Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

2026-03-10T03:40:38Z

Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 03:40
Redak 55:		Redak 55:
	*Tehnički leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža; glavni urednik: [[Zvonimir Jakobović]]. Tiskanje dovršeno 21. prosinca 2007.g., CIP zapis dostupan u računalnom katalogu. Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 653717. {{ISBN\|978-953-268-004-1}}.		*Tehnički leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža; glavni urednik: [[Zvonimir Jakobović]]. Tiskanje dovršeno 21. prosinca 2007.g., CIP zapis dostupan u računalnom katalogu. Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 653717. {{ISBN\|978-953-268-004-1}}.

	{{~~Wječnik~~}}		{{HIEslovar}}

	{{Kemijski elementi}}		{{Kemijski elementi}}

	[[Kategorija:Kemijski elementi]]		[[Kategorija:Kemijski elementi]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T08:48:53Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Kemijski_element
|ime = krom
|simbol = Cr
|redni_broj = 24
|kemijska_skupina = prijelazni metali
|grupa = 6
|perioda = 4
|blok = d
|izgled = srebrnasta [[Krutine|krutina]] [[Datoteka:Chromium_crystals_and_1cm3_cube.jpg|200px]]
|gustoca = 7150
|tvrdoca = 1060 MPa (HV), 1120 MPa (HB), 8,5 ([[Mohsova skala]])
|atomska_masa = 51,9961(6)
|specificni_toplinski_kapacitet = (25 °C) 23,35
|taliste = 1907
|vreliste = 2671
|toplina_taljenja = 21,0
|toplina_isparivanja = 339,5
|EK1 = argon
|EK2 = Ar
|e_konfiguracija = 3d5 4s1
}}

== Svojstva ==

Krom (Cr) je otkrio 1791. (a 1798. izolirao) L.-N. Vauquelin.

Naziv "krom" dolazi od [[Starogrčki jezik|grčke]] riječi "χρωμα" što znači "boja", jer krom tvori mnoge raznobojne spojeve.

Kemijski element 6. skupine periodnoga sustava elemenata, vrlo tvrd, srebrnobijeli metal plavkasta odsjaja koji se može polirati (uglačati) do visokoga sjaja. Nema mirisa ni okusa, a podatan je za kovanje. U dodiru s kisikom, zrakom ili vodenom parom prevlači se vrlo tankim slojem oksida otpornim na koroziju. Nije topljiv u dušičnoj kiselini i zlatotopci, sporo se otapa u hladnoj klorovodičnoj i sumpornoj kiselini, a u vrućima puno brže. Na povišenim temperaturama reagira s mnogim nemetalima. Daje zelenu boju smaragdu, a crvenu rubinu. Nije otrovan, ali su otrovni njegovi spojevi, posebice kromna kiselina i alkalijski dikromati. Najčešće se dobiva iz kromita (FeCr2O4), tehničke čistoće aluminotermijskim i silikotermijskim postupkom, a visoke čistoće elektrolitskim postupkom. U velikim se količinama upotrebljava kao legirani metal u proizvodnji nehrđajućih čelika, za elektrolitičko prevlačenje površina metala i nemetala (kromiranje), za proizvodnju kermeta, itd.

== Uporaba i dobivanje ==

Krom se dobiva iz [[ruda|rude]] [[kromit]]a (FeCr2O4). Komercijalni proces ekstrakcije kroma iz kromita sastoji se od zagrijavanja rude u prisustvu [[aluminij]]a i [[silicij]]a. Oko dvije petine svjetskih zaliha kroma se nalaze u [[JAR|Južnoj Africi]], a značajni proizvođači su i [[Kazahstan]], [[Indija]], [[Rusija]] i [[Turska]]. Oko 15 milijuna tona kromove rude proizvedeno je u [[2000.]] godini.

U elementarnom obliku krom se nalazi mnogo rjeđe.

[[Rudnik]] dijamanata Udačnaja u ruskoj republici [[Jakutska]] proizvodi uzorke elementarnog kroma.

== Važniji kromovi spojevi ==

Krom ima široku primjenu kao sastojak [[legura]] (primjerice, nehrđajućeg [[čelik]]a posebne čvrstoće), kojima povećava otpornost na [[Korozija|koroziju]], a zadržava im sjaj i tvrdoću. Vrlo poznata zaštita željeza njime je postupak ''kromiranja''.

Dodaje se i antikorozivnim bojama, služi kao [[katalizator]] u nekim kemijskim procesima, za izradu kalupa za proizvodnju cigli, a spojevi kroma imaju široku primjenu u [[Metalurgija|metalurgiji]] i kemijskoj industriji.

Najvažniji je kromov spoj natrijev dikromat (NaCr2O7), koji se upotrebljava kao sirovina za dobivanje ostalih tehnički važnih kromovih spojeva, kao snažni oksidans, katalizator ili nosilac katalizatora, štavilo u industriji kože, za površinsku obradbu metala, impregnaciju drva itd..

*bezvodni kromov klorid (CrCl3) se upotrebljava za dobivanje elementarnoga kroma, kromiranje čeličnih predmeta i u sintezi organskih spojeva),
*kromov(III) oksid (Cr2O3) se koristi za bojanje stakla i porculana,
*otrovni kromov(IV) oksid (CrO3) je iznimno jak oksidans (za elektroplatiniranje i elektrolitsko dobivanje elementarnoga kroma),
*kromna kiselina (H2CrO4), za pripravu močila i kupka za kromiranje,
*kalijev dikromat (K2Cr2O7) se koristi u fotografskoj industriji, u proizvodnji žigica i u analitičkoj kemiji.
*natrijev kromat (Na2CrO4) je pogodan za bojenje tekstila i zaštitu od korozije itd.

== Izvori ==
*Tehnički leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža; glavni urednik: [[Zvonimir Jakobović]]. Tiskanje dovršeno 21. prosinca 2007.g., CIP zapis dostupan u računalnom katalogu. Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 653717. {{ISBN|978-953-268-004-1}}.

{{Wječnik}}

{{Kemijski elementi}}

[[Kategorija:Kemijski elementi]]

Krom - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica