Kristalna noć - Povijest promjena

WikiSysop: /* Daljnji događaji */

2023-03-14T00:58:05Z

Daljnji događaji

←Starija inačica		Inačica od 14. ožujak 2023. u 00:58
Redak 27:		Redak 27:
	== Daljnji događaji ==		== Daljnji događaji ==
	Osim daljnjih protjerivanja, nacistička Njemačka je Židovima kao odmazdu odredila kolektivnu novčanu kaznu od milijardu maraka. Ista je bila naplaćena nasilnim prisvajanjen oko 20% sveukupne židovske imovine u Njemackoj. <ref>{{Citiranje knjige\|title=Hitlers Volksstaat : Raub, Rassenkrieg und nationaler Sozialismus\|last=Aly, Götz, 1947-\|url=https://www.worldcat.org/oclc/60605412\|location=Frankfurt am Main\|isbn=3-10-000420-5}}</ref>		Osim daljnjih protjerivanja, nacistička Njemačka je Židovima kao odmazdu odredila kolektivnu novčanu kaznu od milijardu maraka. Ista je bila naplaćena nasilnim prisvajanjen oko 20% sveukupne židovske imovine u Njemackoj. <ref>{{Citiranje knjige\|title=Hitlers Volksstaat : Raub, Rassenkrieg und nationaler Sozialismus\|last=Aly, Götz, 1947-\|url=https://www.worldcat.org/oclc/60605412\|location=Frankfurt am Main\|isbn=3-10-000420-5}}</ref>

			Göring se poslao pismo policiji protiv uništavanja imovine, te je napisao protest čelniku policije Heydrichu da bi bio bolje da je ubio dvjesto židova nego da se toliko vrjedne imovine uništilo. Inače, Göring je favorizirao izravno oduzimanje imovine nego njegovo uništavanje.<ref>Döscher, Hans-Jürgen (2000). ''"Reichskristallnacht" – Die Novemberpogrome 1938'' ("'Reichskristallnacht': The November pogroms of 1938"), Econ, 2000, {{ISBN\|3-612-26753-1}}, p. 131</ref> Nekoliko dana poslje, 12. studenog 1938. godine Göring se sreo s ostalim članovima stranke u kojem su odredili formalne činove vlada učiniti, pozvao je sve institucije da preuzmu sve mjere za potpuno eliminiranje židova iz ekonomije države. <ref>Conot, Robert. ''Justice at Nuremberg'', New York, NY: Harper and Row, 1983, pp. 164–72.</ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: /* Smrt Ernst vom Ratha i Kristalna noć */

2023-03-14T00:48:11Z

Smrt Ernst vom Ratha i Kristalna noć

←Starija inačica		Inačica od 14. ožujak 2023. u 00:48
Redak 22:		Redak 22:
	== Smrt Ernst vom Ratha i Kristalna noć ==		== Smrt Ernst vom Ratha i Kristalna noć ==
	[[File:Destroyed Ohel Yaaqov Synagogue.jpeg\|thumb\|upright=1.2\|Slika uništene sinagoge iz 1938. godine u [[Munchen\|Munchenu]]]]		[[File:Destroyed Ohel Yaaqov Synagogue.jpeg\|thumb\|upright=1.2\|Slika uništene sinagoge iz 1938. godine u [[Munchen\|Munchenu]]]]
	[[File:Synagogue Eisenach burning- Nov 1938.jpg\|thumb\|upright=1.2\|Uništena sinagoga iz [[Eisenach\|Eisenacha]]]]		[[File:Synagogue Eisenach burning- Nov 1938.jpg\|thumb\|upright=1.2\|Uništena sinagoga iz [[Eisenach\|Eisenacha]] slika netom poslje Kristallnachta]]
	Kada je od zadobivenih ozljeda 9. studenog 1938. godine Ernst vom Rath umro, vijest o njegovj smrti je došla do Hitlera te večeri kada je on sa svojim najužim članovima nacističke stranke imao večeru u proslavi Pivarskog puča iz 1923 godine. Poslje intenzivne debate Hitler je napusio okupljene, i govor je nastavio ministar propagande Joseph Goebbels u kojim je obavjestio pristune da "protesti moraju izbiti spontano, bez uplitanja stranke, i kada izbiju one se ne smiju spriječiti". Pojedine glavešine stranke su bile protiv ove akcije, jer su bili u straku da će se stvoriti diplomatska kriza, posebno zbog blizine pripajanja Austrije (svibanj) i Sudetinske krize (rujan). Prema istraživanjima izraelskog povjesničara Saula Friedländer, Goebbles je imao osobne razloge za pokretanje Kristalne noći jer ovim uspjehom je mogao prijeći preko poraza u svojoj medijskoj kampanji za Sudete te poniženja nakon naređenje od strane Hiltlera da prekine odnos s lubavnicom českog podrijetla [[Lída Baarová\|Lidom Baarovom]]. Poruka je bila poslana svim zapovjednicima SA i SA da se "preuzmu najoštrije mjere protiv židova". Preko cijele Njemačke i Austrije izbili su neredi, napadane su trgovine, stanovi, vjerske i kulturne institucije koje su posjedovali židovi. Te noći uništeno je i opljačkano oko 7.000 trgovina, 29 robnih kuća, oskvrnjena su mnogobrojna židovska groblja a preko 1.500 sinagoga je opljačkano i djelomično uništeno. Više od 30.000 židova je bilo uhapšeno i internirano u koncentracijske logore Dachau, Buchenwald i Sachsenhausen. Mnogi židovi su bili pretučeni, ubijeni, i silovani. Mnogi židovi su također izvršili samobojstvo nakon Kristalne noći. <ref>{{Citiranje časopisa\|title=Kristallnacht {{!}} Definition, Date, Facts, & Significance\|url=https://www.britannica.com/event/Kristallnacht\|language=en\|accessdate=2020-06-21}}</ref>		Kada je od zadobivenih ozljeda 9. studenog 1938. godine Ernst vom Rath umro, vijest o njegovj smrti je došla do Hitlera te večeri kada je on sa svojim najužim članovima nacističke stranke imao večeru u proslavi Pivarskog puča iz 1923 godine. Poslje intenzivne debate Hitler je napusio okupljene, i govor je nastavio ministar propagande Joseph Goebbels u kojim je obavjestio pristune da "protesti moraju izbiti spontano, bez uplitanja stranke, i kada izbiju one se ne smiju spriječiti". Pojedine glavešine stranke su bile protiv ove akcije, jer su bili u straku da će se stvoriti diplomatska kriza, posebno zbog blizine pripajanja Austrije (svibanj) i Sudetinske krize (rujan). Prema istraživanjima izraelskog povjesničara Saula Friedländer, Goebbles je imao osobne razloge za pokretanje Kristalne noći jer ovim uspjehom je mogao prijeći preko poraza u svojoj medijskoj kampanji za Sudete te poniženja nakon naređenje od strane Hiltlera da prekine odnos s lubavnicom českog podrijetla [[Lída Baarová\|Lidom Baarovom]]. Poruka je bila poslana svim zapovjednicima SA i SA da se "preuzmu najoštrije mjere protiv židova". Preko cijele Njemačke i Austrije izbili su neredi, napadane su trgovine, stanovi, vjerske i kulturne institucije koje su posjedovali židovi. Te noći uništeno je i opljačkano oko 7.000 trgovina, 29 robnih kuća, oskvrnjena su mnogobrojna židovska groblja a preko 1.500 sinagoga je opljačkano i djelomično uništeno. Više od 30.000 židova je bilo uhapšeno i internirano u koncentracijske logore Dachau, Buchenwald i Sachsenhausen. Mnogi židovi su bili pretučeni, ubijeni, i silovani. Mnogi židovi su također izvršili samobojstvo nakon Kristalne noći. <ref>{{Citiranje časopisa\|title=Kristallnacht {{!}} Definition, Date, Facts, & Significance\|url=https://www.britannica.com/event/Kristallnacht\|language=en\|accessdate=2020-06-21}}</ref>

WikiSysop: /* Smrt Ernst vom Ratha i Kristalna noć */

2023-03-14T00:46:46Z

Smrt Ernst vom Ratha i Kristalna noć

←Starija inačica		Inačica od 14. ožujak 2023. u 00:46
Redak 21:		Redak 21:

	== Smrt Ernst vom Ratha i Kristalna noć ==		== Smrt Ernst vom Ratha i Kristalna noć ==
			[[File:Destroyed Ohel Yaaqov Synagogue.jpeg\|thumb\|upright=1.2\|Slika uništene sinagoge iz 1938. godine u [[Munchen\|Munchenu]]]]
			[[File:Synagogue Eisenach burning- Nov 1938.jpg\|thumb\|upright=1.2\|Uništena sinagoga iz [[Eisenach\|Eisenacha]]]]
	Kada je od zadobivenih ozljeda 9. studenog 1938. godine Ernst vom Rath umro, vijest o njegovj smrti je došla do Hitlera te večeri kada je on sa svojim najužim članovima nacističke stranke imao večeru u proslavi Pivarskog puča iz 1923 godine. Poslje intenzivne debate Hitler je napusio okupljene, i govor je nastavio ministar propagande Joseph Goebbels u kojim je obavjestio pristune da "protesti moraju izbiti spontano, bez uplitanja stranke, i kada izbiju one se ne smiju spriječiti". Pojedine glavešine stranke su bile protiv ove akcije, jer su bili u straku da će se stvoriti diplomatska kriza, posebno zbog blizine pripajanja Austrije (svibanj) i Sudetinske krize (rujan). Prema istraživanjima izraelskog povjesničara Saula Friedländer, Goebbles je imao osobne razloge za pokretanje Kristalne noći jer ovim uspjehom je mogao prijeći preko poraza u svojoj medijskoj kampanji za Sudete te poniženja nakon naređenje od strane Hiltlera da prekine odnos s lubavnicom českog podrijetla [[Lída Baarová\|Lidom Baarovom]]. Poruka je bila poslana svim zapovjednicima SA i SA da se "preuzmu najoštrije mjere protiv židova". Preko cijele Njemačke i Austrije izbili su neredi, napadane su trgovine, stanovi, vjerske i kulturne institucije koje su posjedovali židovi. Te noći uništeno je i opljačkano oko 7.000 trgovina, 29 robnih kuća, oskvrnjena su mnogobrojna židovska groblja a preko 1.500 sinagoga je opljačkano i djelomično uništeno. Više od 30.000 židova je bilo uhapšeno i internirano u koncentracijske logore Dachau, Buchenwald i Sachsenhausen. Mnogi židovi su bili pretučeni, ubijeni, i silovani. Mnogi židovi su također izvršili samobojstvo nakon Kristalne noći. <ref>{{Citiranje časopisa\|title=Kristallnacht {{!}} Definition, Date, Facts, & Significance\|url=https://www.britannica.com/event/Kristallnacht\|language=en\|accessdate=2020-06-21}}</ref>		Kada je od zadobivenih ozljeda 9. studenog 1938. godine Ernst vom Rath umro, vijest o njegovj smrti je došla do Hitlera te večeri kada je on sa svojim najužim članovima nacističke stranke imao večeru u proslavi Pivarskog puča iz 1923 godine. Poslje intenzivne debate Hitler je napusio okupljene, i govor je nastavio ministar propagande Joseph Goebbels u kojim je obavjestio pristune da "protesti moraju izbiti spontano, bez uplitanja stranke, i kada izbiju one se ne smiju spriječiti". Pojedine glavešine stranke su bile protiv ove akcije, jer su bili u straku da će se stvoriti diplomatska kriza, posebno zbog blizine pripajanja Austrije (svibanj) i Sudetinske krize (rujan). Prema istraživanjima izraelskog povjesničara Saula Friedländer, Goebbles je imao osobne razloge za pokretanje Kristalne noći jer ovim uspjehom je mogao prijeći preko poraza u svojoj medijskoj kampanji za Sudete te poniženja nakon naređenje od strane Hiltlera da prekine odnos s lubavnicom českog podrijetla [[Lída Baarová\|Lidom Baarovom]]. Poruka je bila poslana svim zapovjednicima SA i SA da se "preuzmu najoštrije mjere protiv židova". Preko cijele Njemačke i Austrije izbili su neredi, napadane su trgovine, stanovi, vjerske i kulturne institucije koje su posjedovali židovi. Te noći uništeno je i opljačkano oko 7.000 trgovina, 29 robnih kuća, oskvrnjena su mnogobrojna židovska groblja a preko 1.500 sinagoga je opljačkano i djelomično uništeno. Više od 30.000 židova je bilo uhapšeno i internirano u koncentracijske logore Dachau, Buchenwald i Sachsenhausen. Mnogi židovi su bili pretučeni, ubijeni, i silovani. Mnogi židovi su također izvršili samobojstvo nakon Kristalne noći. <ref>{{Citiranje časopisa\|title=Kristallnacht {{!}} Definition, Date, Facts, & Significance\|url=https://www.britannica.com/event/Kristallnacht\|language=en\|accessdate=2020-06-21}}</ref>

