu [[Alojzije Stepinac|kardinala Stepinca]] i tijekom [[1941.]] radi mnogobrojne skice za fresku ''Golgota'' u [[Marija Bistrica|Mariji Bistrici]]. Poslije rata ''Hegedušić'' je imenovan redovitim profesorom [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademije likovnih umjetnosti]], a [[1950.]] dobiva naslov ''majstora slikara'' i postaje voditelj ''majstorske radionice''. Hegedušićevo slikarstvo dokaz je da se umjetnost ne može posve odvojiti od spoznaje, zato u njegovim slikama ima i poruge i suvremenih otuđenja. ''Mladoženja, vol i pumpa'' iz [[1969.]], slika je onoga što ostaje, a što je ostalo od grada, što je ostalo od čovjeka u gradu. Od [[1971.]] do [[1973.]] u spomen-domu na [[Tjentište|Tjentištu]] radi na velikom ciklusu fresaka. Prizori su puni strave. Čitav taj veliki i radikalni opus Krste Hegedušića ne možemo svrstati u lijepe slike, jer one su pobuna protiv zla.

U njegovoj rodnoj Petrinji od 1987. djeluje [[galerija Krsto Hegedušić|galerija]] koja se zove njemu u čast. <ref>Zvonimir Martinović: Likovnost. Hegedušićev umjetnički laboratorij, [[Hrvatsko slovo]], 2. ožujka 2012., str. 18.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Hrvatski slikari|Hegedušić, Krsto]]
[[Kategorija:Životopisi, Petrinja|Hegedušić, Krsto]]

Krsto Hegedušić - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica