https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Krizofanska_kiselinaKrizofanska kiselina - Povijest promjena2026-08-07T14:58:15ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Krizofanska_kiselina&diff=381042&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-12-10T07:02:33Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Krizofanska kiselina'''-->{{Infookvir kemijski spoj<br />
| formula = <chem> C15H10O4 </chem><br />
| slika = Chrysophanol.svg<br />
| slika_opis = Kemijska struktura krizofanola<br />
| slika1 = <br />
| slika_opis1 = <br />
| IUPAC nomenklatura = 1,8-dihidroksi-3-metil-9,10-antrakinon <br />
| ostala imena = Krizofanska kiselina <br/> Krizofanol<br />
| CAS = 481-74-3<br />
| EC = <br />
| UN = <br />
| RTECS = <br />
| molarna masa = 254,241 g·mol<sup>−1</sup> <br />
| molekulska masa = <br />
| izgled = Zlatnožute pločice<br />
| gustoća = <br />
| tališteK = <br />
| tališteC = 196 °C<br />
| vrelišteK = <br />
| vrelišteC = <br />
| tlak para = <br />
| topljivost = <br />
| dipolni moment = <br />
| slika2 =<br />
| slika_opis2 = <br />
| oblik molekule = <br />
| izvor znkops = <br />
| znakovi opasnosti = <br />
| NFPA 704 = <br />
}}<br />
<br />
'''Krizofanska kiselina''' ili '''krizofanol''', C<sub>15</sub>H<sub>10</sub>O<sub>4</sub> (C.I. 75400), [[talište]] 196 °C, izlučuje se u obliku zlatnožutih pločica iz [[etanol]]a i [[benzen]]a. Nalazi se u [[Korijen (biljke)|korijenju]] [[Rabarbara|rabarbare]] ([[Latinski jezik|lat]]. ''Rheum officinale'') i u kori [[Velika kiselica|kiselica]] ili [[štavelj]]a (lat. ''Rumex obtusifolius'', ''R. nepalensis'', ''R. celonianus''). Krizofanska kiselina boji [[vuna|vunu]] namočenu [[krom]]nim [[soli]]ma [[Crvena|crveno]]. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Prirodna bojila'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref><br />
<br />
== Prirodna bojila ==<br />
{{glavni|Prirodna bojila}}<br />
<br />
'''Prirodna bojila''' su obojeni [[organski spoj]]evi koji se nalaze u [[stanica]]ma [[biljke|biljaka]] i [[životinje|životinja]], te u [[mikroorganizmi]]ma. Prirodna bojila mogu se u njima nalaziti u slobodnom obliku ([[kurkumin]]) ili u spoju sa [[šećeri|šećerom]] i [[Bjelančevine|bjelančevinama]]. Neka su [[bojilo|bojila]] ([[indigo]], antikni [[purpur]]) bezbojna, pa se od njih dobiva obojen spoj [[oksidacija|oksidacijom]], [[fermentacija|fermentacijom]] ili [[fotokemija|fotokemijskim postupkom]]. <br />
<br />
=== Karbociklička prirodna bojila ===<br />
{{glavni|Bojilo}}<br />
<br />
Sva prirodna bojila karbocikličke skupine imaju [[Kinoni|kinonske]] strukturne dijelove. U [[priroda|prirodi]] se nalazi oko 150 vrsta takvih bojila, ali je samo malo njih upotrebljivo kao bojila ili [[pigment]]i. Među njima su tehnički važna samo ona bojila koja su derivati [[Naftokinoni|naftokinona]] i [[antrakinon]]a. U prvoj su skupini [[alkanin]], [[juglon]] i [[loson]], a u drugoj [[alizarin]], frangulaemodin i krizofanska kiselina.<br />
<br />
=== Antrakinoni ===<br />
{{glavni|Antrakinon}}<br />
<br />
'''Antrakinon''' (antra[cen] + kinon), [[Kemijska formula|kemijske formule]] C<sub>14</sub>H<sub>8</sub>O<sub>2</sub>, je najvažniji [[derivat]] [[antracen]]a. Antrakinon je blijedožuta [[kristal]]na [[tvar]] [[Topljivost|netopljiva]] u [[voda|vodi]], slabo topljiva u [[alkoholi|alkoholu]], [[eteri|eteru]] i [[aceton]]u. Dobiva se [[oksidacija|oksidacijom]] antracena s pomoću [[natrij]]eva dikromata i [[sintetika|sintetski]] iz [[Anhidridi|anhidrida]] [[ftalna kiselina|ftalne kiseline]] i [[benzen]]a. Služi za proizvodnju važnih [[Antrakinonska bojila|antrakinonskih bojila]], na primjer [[alizarin]]a. <ref> '''antrakinon''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3177] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 3. 7. 2020. </ref><br />
<br />
=== Slike ===<br />
<br />
{| cellpadding="0" cellspacing="0" style="margin:auto; border:1px solid #ccc; background:#fff;"<br />
|-<br />
|<br />
{| cellspacing=3 cellpadding=3 style="background:#fff;"<br />
|-<br />
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Rheum officinale1.jpg|x180px|border]]<br />
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Rumex-obtusifolius-foliage.JPG|x180px|border]]<br />
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Rumex obtusifolius Sturm48.jpg|x180px|border]]<br />
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Rumex obtusifolius sl14.jpg|x180px|border]]<br />
|-<br />
|align=center|Obična rabarbara (lat. Rheum officinale).<br />
|align=center|[[Velika kiselica|Kiselica]] ili [[štavelj]] (lat. ''Rumex obtusifolius'').<br />
|align=center|[[Velika kiselica|Kiselica]] ili [[štavelj]] (lat. ''Rumex obtusifolius''). <br />
|align=center|Sjemenke kiselice ili štavelja.<br />
|}<br />
|}<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
[[Kategorija:Boje]]<br />
[[Kategorija:Organski spojevi]]</div>WikiSysop