WikiSysop u (test) 00:36, 14. ožujak 2023.

2023-03-14T00:36:31Z

←Starija inačica		Inačica od 14. ožujak 2023. u 00:36
Redak 2:		Redak 2:
	[[Datoteka:Bundesarchiv_Bild_146-1970-083-44,_Magdeburg,_zerstörtes_jüdisches_Geschäft.jpg\|mini\|200px\|Uništena židovska trgovina u Magdeburgu, studeni 1938\|alt=]][[Datoteka:Plaque_on_the_New_Synagogue.JPG\|mini\|200px\|Spomen ploča kraj nove berlinske sinagoge sa natpisom "Nikad ne zaboravite!"]]		[[Datoteka:Bundesarchiv_Bild_146-1970-083-44,_Magdeburg,_zerstörtes_jüdisches_Geschäft.jpg\|mini\|200px\|Uništena židovska trgovina u Magdeburgu, studeni 1938\|alt=]][[Datoteka:Plaque_on_the_New_Synagogue.JPG\|mini\|200px\|Spomen ploča kraj nove berlinske sinagoge sa natpisom "Nikad ne zaboravite!"]]

	'''Kristalna noć''' ([[njemački jezik\|njem.]] ''~~Kristalnacht~~'') također poznata po nazivima ''Reichskristallnacht'' i ''Pogromnacht'' naziv je za [[pogrom]] [[Židovi\|Židova]] u [[nacizam\|nacističkoj]] Njemačkoj i Austriji koji se dogodio 9. i 10. studenog 1938. godine.		'''Kristalna noć''' ([[njemački jezik\|njem.]] ''Kristallnacht'') također poznata po nazivima ''Reichskristallnacht'', ''Noć polomljenog stakla'', 'Novemberpogrome'' (Studenski pogrom), ''Pogromnacht'' naziv je za [[pogrom]] [[Židovi\|Židova]] u [[nacizam\|nacističkoj]] Njemačkoj i Austriji koji se dogodio 9. i 10. studenog 1938. godine i kojeg su izvele paravojne jedinice [[Strumabteilung]] (SA) te Schutzstaffel (SS) koje su bile pod nadležnosti Nacističke stranke Njemače. U tome su isto tako učestvovali i članovi Hitlerove mladeži te pojedini građani. Tjekom ovog događaja njemačke vlasti nisu intervenirale tokom ovih događaja i stajali su po strani. Povod za Kristallnacht bio je atentat 7. studenog 1938. godine u Parizu na njemačkog diplomata Ernst vom Rath koji je izveo sedamnaestogodišnjeg Herschel Grünspan, inače židova koji je bio rođen u Njemačkoj od roditelja koji su bili porijeklom židovi iz Poljske i koji je bio prognat sa svojom obitelji tjekom listopada 1938. godine.

			Tjekom divljanja SA, SS, Hitlerorve mladeži i pojedinih građana uništeno je 267 sinagoga kroz teritorij Njemačke i Austrije, preko 7.000 židovskih obrta/trgovina/radnji je bilo oštećeno ili uništeno, te je 30.000 Židova bilo privedeno i kasnije zatvoreno u koncentracijske kampove. Ist tako tjekom ovog divljanja, stanovi i kuće u kojima su stanovali Židovi bili s opljačkani i/ili uništeni te su istu sudbinu doživjele o ostale ustanove koje je imala židovska zajednica kao škole, domovi, i bolnice.

			O ovome događaju su izvjestili mnogi novinari, te su slike i snimke kružile po cijelome svijetu. Ovo je jedini događaj u povjesti Njemačkih židova između 1933. i 1945. godine koja je imala veliku medijsku pokrivenost i koja je izazvala veliku pozornost po cijelom svijetu. Do danas ne postoji suglasnost između povjesničara o broju žrtava tjekom Kristalne noći, jer su službeni izvještaji procijenjivali na 91 ubijenih židova<ref>Taylor, Alan (19. lipnja 2011). "World War II: Before the War". The Atlantic</ref> dok su kasnije, modernije procijene taj broj procijenili na više stotina jer su mnogi zatvoreni židovi umrli od ozljeda koje su poprimili tjekom Kristalne noći te poslje u zatvoru. Prema procjenama Richarda J. Evansa preko 600 židova su izvršili samoubojstvo u to vrijeme, i oni se također moraju ubrojiti među žrtvama Kristalne noći. Prema mnogim povjesničarima Kristalna noć je uvod u

	== Uvod ==		== Uvod ==
	Po [[Adolf Hitler\|Hitlerovoj]] naredbi 28. listopada [[1938.]] godine ~~više od~~ 12.000 [[Židovi\|~~Židova~~]] poljskog podrijetla~~, među~~ njima filozof i teolog rabin [[Abraham Joshua Heschel]] kao i budući književni kritičar [[Marcel Reich-Ranicki]], ~~biva protjerano iz [[Njemačka\|~~Njemačke]].		Dolaskom Hitlera na vlast 1933. godine, njegov režim počinje uvoditi protužidovske mjere i zakone jer prema njegovom svjetonadzoru židovi su bili krivi za poraz Njemačke u Prvom svjetskom ratu (PSR), i bili su krivi za lošu ekonomsku situaciju u zemlji, hiperinflaciju i ekonomsku depresiju. Ovim je Hitler stavio veliku metu na leđima 0.86% građana, odnosno 500.000 židova u Njemačkoj te tako od njih je stvorio dežurne krivce. Svojim dolaskom na Njemačke vlasti su počeli uvoditi zakone u kojima su nastale zabrane rada i državnim službama na 7. travnja 1933. godine uvođenjem ''Zakona o restoraciji profesionalne javne službe'', dok su Nunbergškim zakonima židovima bila oduzeto pravo državljanstva te im je bilo zabranjeno se oženiti/udati za nekoga izvan židovske nacionalne manjine. Svi ovi zakoni doveli su do velikog pritiska na židovsku nacionalnu manjinu te su mnogi izgubili svoje poslove i na stotine tisuća židova su napustili Njemaćku i Austriju. Prema nekim procjenama oko 250.000 židova napustilo je Njemaćku i Austriju do svibnja 1938. godine, i preko 300.000 Njemačkih i Austrijskih židova tražili su put vani, no zbog stezanja pravila u zemljama gdje su židovi htjeli emigrirati, sprječavalo je nihov brzi odlazak. Prema pisanjima njemačkog povjesničara Hansa Mommsena nakon pripajanja Austrije u svibnju 1938. godine nacistička vlada je ušla u novu fazu proganjanja židova, i tražili su bilo kakav povod da se izvrši nasilni napad na cijelu zajednicu jer je cilj nacističke stranke i SA bila ta da se židovske imovine otme jer je stranka ostala bez novaca i nije bila u stanju održati lokalne iregionalne ogranke stranke te plaćati svoju sve veću paravojsku<ref>Mommsen, Hans 12. prosinca 1997, "Interview with Hans Mommsen", Yad Vashem</ref>.

			=== Protjerivanje Poljskih židova iz Njemačke ===

			U kolovozu 1938. godine Njemačke vlasti su najavile da će sve boravišne dozvole biti poništene, te da će svi stranci morati obnoviti svoje boraviše dozvole iz početka. Ovo je bilo napravljeno s ciljem da se riješi dijela židova koji su rođeni u Njemačkoj a kojima su roditelji bili porijekom izvan Njemačke. Da bi se stvari više komplicirale u listopadu 1938. godine, Poljska vlada najavila je da je svim židovima ukinuti državljastvo koji su živjeli van Poljske više od pet godina. Ovim potezom 12.000 židova ostalo je bez državljanstva i tako nisu imali nikakva građanska prava. Po [[Adolf Hitler\|Hitlerovoj]] naredbi 28. listopada [[1938.]] godine ovih 12.000 [[Židovi\|židova]] poljskog podrijetla koji nisu imali njemačke boravišne vize niti poljsko državljanstvo bili su upućeni prema poljskoj granici. Među njima je bio filozof i teolog rabin [[Abraham Joshua Heschel]] kao i budući književni kritičar [[Marcel Reich-Ranicki]]. Ovim ljudima je bilo naređeno da ostave svu svoju imovinu u svojim domovima, što je bilo iskorišteno od strane vlasti i susjeda, da bi imali samo pravo ponjeti jedan kovčeg po osobi. Mnogim židovima su i ti kovčezi bili opljačkani, tako da su mnogi samo imali robu što su nosili na sebi. Deportanti su bili odvedeni do željezničke stanice, gdje su bili smješteni na vlak koji je putovao do poljske granice. Na granici oko 4.000 židova je bilo propušteno dok je 8.000 osoba bilo upućeno nazad. Pošto njemci nisu htjeli primiti odbijene deportante, oni su bili iskrcani na granici i tako su bili izloženi elementima vremena. Kasnije je nastao i izbjeglički kamp, u kojima su uvjeti bili toliko teški da su oni koji su pobjegli prema pravcu Njemačke bili ubijeni.

	~~Deportirani~~ su u ~~vlakovima do~~ poljske granice, gdje su ~~ih poljski graničari odbili primiti~~. ~~Morali su čekati danima~~ u ~~teškim uvjetima prije nego što su im poljske~~ vlasti ~~odobrile ulazak~~.		=== Atentat na vom Ratha===
			Među protjeranim Poljskim židovima bila je obitelj Sendela i Rive Grynszpan (Grünspan) koji su emigrirali u Hanover tjekom 1911. godine. Njihov sin Herschel Grünspan živio je tada u Parizu kod svoga strica, i nije znao što se dogodilo s njihovim roditeljima sve dok 3. studenog nije primio razglednicu s poljske granice, na čijoj je poleđini bila napisana kratka poruka "Nismo znali što se događa Nemamo novaca. Možeš nam poslati nešto?". U jutro 7. studenog 1938. Hershel kupio je revolver i kutiju s šest metaka. Potom je otišao u Njemačko veleposlanstvo gdje je pitao da ima razgovor sa službenom osobom. Nakon što su ga uputili k Ernst vom Rathu. Nakon kratkog razgovora Herschel je ispalio pet metaka u pravcu von Ratha, od kojih je dva pogodila trbušni dio tjela teško ga ranivši i kasnije je bio prevezen u bolnicu. Hershel poslje čina nije pobjegao od vlasti i bez prinude je priznao svoje djelo.

	~~U znak osvete sedamnaestogodišnji Herschel Grünspan, čiji su roditelji također bili deportirani, izvršio je 7. studenoga 1938. godine atentat na konzula njemačkoga veleposlanstva u [[Pariz]]u.~~ [[Nacizam\|Nacistička]] je stranka taj događaj proglasila dijelom svjetske židovske urote i uzela kao povod za organiziranje [[pogrom]]<nowiki/>a. <ref>{{Citiranje časopisa\|author=André Lux\|title=Thalmann, Rita et Feinermann, Emmanuel, La nuit de cristal, Laffont, Paris, 1972, 244 p.\|url=http://dx.doi.org/10.7202/700335ar\|date=1973\|journal=Études internationales\|volume=4\|issue=3\|pages=375\|id=10.7202/700335ar\|accessdate=2020-06-21}}</ref>		[[Nacizam\|Nacistička]] je stranka taj događaj proglasila dijelom svjetske židovske urote i uzela kao povod za organiziranje [[pogrom]]<nowiki/>a. <ref>{{Citiranje časopisa\|author=André Lux\|title=Thalmann, Rita et Feinermann, Emmanuel, La nuit de cristal, Laffont, Paris, 1972, 244 p.\|url=http://dx.doi.org/10.7202/700335ar\|date=1973\|journal=Études internationales\|volume=4\|issue=3\|pages=375\|id=10.7202/700335ar\|accessdate=2020-06-21}}</ref> i 8. studenog 1938. godine je ukinula sve židovske kulturne aktivnosti, zabranila je izlazak svih tiskovina, i zabranila je svoj djeci židovskog porijekla pohađanje nastave u državnim školama. Isto tako uvedene je mjera gdje je svim židovima bilo zabranjeno posjedovanje bilo kakvog oružja po kazi od dvadeset godina u koncentracijskom logoru.

	== Kristalna noć ==		== Smrt Ernst vom Ratha i Kristalna noć ==
	Te noći uništeno je i opljačkano oko 7.000 trgovina, oskvrnjena su mnogobrojna židovska groblja a preko 1.500 sinagoga je opljačkano i djelomično uništeno. <ref>{{Citiranje časopisa\|title=Kristallnacht {{!}} Definition, Date, Facts, & Significance\|url=https://www.britannica.com/event/Kristallnacht\|language=en\|accessdate=2020-06-21}}</ref>		Kada je od zadobivenih ozljeda 9. studenog 1938. godine Ernst vom Rath umro, vijest o njegovj smrti je došla do Hitlera te večeri kada je on sa svojim najužim članovima nacističke stranke imao večeru u proslavi Pivarskog puča iz 1923 godine. Poslje intenzivne debate Hitler je napusio okupljene, i govor je nastavio ministar propagande Joseph Goebbels u kojim je obavjestio pristune da "protesti moraju izbiti spontano, bez uplitanja stranke, i kada izbiju one se ne smiju spriječiti". Pojedine glavešine stranke su bile protiv ove akcije, jer su bili u straku da će se stvoriti diplomatska kriza, posebno zbog blizine pripajanja Austrije (svibanj) i Sudetinske krize (rujan). Prema istraživanjima izraelskog povjesničara Saula Friedländer, Goebbles je imao osobne razloge za pokretanje Kristalne noći jer ovim uspjehom je mogao prijeći preko poraza u svojoj medijskoj kampanji za Sudete te poniženja nakon naređenje od strane Hiltlera da prekine odnos s lubavnicom českog podrijetla [[Lída Baarová\|Lidom Baarovom]]. Poruka je bila poslana svim zapovjednicima SA i SA da se "preuzmu najoštrije mjere protiv židova". Preko cijele Njemačke i Austrije izbili su neredi, napadane su trgovine, stanovi, vjerske i kulturne institucije koje su posjedovali židovi. Te noći uništeno je i opljačkano oko 7.000 trgovina, 29 robnih kuća, oskvrnjena su mnogobrojna židovska groblja a preko 1.500 sinagoga je opljačkano i djelomično uništeno. Više od 30.000 židova je bilo uhapšeno i internirano u koncentracijske logore Dachau, Buchenwald i Sachsenhausen. Mnogi židovi su bili pretučeni, ubijeni, i silovani. Mnogi židovi su također izvršili samobojstvo nakon Kristalne noći. <ref>{{Citiranje časopisa\|title=Kristallnacht {{!}} Definition, Date, Facts, & Significance\|url=https://www.britannica.com/event/Kristallnacht\|language=en\|accessdate=2020-06-21}}</ref>

	== Daljnji događaji ==		== Daljnji događaji ==

WikiSysop u (test) 21:55, 13. ožujak 2023.

2023-03-13T21:55:22Z

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2023. u 21:55
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Kristalna noć'''-->{{stil}}~~
	[[Datoteka:Destroyed_Ohel_Yaaqov_Synagogue.jpeg\|mini\|200px\|Sinagoga u [[München]]u nakon kristalne noći]]		[[Datoteka:Destroyed_Ohel_Yaaqov_Synagogue.jpeg\|mini\|200px\|Sinagoga u [[München]]u nakon kristalne noći]]
	[[Datoteka:Bundesarchiv_Bild_146-1970-083-44,_Magdeburg,_zerstörtes_jüdisches_Geschäft.jpg\|mini\|200px\|Uništena židovska trgovina u Magdeburgu, studeni 1938\|alt=]][[Datoteka:Plaque_on_the_New_Synagogue.JPG\|mini\|200px\|Spomen ploča kraj nove berlinske sinagoge sa natpisom "Nikad ne zaboravite!"]]		[[Datoteka:Bundesarchiv_Bild_146-1970-083-44,_Magdeburg,_zerstörtes_jüdisches_Geschäft.jpg\|mini\|200px\|Uništena židovska trgovina u Magdeburgu, studeni 1938\|alt=]][[Datoteka:Plaque_on_the_New_Synagogue.JPG\|mini\|200px\|Spomen ploča kraj nove berlinske sinagoge sa natpisom "Nikad ne zaboravite!"]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-25T05:32:25Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{stil}}
[[Datoteka:Destroyed_Ohel_Yaaqov_Synagogue.jpeg|mini|200px|Sinagoga u [[München]]u nakon kristalne noći]]
[[Datoteka:Bundesarchiv_Bild_146-1970-083-44,_Magdeburg,_zerstörtes_jüdisches_Geschäft.jpg|mini|200px|Uništena židovska trgovina u Magdeburgu, studeni 1938|alt=]][[Datoteka:Plaque_on_the_New_Synagogue.JPG|mini|200px|Spomen ploča kraj nove berlinske sinagoge sa natpisom "Nikad ne zaboravite!"]]

'''Kristalna noć''' ([[njemački jezik|njem.]] ''Kristalnacht'') također poznata po nazivima ''Reichskristallnacht'' i ''Pogromnacht'' naziv je za [[pogrom]] [[Židovi|Židova]] u [[nacizam|nacističkoj]] Njemačkoj i Austriji koji se dogodio 9. i 10. studenog 1938. godine.

== Uvod ==
Po [[Adolf Hitler|Hitlerovoj]] naredbi 28. listopada [[1938.]] godine više od 12.000 [[Židovi|Židova]] poljskog podrijetla, među njima filozof i teolog rabin [[Abraham Joshua Heschel]] kao i budući književni kritičar [[Marcel Reich-Ranicki]], biva protjerano iz [[Njemačka|Njemačke]].

Deportirani su u vlakovima do poljske granice, gdje su ih poljski graničari odbili primiti. Morali su čekati danima u teškim uvjetima prije nego što su im poljske vlasti odobrile ulazak.

U znak osvete sedamnaestogodišnji Herschel Grünspan, čiji su roditelji također bili deportirani, izvršio je 7. studenoga 1938. godine atentat na konzula njemačkoga veleposlanstva u [[Pariz]]u. [[Nacizam|Nacistička]] je stranka taj događaj proglasila dijelom svjetske židovske urote i uzela kao povod za organiziranje [[pogrom]]<nowiki/>a. <ref>{{Citiranje časopisa|author=André Lux|title=Thalmann, Rita et Feinermann, Emmanuel, La nuit de cristal, Laffont, Paris, 1972, 244 p.|url=http://dx.doi.org/10.7202/700335ar|date=1973|journal=Études internationales|volume=4|issue=3|pages=375|id=10.7202/700335ar|accessdate=2020-06-21}}</ref>

== Kristalna noć ==
Te noći uništeno je i opljačkano oko 7.000 trgovina, oskvrnjena su mnogobrojna židovska groblja a preko 1.500 sinagoga je opljačkano i djelomično uništeno. <ref>{{Citiranje časopisa|title=Kristallnacht {{!}} Definition, Date, Facts, & Significance|url=https://www.britannica.com/event/Kristallnacht|language=en|accessdate=2020-06-21}}</ref>

== Daljnji događaji ==
Osim daljnjih protjerivanja, nacistička Njemačka je Židovima kao odmazdu odredila kolektivnu novčanu kaznu od milijardu maraka. Ista je bila naplaćena nasilnim prisvajanjen oko 20% sveukupne židovske imovine u Njemackoj. <ref>{{Citiranje knjige|title=Hitlers Volksstaat : Raub, Rassenkrieg und nationaler Sozialismus|last=Aly, Götz, 1947-|url=https://www.worldcat.org/oclc/60605412|location=Frankfurt am Main|isbn=3-10-000420-5}}</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Nacionalsocijalizam}}

[[Kategorija:Nacizam]]
[[Kategorija:Antisemitizam]]
[[Kategorija:Progoni]]