WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-04T06:52:02Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Križni put, zarobljeni domobrani.jpg|mini|300px|Zarobljeni [[domobranstvo|domobrani]]]]
''Vidi također: [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata]].''

Imenom '''Križni put''', uz asocijaciju na osnovno značenje sintagme [[Križni put]], naziva se stradanje pripadnika poraženih snaga [[NDH]] i izbjeglih hrvatskih civila nakon [[Pokolj u Bleiburgu|izručenja Jugoslavenskoj armiji]] kraj austrijskog gradića [[Bleiburg]]a 15. svibnja 1945. godine.

Masovne likvidacije izvršene su kod [[Maribor]]a, [[Celje|Celja]], [[Kočevje|Kočevja]] i drugdje u [[Slovenija|Sloveniji]], a u Hrvatskoj u okolici [[Krapina|Krapine]], [[Samobor]]a, [[Karlovac|Karlovca]], [[Sisak|Siska]], [[Bjelovar]]a i drugdje. Znatan broj ljudi pomro je od iscrpljenosti i zaraznih bolesti u raznim logorima koje su osnovale komunističke vlasti. Masovno stradanje trajalo je od svibnja do kolovoza 1945. godine. Opća amnestija proglašena je 3. kolovoza 1945., ali je ubijanja (iako u manjem obimu) bilo i kasnije. Postoje vrlo različite procjene broja ubijenih tako da na primjer [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] navodi brojeve od 45.000 do 200.000;<ref>[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], sv. 6, 2004.</ref> Hrvatski obiteljski leksikon od istog izdavača iz 2005. godine govori o nekoliko desetaka tisuća ubijenih.<ref>[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=20879 Križni put]</ref> Najvjerojatniji broj Hrvata koje su pobile snage Jugoslavenske armije, prema stanju istraživanja 2007., je oko 60.000; daljnjih oko 20.000 je iz redova pripadnika drugih naroda - prvenstveno Slovenaca, Srba i Nijemaca.<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=62389 Razmišljanja o broju pogubljenih i stradalih na Bleiburgu i križnom putu], Martina Grahek Ravančić, Časopis za suvremenu povijest, Vol.40 No.3 Prosinac 2008., str. 856-857</ref>

U zadnjim danima rata i nakon njegovog kraja vojne ([[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenska armija]]) i policijske ([[OZNA]]) snage [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|komunističke Jugoslavije]] su ubijale ratne zarobljenike i civile koje su smatrale povezanima s okupatorom, a koji su zarobljeni i na mjestima daleko od austrijske granice. Tako su znanstvenom obradom bolničkih arhiva u [[Zagreb|Zagrebu]] utvrđeni 2010. godine poimenični podatci za čak 4.791 vojnih osoba poraženih vojski koje je Jugoslavenska armija odvela iz tih bolnica i potom pogubila 1945. godine. Radi prikrivanja dokaza, pobile su jugoslavenske snage i dio osoblja zagrebačkih bolnica koji je svjedočio zločinu.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Matković|first=Blanka|authorlink=|coauthors=|title=ODVOĐENJA I LIKVIDACIJE RANJENIH PRIPADNIKA HRVATSKIH ORUŽANIH SNAGA (HOS) IZ ZAGREBAČKIH BOLNICA U SVIBNJU I LIPNJU 1945. KROZ ARHIVSKO GRADIVO DRŽAVNOG ARHIVA U ZAGREBU|url=https://hrcak.srce.hr/90525|date=|year=|month=|journal=Arhivski vjesnik, Vol. 54 No. 1, 2011.|volume=|issue=|pages=|id=|accessdate=5. siječnja 2021.}}</ref> U najnovije vrijeme su započele ekshumacije ranjenika i bolesnika pogubljenih u Zagrebu na kraju II. svjetskog rata; tako je u srpnju 2020. godine izvršena ekshumacija 814 žrtava pobacanih u jamu [[Jazovka]].<ref name="završena ekshumacija">{{Citiranje weba|url=https://branitelji.gov.hr/vijesti/zavrsena-ekshumacija-iz-jame-jazovka/3715|title=Završena ekshumacija iz jame Jazovka|author=|date=21. srpnja 2020.|work=|language=|publisher=Ministarstvo hrvatskih branitelja RH|accessdate=5. siječnja 2021.}}</ref>

==Ukupni broj žrtava==
[[Datoteka:Gedenkstätte für die Opfer des Massakers von Bleiburg.jpg|mini|280px|Spomenik bleiburškim žrtvama]]
[[Slika:Denkmal für kommunistische Nachkriegsverbrechen, Mirogoj, Zagreb.JPG|mini|280px|Spomenik žrtvama na [[Mirogoj]]u u [[Zagreb]]u.]]
[[Datoteka:M 037.JPG|mini|Spomen obilježje u [[Partizanski poslijeratni zločini u Maceljskoj šumi|Maceljskoj šumi]]]]

Više od 60 godina nakon događaja i 25 godina nakon rušenja komunizma (2015.), još ne postoje egzaktna istraživanja o broju žrtava [[Bleiburški pokolj|Bleiburškog pokolja]] i Križnog puta. U razdoblju nakon 2000. godine, ipak, znanstvena istraživanja u Sloveniji i Hrvatskoj, kao i istraživanja stranih stručnjaka koji su se tim bavili tim događajima (u kojima su pobijeni i mnogi Nijemci, Kozaci i drugi), daju okvirni broj koje se može smatrati približno pouzdanim.

General JNA Ivan Dolničar još u članku za glasilo [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] "Borba" 1949. god. citira ''Saopštenje'' Ministarstva unutrašnjih poslova FNRJ iz iste godine, prema kojem je u operacijama na kraju rata "zarobljeno 341.405 neprijateljskih vojnika, od kojih je: '221.287 okupatorskih vojnika (…) i 120.150 kvislinških vojnika'. Ivan Dolničar procjenjuje da je u tim operacijama pobijeno ("poginulo", piše Dolničar na način koji dopušta da pomislimo da su svi oni izgubili život u borbi) daljnjih 100.000 "neprijateljevih vojnika".<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=62389 "Razmišljanja o broju pogubljenih i stradalih na Bleiburgu i križnom putu"], Martina Grahek Ravančić, Časopis za suvremenu povijest, Vol.40 No.3 Prosinac 2008., str. 863</ref>

Hrvatski povjesničar Vladimir Geiger iznosi 2010. godine da se ne smije zaboraviti da su i pripadnici drugih etničkih skupina ubijani u komunističkom teroru na kraju 2. svjetskog rata - tako je u masovnim ubojstvima za koje su odgovorne jugoslavenske komunističke vlasti i u logorima koje su one organizirale, u razdoblju 1944. - 1948. godine život izgubilo 70.000 [[Volksdeutsche|Folkdsojčera]] iz raznih krajeva Jugoslavije (najviše iz [[Vojvodina|Vojvodine]]), od toga 64.000 civila; u tom broju civila je približno 4.500 hrvatskih Folksdojčera - od ukupno oko 20.000 pripadnika te etničke skupine koji su u Hrvatskoj živjeli prije II. svjetskog rata. Ratni gubici etničkih Hrvata od terora snaga pod kontrolom [[Jugokomunizam|jugokomunista]] u II. svjetskom ratu i poraću su slabije istraženi, a Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Republike Hrvatske ukinuta je 2002.<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=100752 "Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetkom rati i u poraću koje su prouzročili Narodnooslobodilačka vojska i Partizanski odredi Jugoslavije/Jugoslavenska armija i komunistička vlast. Brojidbeni pokazatelji (procjene, izračuni, poposi) Case study: Bleiburg i folksdojčeri"], Vladimir Geiger, Časopis za suvremenu povijest, Vol.42 No.3 Prosinac 2010
</ref>

===Procjene iz razdoblja do početka 1990.- ih godina===
U razdoblju do oko 1990. godine, iznesene su vrlo različite procjene ukupnog broja žrtava. Pri tome često nije sasvim jasno misli li se samo na Hrvate (vojnike vojske NDH, ustaše i civile), ili na ukupne žrtve među ubijenim zarobljenicima (uključujući četnike, crnogorske separatiste, Kozake, Nijemce, slovenske belogardejce i dr.). Donosimo pregled procjena od najmanje do najveće.
*[[Milovan Đilas]] i [[Mate Meštrović]]: 20.000
:[[Milovan Đilas]] je iznio tu procjenu u jednoj od svojih knjiga tiskanih u inozemstvu. Hrvatski politički emigrant [[Mate Meštrović]] se s njim složio u kritici knjige [[John Ivan Prcela|Ivana Johna Prcele]] ''[[Hrvatski holokaust|Operation Slaughterhouse]]''.
*[[Franjo Tuđman]]: 35 do 40.000
:Intervju časopisu [[Start (magazin)|Start]], preneseno u [[Večernji list|Večernjem listu]] [[13. travnja]] [[1991.]] ''(Jelačić, str. 120)''
:Tuđman se u svojoj knjizi [[Bespuća povijesne zbiljnosti]] iz [[1989.]] opsežno bavio srpskim preuveličavanjem broja žrtava [[Sabirni logor Jasenovac|Sabirnog logora Jasenovac]]. Ovdje je neizravno kritizirao i previsok broj koji se iznosi za Bleiburg. Time je dao podršku Žerjaviću, koji je bio u toj diskusiji najaktivniji, i uložio najveći trud u istraživanje.
*[[Vladimir Žerjavić]]: Oko 50.000
:Iz demografskih proračuna ukupnog broja žrtava i poznatih podataka o poginulim borcima NOR-a i žrtvama fašizma, [[Vladimir Žerjavić]] u knjizi [[Opsesije i megalomanije oko Jasenovca i Bleiburga]] zaključuje da je broj poginulih Hrvata i Muslimana sa područja NDH 99.000 (70.000 Hrvata i 29.000 Muslimana). Po njegovim riječima teško je procijeniti koliko je od toga poginulo u borbama tijekom rata; možda polovica.
*[[Hrvoje Matković]]: deseci tisuća. (U knjizi [[Povijest Nezavisne Države Hrvatske (Matković)|Povijest NDH]], 2002, str. 241)
*[[Ivan Mužić]]: najmanje sto tisuća. (U knjizi [[Stepinac i Pavelić (Mužić)|Stepinac i Pavelić]], str. 81)
*[[Vinko Nikolić]]: Više od 200.000
:Procjena na koju su se najviše pozivali Hrvati u emigraciji. I danas se najčešće spominje "200 do 300 tisuća žrtava".
*[[Mate Šimundić]]: između 245.000 i 295.000.
:''Vidi članak: [[Bleiburški pokolj#Hrvatska stradavanja u brojevima|Bleiburški pokolj]]''
*[[Ivan pl. Jelačić]]: Više od 294.000
:Zbroj svih brojeva koje su preživjeli svjedoci objelodanili u svojim izjavama.
*[[John Ivan Prcela]]: 600.000
:Procjena koju iznosi u knjizi [[Hrvatski holokaust]] (objavljeno na engleskom 1970. pod imenom ''Operation Slaughterhouse''). Procjenu su drugi hrvatski politički emigranti odbacili kao pretjeranu. Ipak, na nju se ponekad pozivaju i u znanstvenim publikacijama u svijetu.
* U Hrvatskom se obiteljskom leksikonu broj ubijenih procjenjuje na više desetaka tisuća <ref>http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=20879</ref>

===Današnje stanje istraživanja===
Slovenski povjesničar [[Mitja Ferenc]], koji na tim istraživanjima radi od godine [[2001.]], iznosi u intervjuu iz 2005. godine procjenu da je na području Slovenije odmah poslije rata ubijeno više od 100.000 ljudi (uključujući Hrvate, Slovence, Nijemce i druge). Ta procjena ne obuhvaća ljude koji su na Križnom putu postradali drugdje u Jugoslaviji.<ref>[http://24ur.com/bin/article.php?article_id=2057082 "Kardelj je zahteval 'čiščenje'"], "24 ur", 31. svibnja 2005. (slovenski)</ref>

U [[Hrvatski institut za povijest|Hrvatskom institutu za povijest]] istraživači rade na projektu »Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i poraću«. Voditelj projekta dr.sc. [[Vladimir Geiger]] iznosi svoju procjenu u intervjuu iz svibnja 2007. godine:

:"Na području NDH, što se Hrvata tiče, stradalo je oko 180.000 do 240.000 osoba, najmanje oko 65.000 kao žrtve nacističkog, fašističkog, četničkog i ustaškog terora, oko 45.000 stradalo je kao pripadnici partizanskoga pokreta, a ostali su stradali kao pripadnici Oružanih snaga NDH te kao žrtve partizanskih i komunističkih zločina tijekom rata i u neposrednom poraću. Dakako, ne smijemo zaboraviti, na području NDH znatna su stradanja Srba, a posebno je tragična sudbina Židova i Roma.

:Procjene o broju stradalih na području Jugoslavije od partizana i komunista tijekom Drugoga svjetskog rata i u neposrednom poraću kreću se u rasponu oko 180.000 do 250.000... treba naglasiti, partizanska i komunistička represija i zločini... provođeni su nad svim stvarnim i pretpostavljenim neprijateljima komunističkoga sustava u Hrvatskoj i Jugoslaviji, ne samo Hrvatima."

:Prof. Vladimir Geiger je izjavio u razgovoru za Glas Koncila, da se prema najnovijim istraživanjima austrijskoga povjesničara [[Michael Portmann|Michaela Portmanna]], koja mu se čine najtemeljitijim i najprihvatljivijim, ukupni ljudski gubitci koji se podrazumijevaju pod pojmom Bleiburg i »križni put«, mogu iznositi oko 80.000 (u taj su broj uključeni, osim Hrvata, i Nijemci, Slovenci, Srbi, Crnogorci, Bošnjaci, vojnici, ali i civili)."<ref>[http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=11464 "Civilizacija traži cjelovitu istinu o žrtvama"] (intervju s povjesničarom Vladimirom Geigerom), Vlado Čutura za "Glas Koncila" 19 (1716), 13. svibnja 2007.</ref><ref>Razgovor s Vladimirom Geigerom: [http://www.hkv.hr/vijesti/razgovori/815-civilizacija-trai-cjelovitu-istinu-o-rtvama.html ''Civilizacija traži cjelovitu istinu o žrtvama ''], HKV/Glas Koncila, 12. svibnja 2007. Pristupljeno 1. lipnja 2017.</ref>

== Povezani članci ==
*[[Pokolj u Bleiburgu]]
*[[Pokolj na Kočevskom Rogu]]
*[[Pokolj u Teznom]]
*[[Partizanski poslijeratni zločini u Maceljskoj šumi]]
*[[Hercegovački franjevački mučenici]]
*[[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata]]
*[[Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://hakave.org/index.php?option=com_content&task=view&id=1267 Hakave:Branimir Lukšić - Hrvatski križni put ]
*[http://www.glas-koncila.hr/feljtoni/index.php?title=Na_kri%C5%BEnom_putu_po_Hrvatskoj_(1) Mr. Martina Grahek-Ravančić: Na križnom putu po Hrvatskoj] Feljton Glasa Koncila
*[http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=231:svjedoenje-dominikanca-o-drage-kolimbatovia-o-blajburkom-zloinu-&catid=21:godina-2007&Itemid=239 Bleiburg - svjedočenje dominikanca o. Drage Kolimbatovića: »Umjesto utočišta, u Englezima nađosmo krvnike«] Feljton Glasa Koncila
*[http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=15722 Ivan Ott, novinar i publicist, o jugoslavenskim logorima za djecu: I djeca žrtve rata i poraća optužuju] Glas Koncila br. 2 (1803) | 11.1.2009.

[[Kategorija:Povijest Slovenije]]
[[Kategorija:Hrvatska u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću]]

Križni put (1945.) - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica