WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T15:44:46Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 15:44
Redak 5:		Redak 5:
	'''Kromofor''' je nezasićena [[atom]]ska skupina koja uzrokuje [[boja\|obojenost]] [[Organski spoj\|organskih spojeva]], na primjer skupina s nizom [[Kemijska veza\|konjugiranih dvostrukih veza]] među [[ugljik]]ovim atomima (–C=C–C=C–), [[karbonilna skupina]] (>C=O), [[Nitrozo-spojevi\|nitrozo-skupina]] (–N=O), [[Nitro-spojevi\|nitro-skupina]] (–NO<sub>2</sub>), [[Azo-bojila\|azo-skupina]] (–N=N–) i slično. Njezinim uvođenjem u [[molekula\|molekulu]] [[kemijski spoj\|kemijskog spoja]] (većinom [[Aromatski ugljikovodici\|aromatskoga]]) upijanje ili [[Apsorpcija (razdvojba)\|apsorpcija]] [[Elektromagnetsko zračenje\|elektromagnetskog zračenja]] pomiče se, zbog pospješenja [[mezomerija\|mezomerije]] u konjugiranome sustavu, iz [[Ultraljubičasto zračenje\|ultraljubičastog]] u [[Vidljiva svjetlost\|vidljivi]] dio [[Spektar (fizika)\|spektra]], što spoju daje obojenost ([[boja\|boju]]). Spoj koji uvođenjem kromofora može postati obojen naziva se '''kromogen''', a uporabna svojstva u smislu bojila dobiva tek uvođenjem i [[auksokromne skupine]], koja omogućuje njegovo vezanje uz [[materijal]] (na primjer [[tekstil]]), a također utječe i na promjenu područja apsorpcije i produljivanje boje. <ref> '''kromofor''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34163] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 31. 7. 2020. </ref>		'''Kromofor''' je nezasićena [[atom]]ska skupina koja uzrokuje [[boja\|obojenost]] [[Organski spoj\|organskih spojeva]], na primjer skupina s nizom [[Kemijska veza\|konjugiranih dvostrukih veza]] među [[ugljik]]ovim atomima (–C=C–C=C–), [[karbonilna skupina]] (>C=O), [[Nitrozo-spojevi\|nitrozo-skupina]] (–N=O), [[Nitro-spojevi\|nitro-skupina]] (–NO<sub>2</sub>), [[Azo-bojila\|azo-skupina]] (–N=N–) i slično. Njezinim uvođenjem u [[molekula\|molekulu]] [[kemijski spoj\|kemijskog spoja]] (većinom [[Aromatski ugljikovodici\|aromatskoga]]) upijanje ili [[Apsorpcija (razdvojba)\|apsorpcija]] [[Elektromagnetsko zračenje\|elektromagnetskog zračenja]] pomiče se, zbog pospješenja [[mezomerija\|mezomerije]] u konjugiranome sustavu, iz [[Ultraljubičasto zračenje\|ultraljubičastog]] u [[Vidljiva svjetlost\|vidljivi]] dio [[Spektar (fizika)\|spektra]], što spoju daje obojenost ([[boja\|boju]]). Spoj koji uvođenjem kromofora može postati obojen naziva se '''kromogen''', a uporabna svojstva u smislu bojila dobiva tek uvođenjem i [[auksokromne skupine]], koja omogućuje njegovo vezanje uz [[materijal]] (na primjer [[tekstil]]), a također utječe i na promjenu područja apsorpcije i produljivanje boje. <ref> '''kromofor''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34163] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 31. 7. 2020. </ref>

	Kromofor je dio [[molekule]] koji je odgovoran za njezinu boju. <ref>IUPAC Gold Book [http://goldbook.iupac.org/C01076.html Chromophore]</ref> [[Boja]] koju vidimo našim [[oči]]ma je ona koja se ne apsorbira unutar određenog spektra [[valna duljina\|valne duljine]] vidljive svjetlosti. Kromofor je područje u molekuli gdje [[Energijske razine\|energetska razlika]] između dvije odvojene molekularne orbitale pada unutar raspona vidljivog spektra. Vidljiva svjetlost koja pogodi kromofor može se apsorbirati pobudom [[elektron]]a iz svog osnovnog stanja u pobuđeno stanje. U biološkim molekulama koje služe za hvatanje ili otkrivanje svjetlosne energije, kromofor je dio koji uzrokuje prostornu promjenu molekule kada ih pogodi svjetlost. <ref>{{~~cite book~~ \|last1=Lipton \|first1=Mark \|title=Purdue: Chem 26505: Organic Chemistry I (Lipton) \|date=Jan 31, 2017 \|publisher=Purdue University \|edition=LibreTexts \|chapter-url=https://chem.libretexts.org/Courses/Purdue/Purdue%3A_Chem_26505%3A_Organic_Chemistry_I_(Lipton)/Chapter_1._Electronic_Structure_and_Chemical_Bonding/1.10%3A_Pi_Conjugation \|chapter=Chapter 1. Electronic Structure and Chemical Bonding}}</ref>		Kromofor je dio [[molekule]] koji je odgovoran za njezinu boju. <ref>IUPAC Gold Book [http://goldbook.iupac.org/C01076.html Chromophore]</ref> [[Boja]] koju vidimo našim [[oči]]ma je ona koja se ne apsorbira unutar određenog spektra [[valna duljina\|valne duljine]] vidljive svjetlosti. Kromofor je područje u molekuli gdje [[Energijske razine\|energetska razlika]] između dvije odvojene molekularne orbitale pada unutar raspona vidljivog spektra. Vidljiva svjetlost koja pogodi kromofor može se apsorbirati pobudom [[elektron]]a iz svog osnovnog stanja u pobuđeno stanje. U biološkim molekulama koje služe za hvatanje ili otkrivanje svjetlosne energije, kromofor je dio koji uzrokuje prostornu promjenu molekule kada ih pogodi svjetlost. <ref>{{Citiranje knjige \|last1=Lipton \|first1=Mark \|title=Purdue: Chem 26505: Organic Chemistry I (Lipton) \|date=Jan 31, 2017 \|publisher=Purdue University \|edition=LibreTexts \|chapter-url=https://chem.libretexts.org/Courses/Purdue/Purdue%3A_Chem_26505%3A_Organic_Chemistry_I_(Lipton)/Chapter_1._Electronic_Structure_and_Chemical_Bonding/1.10%3A_Pi_Conjugation \|chapter=Chapter 1. Electronic Structure and Chemical Bonding}}</ref>

	== Auksokromne skupine ==		== Auksokromne skupine ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-10T04:52:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Fall Leaves (199582361).jpeg|mini|desno|300px|[[List]]ovi mijenjaju [[boja|boju]] u [[jesen]] jer se njihovi kromofori ([[molekule]] [[klorofil]]a) razgrađuju i prestaju upijati (apsorbirati) crvenu i plavu [[svjetlost]]. <ref>{{cite journal |last1=Kräutler |first1=Bernhard |title=Breakdown of Chlorophyll in Higher Plants—Phyllobilins as Abundant, Yet Hardly Visible Signs of Ripening, Senescence, and Cell Death |journal=Angew. Chem. Int. Ed. |date=26 February 2016 |volume=4882 |issue=55 |pages=4882–4907 |doi=10.1002/anie.201508928 |pmid=26919572 |pmc=4950323 }}</ref>]]

[[datoteka:Why are plants green.svg|desno|mini|300px|[[Biljke]] se vide kao [[zelena|zelene]] jer [[klorofil]] upija uglavnom plavu i crvenu [[valna duljina|valnu duljinu]] [[svjetlost]]i, a odbija ([[Refleksija|reflektira]]) zelenu.]]

'''Kromofor''' je nezasićena [[atom]]ska skupina koja uzrokuje [[boja|obojenost]] [[Organski spoj|organskih spojeva]], na primjer skupina s nizom [[Kemijska veza|konjugiranih dvostrukih veza]] među [[ugljik]]ovim atomima (–C=C–C=C–), [[karbonilna skupina]] (>C=O), [[Nitrozo-spojevi|nitrozo-skupina]] (–N=O), [[Nitro-spojevi|nitro-skupina]] (–NO<sub>2</sub>), [[Azo-bojila|azo-skupina]] (–N=N–) i slično. Njezinim uvođenjem u [[molekula|molekulu]] [[kemijski spoj|kemijskog spoja]] (većinom [[Aromatski ugljikovodici|aromatskoga]]) upijanje ili [[Apsorpcija (razdvojba)|apsorpcija]] [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]] pomiče se, zbog pospješenja [[mezomerija|mezomerije]] u konjugiranome sustavu, iz [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastog]] u [[Vidljiva svjetlost|vidljivi]] dio [[Spektar (fizika)|spektra]], što spoju daje obojenost ([[boja|boju]]). Spoj koji uvođenjem kromofora može postati obojen naziva se '''kromogen''', a uporabna svojstva u smislu bojila dobiva tek uvođenjem i [[auksokromne skupine]], koja omogućuje njegovo vezanje uz [[materijal]] (na primjer [[tekstil]]), a također utječe i na promjenu područja apsorpcije i produljivanje boje. <ref> '''kromofor''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34163] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 31. 7. 2020. </ref>

Kromofor je dio [[molekule]] koji je odgovoran za njezinu boju. <ref>IUPAC Gold Book [http://goldbook.iupac.org/C01076.html Chromophore]</ref> [[Boja]] koju vidimo našim [[oči]]ma je ona koja se ne apsorbira unutar određenog spektra [[valna duljina|valne duljine]] vidljive svjetlosti. Kromofor je područje u molekuli gdje [[Energijske razine|energetska razlika]] između dvije odvojene molekularne orbitale pada unutar raspona vidljivog spektra. Vidljiva svjetlost koja pogodi kromofor može se apsorbirati pobudom [[elektron]]a iz svog osnovnog stanja u pobuđeno stanje. U biološkim molekulama koje služe za hvatanje ili otkrivanje svjetlosne energije, kromofor je dio koji uzrokuje prostornu promjenu molekule kada ih pogodi svjetlost. <ref>{{cite book |last1=Lipton |first1=Mark |title=Purdue: Chem 26505: Organic Chemistry I (Lipton) |date=Jan 31, 2017 |publisher=Purdue University |edition=LibreTexts |chapter-url=https://chem.libretexts.org/Courses/Purdue/Purdue%3A_Chem_26505%3A_Organic_Chemistry_I_(Lipton)/Chapter_1._Electronic_Structure_and_Chemical_Bonding/1.10%3A_Pi_Conjugation |chapter=Chapter 1. Electronic Structure and Chemical Bonding}}</ref>

== Auksokromne skupine ==
{{glavni|Auksokromne skupine}}

'''Auksokromne skupine''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''αὔξω'': rastem + ''χρῶμα'': boja) su [[Organska kemija|organski]] [[Supstitucija (kemija)|supstituenti]] (zamjenske grupe) sa slobodnim [[elektron]]skim parovima koji osposobljavaju [[boja|obojene]] [[kemijska tvar|kemijske tvari]] da se mogu upotrebljavati kao [[tehnika|tehnička]] [[bojilo|bojila]], na primjer supstituenti –OH, –NH<sub>2</sub>, –COOH.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Boje]]
[[Kategorija:Organski spojevi]]

Kromofor - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica