WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-14T11:57:05Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{izdvojeni članak|travanj 2015.}}
{{dz}}
[[Datoteka:Kreuzweg St Maria Sehnde.jpg|230px|minijatura|desno|Križni put iz crkve sv. Marije u [[Sehnde]]u u [[Njemačka|Njemačkoj]].]]
'''Križni put''' je [[pobožnost]] na spomen [[Isusove muke]], od trenutka kada [[Isus]]a osuđuju na [[smrt]] do polaganja Isusova tijela u grob. Sastoji se od 14 postaja. Za svaku postaju, u [[crkva]]ma ili na javnim mjestima postavljaju se [[slika|slike]] ili [[kip]]ovi s likovnim prikazima Isusove muke.

Pobožnost je vrlo stara i potječe iz [[Jeruzalem]]a. Nastala je tijekom hodočašća, kada su vjernici obilazili mjesta Isusove muke. Križni put su promicali [[Franjo Asiški|sv. Franjo Asiški]] i [[franjevci]], ali se pobožnost značajnije proširila tek u [[18. stoljeće|18. stoljeću]] te je priznata u [[Katolička Crkva|Katoličkoj]], [[Evangelička Crkva|Evangelističkoj]] i u još nekim [[Protestantizam|protestantskim]] Crkvama.

[[Molitva|Molitveni]] dio križnoga puta, sastoji se od pripravne molitve, zatim od 14 molitvi za svaku postaju i završne molitve. Svaka od molitvi 14 postaja počinje zazivom: "Klanjamo ti se Kriste i blagoslivljamo Te, jer si po svojem svetom križu otkupio svijet". Zatim slijedi razmatranje prigodno za pojedinu postaju, molitve [[Oče naš]], [[Zdravo Marijo]] i [[Slava Ocu]], zaziv "Smiluj nam se Gospodine! Smiluj nam se!" i jedna strofa pjesme "[[Stala plačuć' tužna mati]]" ([[latinski jezik|lat]]. ''Stabat mater dolorosa''). Crkva vjeruje, da svatko tko aktivno sudjeluje u pobožnosti Križnoga puta dobiva brojne milosti i potpun oprost [[grijeh]]a, ako se taj dan [[ispovijed]]i i [[Euharistija|pričesti]].

Likovni prikaz postaja križnoga puta, postao je sastavni dio [[Crkva|crkvenih interijera]]: sastoji se od 14 slika ili kipova, koji predstavljaju prizore Isusova trpljenja. Ta tradicija postoji od [[17. stoljeće|17. stoljeća]].

[[Papa]] svake godine na [[Veliki petak]] predvodi pobožnost križnog puta u [[rim]]skom [[Kolosej]]u. To je posebno popularizirao papa [[Ivan Pavao II.]], a nastavio je i njegov nasljednik papa [[Benedikt XVI.]] Dok je Ivan Pavao II. bio zdrav, osobno je nosio križ od postaje do postaje, a posljednjih godina njegova [[pontifikat]]a to su činili odabrani vjernici iz cijeloga svijeta.

== Povijest ==
Postaje križnog puta imaju počelo u hodočašćima u [[Jeruzalem]]. Želja za reprodukcijom svetih mjesta u drugim državama, pojavila se vrlo rano. U samostanu Santo Stefano u [[Bologna|Bologni]] skupina povezanih [[kapela]] inspiriranih [[Sveta Zemlja|Svetom Zemljom]] izgrađena je još u 5. stoljeću. Ideja je potekla od [[Sveti Petronije|sv. Petronija]], [[biskup]]a u Bologni, koji je skupinom povezanih kapela predstavio važnija [[svetište|svetišta]] u Jeruzalemu, a kao posljedica toga, ovaj samostan je postao poznat kao "Sveti Jeruzalem".<ref>Bologna: Le nuove guide Oro, page 166, Touring Club Italiano, Touring Editore, 2004, {{ISBN|8836530079}}, {{ISBN|9788836530076}}.</ref> To se može smatrati pretečom križnoga puta, iako se zna da prije otprilike 15. stoljeća nije bilo križnoga puta u modernom smislu.

[[Datoteka:Via Dolorosa.jpg|210px|minijatura|desno|Via Dolorosa, ulica unutar zidina Starog grada u Jeruzalemu, kojom je [[Isus]] išao na brdo [[Golgota]], gdje je bio razapet na [[križ]]u]]
Iako nekoliko putnika koji su posjetili Svetu Zemlju tijekom 12., 13., i 14. stoljeća (npr. Riccoldo da Monte di Croce, Burchard od gore Sion, James iz Verone),<ref>http://www.archive.org/stream/stationsofcrossa00thuruoft/stationsofcrossa00thuruoft_djvu.txt Preuzeto 24. siječnja 2014.</ref> spominju "Via Sacra" (hrv. "Sveti put"), kojim su išli hodočasnici, ne radi se o sadašnjem križnome putu.

[[Franjevci]] su dobili upravu kršćanskih svetih mjesta u [[Jeruzalem]]u, [[1342.]] godine i razvili [[pobožnost]] "[[Via Dolorosa]]" ([[Hrvatski|hrv]]. "Put suza"). To je ulica unutar zidina Starog grada u Jeruzalemu, koja obilježava posljednji put [[Isus Krist|Isusa Krista]] na brdo [[Golgota]], gdje je Isus bio razapet na [[križ]]u. Put je obilježen s 14 postaja, a svaka postaja označava [[Biblija|biblijski]] događaj Isusove muke, od suđenja u rimskoj tvrđavi Antonia do vrha Golgote (poznata i kao Kalvarija). Posljednjih pet postaja događale su se na brdu Golgota, gdje je danas [[Bazilika Svetog groba]].

Najstarija upotreba riječi "postaja", za uvriježena mjesta na "Via Sacra" (hrv. "Sveti put") u [[Jeruzalem]]u, javlja se u priči [[Englezi|engleskog]] [[hodočasnik]]a, Williama Weya, koji je posjetio Svetu zemlju sredinom 15. stoljeća, a opisao je hodočasnike, koji su slijedili [[Isusov križni put]]. Godine [[1521.]] pojavila se knjiga "Geystlich Strass" s ilustracijama postaja u Svetoj zemlji.

[[Datoteka:Krizsni put (Hizsa zlata).jpg|thumb|lijevo|Križni put na [[gradišćanskohrvatski jezik|gradišćanskohrvatskom jeziku]] (iz molitvenika ''Hizsa zlata'' [[Jožef Ficko|Jožefa Ficka]]).]]
Tijekom 15. i 16. stoljeća franjevci su počeli graditi prve postaje križnoga puta u [[Europa|Europi]]. Broj postaja je varirao između [[sedam]] i [[trideset]]; sedam je bilo uobičajeno. Bile su najčešće smještene, u malim kućicama, uz pristup crkvi. [[Nijemci|Njemački]] kipar [[Adam Kraft]] [[1490.]] napravio je takve postaje, koje vode do crkve sv. Ivana u [[Nürnberg]]u.<ref>Schiller, Gertrud, Iconography of Christian Art, Vol. II, p. 82, 1972 (English trans from German), Lund Humphries, London, {{ISBN|0-85331-324-5}}</ref> Veći broj takvih postaja izgrađen je na atraktivnim [[šuma|šumovitim]] brežuljcima kao što su: [[Sacro Monte di Domodossola]] ([[1657.]]) i [[Sacro Monte di Belmonte]] ([[1712.]]) u [[Italija|Italiji]], te [[Sacri Monti]] upisan na [[UNESCO]]v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]. To je kršćanski simbolički kompleks na obronku brda ili planine sa serijom kapela u kojima su prizori života [[Isus Krist|Isusa Krista]], [[Gospa|Djevice Marije]] ili nekog [[svetac|sveca]], u vidu skulpture ili slike. One zapravo žele podsjetiti na Novi [[Jeruzalem]] i pružiti priliku hodočasnicima mogućnost da posjete mjesta [[Pasija|Isusove muke]] u vrijeme kada nije bilo moguće otputovati u Svetu Zemlju. Nalaze se na uzvišenom mjestu, u prirodnom okolišu, obično blizu grada i na nekom hodočasničkom putu. Uspon na sveto brdo je proživljavanje križnog puta kojim se Isus popeo na [[Kalvarija|Kalvariju]] (Put suza).

[[Datoteka:Normandie Manche Avranches3 tango7174.jpg|250px|minijatura|desno|Križni put od [[emajl]]a u Francuskoj]]
Godine [[1686.]], kao odgovor na njihovu molbu, [[papa]] [[Inocent XI.]] odobrio je [[franjevci]]ma pravo postavljanja postaja križnoga puta u franjevačkim [[crkva]]ma. Godine [[1731.]], papa [[Klement XII.]] proširiti je pravo na sve crkve, uz uvjet da postaje križnoga puta postave franjevci, uz suglasnost mjesnog [[biskup]]a. U isto vrijeme broj postaja križnoga puta utvrđen je na četrnaest. Godine [[1857.]], biskupi [[Engleska|Engleske]] dobili su pravo podizati postaje križnoga puta, bez intervencije franjevaca, a [[1862.]] to pravo prošireno je na sve biskupe u Crkvi.<ref>The Catholic Encyclopedia (1907). s.v. "The Way of the Cross".</ref>

== Isusov križni put ==
{{glavni|Isusov križni put}}
[[Datoteka:Lorenzo Lotto - Christ Carrying the Cross - WGA13693.jpg|230px|minijatura|desno|[[Lorenzo Lotto]]: [[Isus]] nosi [[križ]]]]
Isusov križni put opisan je u [[Novi zavjet|Novome zavjetu]]. On slijedi nakon [[Suđenje Isusu|suđenja Isusu]] i njegova mučenja ([[Bičevanje Isusa]], [[Trnova kruna]]), što se često ubraja u Isusove muke. Pogubljenje na križu, [[Isusovo razapinjanje]], je središnji događaj Križnog puta.

[[Isus]] je bio predan rimskom upravitelju [[Poncije Pilat|Ponciju Pilatu]]. Ispitao ga je i nije našao nikakve krivice, ali je pod pritiskom naroda i svećenstva osudio Isusa na smrt razapinjanjem na [[križ]]. Vojnici su ga bičevali, stavili mu trnovu krunu oko glave i rugali mu se. Do gore Kalvarije, nosio je teški [[križ]], pod kojim je više puta padao na zemlju.

Put do Golgote inače traje oko 15 minuta. Isusu je trebalo oko pola sata, jer je bio [[Bičevanje Isusa|bičevan]], glava ga je boljela od [[trnova kruna|trnove krune]], imao je [[rana|rane]] po tijelu, oslabio je i patio boli u [[duša|duši]].

Put se prvo spušta pa zatim strmo uspinje do Kalvarije. Isus je padao tri puta pod [[križ]]em, koji ga je nizbrdo pritiskao, a uzbrdo vukao natrag. Isusa su pratili rimski vojnici i ljudi koji su se okupili te oni koji su prolazili tim putem. Vojnici su bili grubi, vrijeđali su Isusa kada je padao i udarali ga. Dio puta ulice su bile pune ljudi. Neprijatelji su ga ismijavali i dobacivali mu pogrde.

Isusu je bilo sve teže, kako je put postajao strmiji. Trebala mu je pomoć, da ne umre putem. Rimski vojnici nagovorili su [[Šimun Cirenac|Šimuna Cirenca]] da Isusu pomogne nositi križ. On je bio iz pokrajine Cirene na sjevernoj obali [[Afrika|Afrike]], bio je potomak židovskih doseljenika.<ref>Dr. Rudolf Vimer:Isus Krist, život našeg Spasitelja, UPT Đakovo 2006.</ref> Šimun Cirenac je u početku nevoljko nosio križ, a kasnije mu je bilo drago da može pomoći Isusu.

Pobožne [[jeruzalem]]ske žene žalile su i oplakivale Isusa. Veronika mu je pružila rubac, da obriše [[krv]]avo lice. Na gori Kalvariji, vojnici su mu dali [[ocat]] pomiješan sa [[žuč]]i, koji je okusio. Svukli su mu [[odjeća|odjeću]], razapeli ga na križ i pribili mu čavlima ruke i noge. Nad glavu su mu stavili natpis „Isus Nazarećanin, kralj židovski”. Razapeli su dva zločinca, jednog Isusu s desne strane, a drugog s lijeve. Vojnici su razdijelili među sobom Isusovu odjeću. Pod križem je bilo mnoštvo ljudi, među kojima i [[Sveta Marija|Marija]], [[apostol]] [[Sveti Ivan Evanđelist|Ivan]] i [[Marija Magdalena]]. [[Uskrsnuće Isusa Krista|Uskrsnuo]] je treći dan i slavno izašao iz groba.

== Postaje križnoga puta ==
[[Datoteka:Svetiste2 Ludbreg.JPG|215px|minijatura|desno|12. postaja Križnog puta u sklopu [[Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu|Svetišta Predragocjene Krvi Kristove]] u [[Ludbreg]]u]]
# [[Isus]]a osuđuju na smrt
# Isus prima na se [[križ]]
# Isus pada prvi put pod križem
# Isus susreće svoju svetu [[Sveta Marija|Majku]]
# [[Šimun Cirenac]] pomaže Isusu nositi križ
# [[Veronika (Biblija)|Veronika]] pruža Isusu rubac
# Isus pada drugi put pod križem
# Isus tješi [[jeruzalem]]ske žene
# Isus pada treći put pod križem
# Isusa svlače
# Isusa pribijaju na križ
# Isus umire na križu
# Isusa skidaju s križa
# Isusa polažu u grob

Ovo je tradicionalan redoslijed postaja. Ponekad se mijenja raspored i uvode neke druge postaje te [[Uskrsnuće Isusa Krista|Isusovo uskrsnuće]] kao 15. postaja.

== U moderno vrijeme ==
[[Pobožnost]] križnoga puta vjernici mogu moliti sami, hodajući i moleći od jedne postaje prema drugoj, ili zajednički sa [[svećenik]]om i [[ministrant]]om koji nosi [[križ]]. Ima četrnaest postaja, koje mogu biti izražene na razne umjetničke načine, [[slika]]ma, [[skulptura]]ma, križevima i sl. Obično se [[blagoslov]]e nakon prvoga postavljanja.

[[Datoteka:Stacja IX Jezus upada po raz trzeci.jpg|230px|minijatura|desno|Moderna interpetacija 9. postaje]]
U [[Rimokatolička Crkva|Rimokatoličkoj Crkvi]], na [[Veliki petak]] Papa predvodi križni put na [[rim]]skome [[Koloseum]]u. Svake godine druga osoba je pozvana da napiše meditacijske tekstove za postaje križnoga puta. Među njima je bilo i onih koji nisu katolici. I pape su osobno pisali tekstove za križni put za pojedine godine kao npr. papa Ivan Pavao II. za Svetu godinu 1984. i [[Veliki jubilej]] 2000. godine i koristio je tradicionalne uobičajene postaje križnog puta. I papa [[Benedikt XVI.]] je pisao tekst za križni put u Koloseumu za vrijeme svoga [[pontifikat]]a.

Pobožnost križnoga puta je osobito česta petkom u [[korizma|korizmi]]. Proslava je u zajednici vjernika obično popraćena prigodnim pjesmama i [[molitva]]ma. Osobito česta pjesma kao glazbena pratnja je [[Stala plačuć' tužna mati]] (lat. Stabat Mater). Na kraju svake postaje ponekad se pjeva Adoramus Te, kao i [[Aleluja]], osim za vrijeme korizme.

Redatelj [[Mel Gibson]] u filmu [[Pasija (2004.)|Pasija]] iz 2004. godine slijedom radnje prati Isusov križni put.<ref>Review, United States Conference of Catholic Bishops, 2004.</ref> Četrnaesta i zadnja stanica, pokop, nije vidljivo prikazana (u odnosu na ostalih trinaest), ali to se podrazumijeva, jer posljednja scena filma pokazuje Isus, koji je uskrsnuo i napušta grob.

== Križni put iz Koloseuma ==
[[Datoteka:Statua S Leonardo PortoMaurizio.JPG|220px|minijatura|desno|[[Franjevac]] sv. Leonardo Portomauricijski dao je izgraditi poznati križni put u Koloseumu.]]
[[Papa]] [[Pavao VI.]] predvodio je po prvi put križni put iz [[rim]]skoga [[Koloseum]]a [[1964.]] godine. Od tada, svake se godine tradicionalno moli križni put u Koloseumu s Papom.<ref>http://www.vatican.va/news_services/liturgy/documents/ns_lit_doc_via-crucis_en.html Preuzeto 21. siječnja 2014.</ref> Posvetni oblik križnoga puta došao je u prvoj polovici 17. stoljeća iz [[Španjolska|Španjolske]] do [[Italija|Italije]]. Jedan od najvećih promicatelja križnoga puta bio je [[franjevac]] sv. [[Leonardo Portomauricijski]]. On je izgradio oko 572. postaje križnoga puta, uključujući i poznati križni put u Koloseumu<ref>http://sveci.net/index.php/component/content/article/2-uncategorised/755-sveti-leonard-portomauricijski Preuzeto 21. siječnja 2014.</ref><ref>http://www.dnevno.hr/vjera/svetac-dana/106046-propovijedi-zacinio-igrokazima-prvi-molio-krizni-put-na-koloseumu.html?print=1 Preuzeto 21. siječnja 2014.</ref> koji je 1750. godine posvetio papa [[Benedikt XIV.]] i proglasio Koloseum mjestom spomena na kršćanske [[mučenik]]e [[antika|antike]].

Od [[1970.]] do [[1978.]] papa [[Pavao VI.]] priredio je meditacije križnoga puta na temelju [[Biblija|biblijskih]] tekstova (1970.); na temelju tekstova pape [[Lav I.|Lava Velikoga]] (1971.); sv. [[Sveti Augustin|Augustina]] (1972.); sv. [[Franjo Saleški|Franje Saleškoga]] (1973.); sv. [[Sveti Ambrozije|Ambrozija]] (1974.); sv. [[Sveti Pavao od Križa|Pavla od Križa]] (1975.); [[crkveni oci|crkvenih otaca]] (1976.); sv. [[Terezija Avilska|Terezije Avilske]] (1977.) i sv. [[Bernard iz Clairvauxa|Bernarda iz Clairvauxa]] (1978).

Papa [[Ivan Pavao II.]] nastavio je tradiciju i priredio meditativni tekst križnoga puta inspiriran tekstovima pape Pavla VI. (1979.), tekst po Pravilima [[Sveti Benedikt|svetog Benedikta]] (1980.), na temelju tekstova sv. [[Katarina Sijenska|Katarine Sijenske]] (1981.), sv. [[Sveti Bonaventura|Bonaventure]] (1982.), i bl. [[Anđela Folinjska|Anđele Folinjske]] (1983.)

Na kraju izvanredne Svete godine [[1984.]] papa Ivan Pavao II. osobno je napisao meditacije o pojedinim postajama križnoga puta. Od [[1985.]] prema njegovoj želji, tekst križnoga puta sastavljale su druge izabrane osobe. Izvorno, [[papa]] [[Ivan Pavao II.]] osobno je nosio križ od postaje do postaje, ali je kasnije, kada je ostario i onemoćao predvodio [[slavlje]] s pozornice na [[Palatin]]u, dok su drugi nosili križ ([[redovnici]], [[obitelj]]i i dr.) Samo nekoliko dana prije svoje [[smrt]]i [[2005.]] godine, papa Ivan Pavao II. promatrao je križni put iz svoje privatne kapele.

Na Križnome putu u Koloseumu svake godine sudjeluje više od 10.000 vjernika, a velik broj prati preko [[televizija|televizije]] i [[radio|radija]] u cijelome svijetu. Drugačiji raspored postaja križnog puta bio je u godinama 1975., 1991., 2007. i 2008. godine.

== Planinarski križni put ==
[[Datoteka:Marija Bistrica - Križni put 8.JPG|250px|thumb|desno|8. postaja križnog puta u [[Marija Bistrica|Mariji Bistrici]]: [[Isus]] tješi jeruzalemske žene]]
Planinarski križni put okuplja mlade ljude, koji svjedoče svoju [[vjera|vjeru]] u [[Krist|Krista Spasitelja]] hodom, a održava se dva puta godišnje: [[korizma|korizmeni]] pohod je dva tjedna prije [[Uskrs]]a, dok se drugog vikenda u mjesecu listopadu hodočasti u jesenskom ambijentu. Zbivanje traje dva [[dan]]a, a sastoji se od hoda po nekom kraju i obilaženju četrnaest sakralnih objekata kod kojih se razmatra po jedna postaja križnog puta.<ref>http://www.pastoralmladih.hr/Projekti/Planinarski-krizni-put.aspx Preuzeto 26. siječnja 2015.</ref>

Prvi pohod organizirali su mladi župe [[Sveta Anastazija|sv. Anastazije]] iz [[Samobor]]a [[1987.]] godine u [[Samoborsko gorje|Samoborskom gorju]] želeći zajednici priuštiti dvodnevni hod obavljajući pritom svojevrsne [[duhovne vježbe]] u planini. Osobe pristigle na pobožnost poželjele su križni put u svom kraju. Novoosnovana Planinarska bratovština sv. Bernarda preuzela je organizaciju pohoda.<ref>http://www.bratovstina-sv-bernarda.hr/pkp.html Preuzeto 26. siječnja 2015.</ref> Ideja se proširila u hrvatske (nad)biskupije uglavnom u [[Središnja Hrvatska|Središnjoj Hrvatskoj]], a poslije i u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Pohod u jesen [[2014.]] bio je već 54. planinarski križni put u organizaciji Bratovštine iz Samobora.

Prvi planinarski križni put u [[Dubrovačka biskupija|Dubrovačkoj biskupiji]] održan je 9. i 10. studenog [[2013.]] godine. Sudjelovalo je 600 mladih predvođenih dubrovačkim biskupom mons. [[Mate Uzinić|Matom Uzinićem]].<ref>http://www.mladi-dbk.com/projekti/planinarski-krizni-put Preuzeto 26. siječnja 2015.</ref> Iste godine održan je i Prvi splitski planinarski križni put od 15 postaja (oko 42 km) na Poljičkoj planini – masivu koji se proteže od [[Žrnovnica (rijeka)|rijeke Žrnovnice]], nadomak [[Split]]u, do ušća [[Cetina|Cetine]] u [[Omiš]]u.<ref>http://www.skac.hr/hr/odrzan_1_splitski_planinarski_krizni_put_pkp_st/560/24 Preuzeto 26. siječnja 2015.</ref>

== Kalvarija ==
[[Datoteka:Medjugorje cross.jpg|260px|minijatura|desno|Križ na vrhu brda [[Križevac]] u [[Međugorje|Međugorju]].]]
[[Golgota]] (latinski: kalvarija) je brdo izvan [[Jeruzalem]]a gdje je prema [[Biblija|Bibliji]] razapet [[Isus Krist]]. Brdo se tada nalazilo izvan zidina Jeruzalema, ali premda se grad širio, danas se ovo mjesto nalazi unutar grada. Latinska riječ "kalvarija" znači lubanja, jer je brdo od kamena i u silueti vjerojatno podsjećalo na lubanju. Tamo su svojedobno izvršavana [[pogubljenje|pogubljenja]].

Danas se pod imenom kalvarija naziva uređena uzvisina s uređenim putem i postajama križnog puta koja završava trima [[križ]]evima ili prikazom Isusova uskrsnuća. Namijenjena je za posjećivanje i [[hodočašće]], poglavito u vrijeme [[korizma|korizme]]. Prikazuje prizore muke Isusa Krista.

Prikazi kalvarije vrlo su česti naročito u cijeloj sjevernoj [[Francuska|Francuskoj]] od [[Bretanja|Bretanje]] na istoku te u [[Belgija|Belgiji]], [[Italija|Italiji]], [[Poljska|Poljskoj]] i [[Španjolska|Španjolskoj]]. Kalvarije u Bretanji, a i drugdje uključuju trodimenzionalne figure koje okružuju sam prikaz raspeća, obično predstavljaju [[Djevica Marija|Blaženu Djevicu Mariju]] i Isusove [[apostol]]e, iako se javljaju i skulpture [[svetac]]a. Najstarija preživjela kalvarija je u francuskom gradu Saint-Jean-Trolimon, na jugu Finistèrea, u blizini Pointe de la Torche. Podignuta je na velikoj bazi te uključuje urezane prikaze [[Posljednja večera|Posljednje večeri]] i scene Isusove muke. Vjerski kompleksu [[Kalvarija Zebrzydowska]] u [[Poljska|Poljskoj]] je 1999. godine upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]. Na vrhu brda Križevac u [[Međugorje|Međugorju]], [[1933.]] sagrađen je križ za 1900. godišnjicu [[raspeće|razapeća]] Isusa Krista na kojem se nalazi natpis: "Isusu Kristu, Otkupitelju ljudskog roda, u znak svoje [[vjera|vjere]], [[ljubav]]i i [[nada|nade]], u spomen 1900. godišnjice Muke Isusove."

=== U Hrvatskoj ===
U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] ima nekoliko primjera kalvarije. Proštenište [[Marija Bistrica]] u 20. je stoljeću upotpunilo svoje hodočasničke sadržaje monumentalnom Kalvarijom. Hodočasnici pokornici konačno su dobili odgovarajuće mjesto za obavljanje skupnih molitvenih [[pobožnost]]i Križnoga puta. Uređivanje Kalvarije je započeto po zamisli nadbiskupa [[Alojzije Stepinac|dr. Alojzija Stepinca]].<ref>http://www.info-marija-bistrica.hr/index.php/hr/atraktivnosti/bistricka-kalvarija Preuzeto 28. siječnja 2014.</ref>

Godine [[1726.]], na brežuljku iznad [[Aljmaš]]a, [[isusovci]] podižu „Kalvariju“, za pobožnost Križnog puta.<ref>http://www.svetiste-aljmas.hr/kalvarija.htm Preuzeto 28. siječnja 2015.</ref> [[JNA]] je u blizini napravila bunker i srušila aljmašku Kalvariju. Ponovno je obnovljena [[2005.]] godine.

Uz brdo iznad drevnog [[franjevci|franjevačkog]] samostana i crkve u [[Cernik]]u, [[2010.]] godine postavljen je Križni put. U Cerniku se održavaju duhovne vježbe i biblijski seminari pa ova "Kalvarija" služi, ne samo župljanima i okolici nego i za te prigode.<ref>http://www.zupa-cernik.hr/index.php/srediste/kalvarija1/47-kalvarija-cernik Preuzeto 28. siječnja 2015.</ref> Kalvarija se nalazi u [[Crkva Gospe Trsatske|svetištu Trsat]] u [[Rijeka|Rijeci]].

== Glazba ==
[[Datoteka:Pietro Perugino 040.jpg|160px|desno|thumb|Slika [[Pietro Perugino|Pietra Perugina]] iz o. [[1482.]], prikazuje Žalosnu Gospu pod [[Isus na križu|Isusom na križu]].]]
[[Franz Liszt]] skladao je ''Via Crucis'' za [[zbor]], soliste i [[klavir]] ili [[orgulje]] [[1879.]] Godine [[1931.]] [[Francuzi|francuski]] orguljaš [[Marcel Dupre]] improvizirao je i prepisao glazbene meditacije na temelju četrnaest pjesama [[Paul Claudel|Paula Claudela]], po jedan za svaku postaju križnoga puta.

Djelo [[Peter Maxwell Davies|Petera Maxwella Daviesa]] ''Vesalii Icones'' ([[1969.]]) za plesača, solo [[violončelo]] i instrumentalni ansambl također tematizira Križni put i niz crteža iz anatomske rasprave ''De humani corporis Fabrica''' ([[1543.]]) [[Belgija|belgijskoga]] [[liječnik]]a [[Andreas Vesalius|Andreasa Vesaliusa]].

[[David Bowie]] objavio je [[1976.]] pjesmu "Station to Station" inspiriran postajama Križnog puta.<ref>Cavanagh, David (veljača 1997). "ChangesFiftyBowie". Q magazine: 52.–59.</ref> [[Michael Valenti]] (uglavnom poznat kao brodvejski skladatelj) napisao je s libretistkinjom [[Diane Seymour]], jedan [[oratorij]] s prikazom četrnaest postaja križnog puta pod nazivom "The Way". Premijerno je prikazan [[1991.]] Djelo [[Stefano Vagnini|Stefana Vagninija]] iz [[2002.]] je modularni oratorij ''Via Crucis''<ref>Falcon Valley Music Ed., Stefano Vagnini, Via Crucis, Rome, Italy, 2002.</ref> za orgulje, računalo, zbor, gudački orkestar i kvartet [[Limena puhačka glazbala|limenih puhača]], koji prikazuje četrnaest postaja Križnog puta.

Kako se postaje križnoga puta mole tijekom [[korizma|korizmenog vremena]] u katoličkim crkvama, svaku postaju tradicionalno slijedi stih iz pjesme "[[Stala plačuć' tužna mati]]", koju je skladao franjevac Jacopane da Todi u 13. stoljeću.

== Galerija ==
<gallery>
Datoteka:Fr Pfettisheim Chemin de croix station I full.jpg|1. postaja: Isusa osuđuju na smrt
Datoteka:Fr Pfettisheim Chemin de croix station II full.jpg|2. postaja: Isus prima na se križ
Datoteka:Fr Pfettisheim Chemin de croix station III full.jpg|3. postaja: Isus pada prvi put pod križem
Datoteka:Fr Pfettisheim Chemin de croix station IV full.jpg|4. postaja: Isus susreće svoju svetu Majku
Datoteka:Fr Pfettisheim Chemin de croix station V full.jpg|5. postaja: Šimun Cirenac pomaže Isusu nositi križ
Datoteka:Fr Pfettisheim Chemin de croix station VI full.jpg|6. postaja: Veronika pruža Isusu rubac
Datoteka:Fr Pfettisheim Chemin de croix station VII full.jpg|7. postaja: Isus pada drugi put pod križem
Datoteka:Fr Pfettisheim Chemin de croix station VIII full.jpg|8. postaja: Isus tješi jeruzalemske žene
Datoteka:Fr Pfettisheim Chemin de croix station IX full.jpg|9. postaja: Isus pada treći put pod križem
Datoteka:Fr Pfettisheim Chemin de croix station X full.jpg|10. postaja: Isusa svlače
Datoteka:Fr Pfettisheim Chemin de croix station XI full.jpg|11. postaja: Isusa pribijaju na križ
Datoteka:Fr Pfettisheim Chemin de croix station XII full.jpg|12. postaja: Isus umire na križu
Datoteka:Fr Pfettisheim Chemin de croix station XIII full.jpg|13. postaja: Isusa skidaju s križa
Datoteka:Fr Pfettisheim Chemin de croix station XIV bis.jpg|14. postaja: Isusa polažu u grob
</gallery>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Povezani članci ==
* [[Isusov križni put]]
* [[Stala plačuć' tužna mati]]
* [[Korizma]]
* [[Isus na križu]]
* [[Uskrsnuće Isusa Krista]]

== Vanjske poveznice ==

* [https://www.scribd.com/doc/296662378/Uzdisaji-verhu-svakog-sata-Muke-Isusove Stipan Gerdenić: Uzdisaji verhu svakog sata Muke-Isusove, 1863.]

=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat = Stations of the Cross
|commonscathr = Križni put
|wikizvor = Križni put
}}
=== Mrežna sjedišta ===
* [http://www.bitno.net/vjera/krizni-put-podi-za-mnom-vlc-tomislav-ivancic/ Križni put Tomislava Ivančića]
* [http://www.sv-ilija-metkovic.com/index.php?option=com_content&view=article&id=355 Križni put fra Zvjezdana Linića]
* [http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/duhovnost/molitve/106-krizni-put S Marijom na Križnom putu]
* [http://www.zupa-sracinec.hr/krizni-put/ Kratki križni put]

{{Portal Kršćanstvo}}
{{Glavne kršćanske molitve}}

[[Kategorija:Kršćanske molitve]]
[[Kategorija:Uskrs]]

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 16:31
Redak 152:		Redak 152:
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	\\|commonshr =		\\|commonshr =
	\~~\|commonscathr = Križni put~~		\\\|wikizvor = Križni put
	\|wikizvor = Križni put
	}}		}}
	=== Mrežna sjedišta ===		=== Mrežna sjedišta ===

Križni put - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{ WProjekti ↵}}↵' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵}}' u '}}'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wikizvor(.)\=(.)↵}}' u '}}'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.)\=(.)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

←Starija inačica		Inačica od 23. ožujak 2026. u 14:13
Redak 150:		Redak 150:

	=== Sestrinski projekti ===		=== Sestrinski projekti ===
	~~{{ WProjekti~~
	}}
	=== Mrežna sjedišta ===		=== Mrežna sjedišta ===
	* [http://www.bitno.net/vjera/krizni-put-podi-za-mnom-vlc-tomislav-ivancic/ Križni put Tomislava Ivančića]		* [http://www.bitno.net/vjera/krizni-put-podi-za-mnom-vlc-tomislav-ivancic/ Križni put Tomislava Ivančića]

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 20:41
Redak 151:		Redak 151:
	=== Sestrinski projekti ===		=== Sestrinski projekti ===
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	~~\|commonshr =~~
	}}		}}
	=== Mrežna sjedišta ===		=== Mrežna sjedišta ===

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 09:27
Redak 152:		Redak 152:
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	\|commonshr =		\|commonshr =
	~~\|wikizvor = Križni put~~
	}}		}}
	=== Mrežna sjedišta ===		=== Mrežna sjedišta ===

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 21:03
Redak 152:		Redak 152:
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	\|commonshr =		\|commonshr =
	\\|wikizvor = Križni put		\|wikizvor = Križni put
	}}		}}
	=== Mrežna sjedišta ===		=== Mrežna sjedišta ===

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 17:27
Redak 151:		Redak 151:
	=== Sestrinski projekti ===		=== Sestrinski projekti ===
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	\\|commonshr =		\|commonshr =
	\\\|wikizvor = Križni put		\\|wikizvor = Križni put
	}}		}}
	=== Mrežna sjedišta ===		=== Mrežna sjedišta ===

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 13:40
Redak 151:		Redak 151:
	=== Sestrinski projekti ===		=== Sestrinski projekti ===
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	~~\|commons =~~		\\|commonshr =
	\|commonshr =		\\|commonscathr = Križni put
	~~\|commonscat = Stations of the Cross~~
	\|commonscathr = Križni put
	\|wikizvor = Križni put		\|wikizvor = Križni put
	}}		}}

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 09:59
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Križni put'''-->~~{{izdvojeni članak\|travanj 2015.}}~~		<!--'''Križni put'''-->
	{{dz}}		{{dz}}
	[[Datoteka:Kreuzweg St Maria Sehnde.jpg\|230px\|minijatura\|desno\|Križni put iz crkve sv. Marije u [[Sehnde]]u u [[Njemačka\|Njemačkoj]].]]		[[Datoteka:Kreuzweg St Maria Sehnde.jpg\|230px\|minijatura\|desno\|Križni put iz crkve sv. Marije u [[Sehnde]]u u [[Njemačka\|Njemačkoj]].]]

Križni put - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{ WProjekti ↵}}↵' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵}}' u '}}'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wikizvor(.*)\=(.*)↵}}' u '}}'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵}}' u '}}'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wikizvor(.)\=(.)↵}}' u '}}'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.)\=(.)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'