WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-13T01:54:11Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = ''Krpelji''
| slika = Adult deer tick.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = Odrasla ženka krpelja
| regnum = [[Životinje]]
| phylum = [[Člankonošci|Arthropoda]]
| classis = [[Paučnjaci|Arachnida]]
| infraclassis= [[Acari]]
| superordo = [[Parasitiformes]]
| ordo = '''''Ixodida'''''
| ordo_autorstvo= <small>Koch, 1844</small>
| razdioba_stupanj = [[Porodica (taksonomija)|porodice]]
| razdioba =
[[Ixodidae]]<br>
[[Argasidae]]<br>
[[Nuttalliellidae]]
}}
'''Krpelji''' (Ixodida) su [[nametnik|nametnici]] koji parazitiraju na domaćinu i prenose veći broj bolesti. Domaćin može biti [[čovjek]] ili bilo koji [[viši sisavci|viši sisavac]], npr. [[pas]], [[mačka]], [[govedo]], kao i [[ptice]] i [[gmazovi]].

== Podjela krpelja ==

[[Latinski jezik|Latinsko]] ime za krpelje je "ixodides". Krpelji spadaju u skupinu [[člankonošci|člankonožaca]] iz reda [[Acarina]] (acari).

Radi se o srodnicima [[pauk]]a (imaju osam nogu) dugačkim do dva centimetra, žute ili smeđe boje. Ima ih oko 300 vrsta.

Krpelji se dijele se u 3 porodice:

* [[Tvrdi krpelji]] - krpelji šikare - ([[Ixodidae]])
* [[Meki krpelji]] - krpelji nastambe - ([[Argasidae]])
* [[Nuttalliellidae]] - sa samo jednom vrstom - [[Nuttalliella namaqua]]

Pridjev "tvrd" odlično odgovara opisu (ixodidae). Krpelja koji se nije preobrazio pijući [[krv]] domaćina je izuzetno teško mehanički uništiti.

== Životni ciklus psećeg krpelja ==
Nakon dostizanja spolne zrelosti ženka krpelja se pričvrsti na psa i kada nađe dobro mjesto i počne se hraniti, mirisom doziva mužjaka.

Mužjak je malen i crn krpelj koji se priljubi uz ženku koja se hrani i oplodi ju. Neko vrijeme nakon [[oplodnja|oplodnje]], mužjak krpelja se otpusti i kreće kroz pseće krzno u potragu za sljedećom partnericom. Ponekad se dogodi da mužjak krpelja ostaje dugo visiti na ženki.

Oplođena ženka pušta [[hormon]]e rasta i počne se naglo povećavati. Tijekom hranjenja iz krvi uzima samo hranjive sastojke, a ostatak ne izbacuje probavom već ga povraća natrag u domaćina. To izaziva [[upala|upalne reakcije]], pa je na tom mjestu prokrvljenje još veće, što opet pogoduje ženki krpelja koja se hrani krvlju.

Nakon što završi s hranjenjem, mješina ženke krpelja je puna hranjivih tvari iz krvi. Ženka se tada otpusti, proizvede par stotina otrovnih jajašaca koje niti [[mravi]] ne jedu i ugiba.

== Pronalaženje krpelja ==
[[Datoteka:Tick male size comparison (aka).jpg|mini|Veličina mužjaka krpelja]]
Kod ljudi, krpelji se načešće zadržavaju na područjima gdje je [[koža]] vlažnija i mekša, kao što je na primjer: [[koža]] trbuha, prepona, pazuha i iza uha.

Kod [[Psi|pasa]] krpelje se može pronaći na prednjem dijelu tijela, poglavito vratu i glavi.

== Odstranjivanje krpelja ==

Krpeljima se mogu zaraziti svi ljudi koji se kreću u prirodi, te životinje kao što su psi, mačke, goveda i sl.

Nakon što pronađete nametnika na svojoj koži ili u krznu vašega ljubimca, lagano razmaknite krzno oko nametnika. Potom jednim brzim pokretom obuhvatite krvopiju sa dva prsta (sa glavninom pritiska kod glave) i povucite ga van.

Za skidanje krpelja sa psa postoje i specijalna [[kliješta]]-pinceta. Njih se može nabaviti u trgovini kućnim ljubimcima. [[Pinceta]] u obliku kemijske olovke je svinuta tako da zaobiđe tijelo krpelja i uhvati ga odmah uz kožu za glavu. Lagano uvrtanje lijevo-desno je dovoljno da se krpelj otpusti, nakon čega ga lagano povučete van.

Krpelji se ne "zakopavaju" spiralno, već imaju rilce kao harpun. Vaditi ih kružnim pokretima nije praktično.

Ako prilikom vađenja u koži ostane glava krpelja, lako ju je kasnije izvaditi steriliziranom iglom.

Krpelje nikako ne valja gušiti uljem (bez zraka mogu dosta dugo opstati), trovati insekticidima, omamljivati benzinom i alkoholom, pržiti cigaretnim žarom i sl. Mažući ga alkoholom ili nekim drugim hlapljivim sredstvom se postiže da se krpelj otpusti i da ga se bez problema može odstraniti, no popuštajući zahvat za kožu krpelj se cijeli opusti, a jer je napet (ponaša se kao balon) - povraća utrobu u domaćina.

== Bolesti koje krpelj prenosi ==

Najopasnije bolesti koje krpelj može prenijeti na čovjeka su [[lyme borelioza]] i [[krpeljni meningoencefalitis]]. Za pse je najopasnija [[babesija]].

Zaštita od krpelja moguća je na dva načina:

* uporaba repelenata prije odlaska u prirodu
* cijepljenje (što čuva od bolesti protiv kojih se cijepimo)
** krpeljni meningoencefalitis - cijepljenje se provodi po shemi:
**# doza zimi (siječanj - veljača)
**# doza 3 mjeseca po prvoj dozi
**# doza godinu dana po prvoj dozi
**# obnova cjepiva svake 3 godine

== Izvori ==
*{{Borislav Dopudja|hr/tekstovi/krpelji/|Krpelji, članak i eksperiment}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.borislavdopudja.net/hr/tekstovi/krpelji/ Krpelji], članak
* [http://zagreb.hrsume.hr/contents/opasnosti/krpelji/ Bolesti koje prenose krpelji i podrobnije o njima]
* [http://www.zdravlje.hr/clanak.php?id=12672 Šumski krpelji i kako se od njih zaštititi]
* [http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica_opasnosti_krpelji.htm Krpelji Medvednice i zarazne bolesti koje prenose]
* [https://zanimljiv.org/lov/45-krpelj-opasnost-iz-trave Krpelj, opasnost iz trave ]

[[Kategorija:Krpelji]]

Krpelji - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica