Križevci - Povijest promjena

Suradnik10: /* Poznate osobe */

2026-04-17T18:32:44Z

Poznate osobe

←Starija inačica		Inačica od 17. travanj 2026. u 18:32
Redak 326:		Redak 326:
	[[Datoteka:Vladimir Kranjčević.jpg\|desno\|thumb\|200px\|[[Vladimir Kranjčević]], dirigent.]]		[[Datoteka:Vladimir Kranjčević.jpg\|desno\|thumb\|200px\|[[Vladimir Kranjčević]], dirigent.]]

	Znameniti Križevčani:<ref>[https://web.archive.org/web/20150129113112/http://www.krizevci.hr/arhiva/index.php?option=com_content&view=article&id=13&Itemid=29 Znameniti građani], Službene stranice Grada Križevaca, krizevci.hr, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 29. siječnja 2015.), pristupljeno 24. srpnja 2017.</ref>		Znameniti Križevčani te osobe koje su znatno živjele i radile u Križevcima:<ref>[https://web.archive.org/web/20150129113112/http://www.krizevci.hr/arhiva/index.php?option=com_content&view=article&id=13&Itemid=29 Znameniti građani], Službene stranice Grada Križevaca, krizevci.hr, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 29. siječnja 2015.), pristupljeno 24. srpnja 2017.</ref>
	* [[Drago Bahun (glumac)\|Drago Bahun]] - glumac, televizijski redatelj i scenarist		* [[Drago Bahun (glumac)\|Drago Bahun]] - glumac, televizijski redatelj i scenarist
	* [[Zvonimir Balog]] - najnagrađivaniji hrvatski dječji pisac		* [[Zvonimir Balog]] - najnagrađivaniji hrvatski dječji pisac
Redak 375:		Redak 375:
	* [[Antonio Radić]], hrvatski [[youtube]]r, šahist i vlasnik najpopularnijeg [[šah]]ovskog kanala na toj platformi.		* [[Antonio Radić]], hrvatski [[youtube]]r, šahist i vlasnik najpopularnijeg [[šah]]ovskog kanala na toj platformi.
	* [[Krunoslav Martinović]], hrvatski slikar		* [[Krunoslav Martinović]], hrvatski slikar
			* [[Vinko Mandekić]], hrv. agronom

	== Spomenici, sakralni objekti i znamenitosti ==		== Spomenici, sakralni objekti i znamenitosti ==

Suradnik10: /* Obrazovanje */

2025-12-08T23:03:11Z

Obrazovanje

←Starija inačica		Inačica od 8. prosinac 2025. u 23:03
Redak 435:		Redak 435:
	* Pučko otvoreno učilište Križevci		* Pučko otvoreno učilište Križevci
	* [[Glazbena škola Alberta Štrige Križevci]]		* [[Glazbena škola Alberta Štrige Križevci]]
			* [[Kozmološki centar Križevci]] ([[Križevačka zvjezdarnica]]), otvoren 2023.<ref>Stjepko Gambiroža: [https://podravski.hr/foto-video-krizevci-bi-mogli-postati-hrvatski-centar-za-proucavanje-svemira/ '' FOTO/VIDEO Križevci bi mogli postati hrvatski centar za proučavanje svemira'']. Podravski. 29. listopada 2024. Pristupljeno 8. prosinca 2025.</ref>

	== Kultura ==		== Kultura ==

Suradnik10: /* Kultura */

2025-12-08T22:08:23Z

Kultura

←Starija inačica		Inačica od 8. prosinac 2025. u 22:08
Redak 447:		Redak 447:
	{{citat\|Uživaj vino, al' pameću većom, umjerenost sama rađa ti srećom!\|Iz Križevačkih štatuta}}		{{citat\|Uživaj vino, al' pameću većom, umjerenost sama rađa ti srećom!\|Iz Križevačkih štatuta}}

	~~{{glavni\|Križevačko veliko spravišče}}~~		* '''Križevačko veliko spravišče''' je [[kultura\|kulturno]]-[[povijest\|povijesno]]-[[turizam\|turistička]] manifestacija i tradicionalna pučka svečanost koja se održava u [[Križevci]]ma od [[1968.]] godine prvog vikenda u mjesecu [[lipanj\|lipnju]]. Manifestacija se temelji na Križevačkim štatutima i legendi iz 14. stoljeća o pomirbi [[Kalničko prigorje\|kalničkih]] šljivara i križevačkih purgera.<ref>Žulj, Nikola: Križevci i Kalničko prigorje, umjetnost, arhitektura, krajolici, Veda Križevci 2006.</ref> Promovira se [[tradicija]], stari obrti i zanati, promiče razvoj turizma, očuvanja starih običaja, [[folklor]]a, glazbe, domaćih jela i vina i sl. {{glavni\|Križevačko veliko spravišče}}

	'''Križevačko veliko spravišče''' je [[kultura\|kulturno]]-[[povijest\|povijesno]]-[[turizam\|turistička]] manifestacija i tradicionalna pučka svečanost koja se održava u [[Križevci]]ma od [[1968.]] godine prvog vikenda u mjesecu [[lipanj\|lipnju]]. Manifestacija se temelji na Križevačkim štatutima i legendi iz 14. stoljeća o pomirbi [[Kalničko prigorje\|kalničkih]] šljivara i križevačkih purgera.<ref>Žulj, Nikola: Križevci i Kalničko prigorje, umjetnost, arhitektura, krajolici, Veda Križevci 2006.</ref> Promovira se [[tradicija]], stari obrti i zanati, promiče razvoj turizma, očuvanja starih običaja, [[folklor]]a, glazbe, domaćih jela i vina i sl.

	* [[Klub kulture]]		* [[Klub kulture]]
	* Gradski muzej		* Gradski muzej
Redak 458:		Redak 455:
	* časopis Civitas Crisiensis Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU<ref>[http://www.krizevci.hr/index.php/33-vijesti/666-predstavljen-casopis-civitas-crisiensis-i-monografija-zivot-i-djelo-franje-markovica Predstavljen časopis Civitas Crisiensis i monografija Život i djelo Franje Markovića], Grad Križevci</ref>		* časopis Civitas Crisiensis Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU<ref>[http://www.krizevci.hr/index.php/33-vijesti/666-predstavljen-casopis-civitas-crisiensis-i-monografija-zivot-i-djelo-franje-markovica Predstavljen časopis Civitas Crisiensis i monografija Život i djelo Franje Markovića], Grad Križevci</ref>
	* Udruge KVARK i POINT (promicatelji kulturnih događaja u Gradu poput festivala Culture Shock i KuFer) <ref> [https://www.c-shock.org/2020/]; [https://www.udruga-kvark.hr/] </ref>		* Udruge KVARK i POINT (promicatelji kulturnih događaja u Gradu poput festivala Culture Shock i KuFer) <ref> [https://www.c-shock.org/2020/]; [https://www.udruga-kvark.hr/] </ref>
			* [[Međunarodni glazbeni festival Sonus]]

	== Vjerski život ==		== Vjerski život ==

Suradnik10: /* Kultura */

2025-11-30T20:12:21Z

Kultura

←Starija inačica		Inačica od 30. studeni 2025. u 20:12
Redak 437:		Redak 437:

	== Kultura ==		== Kultura ==
	[[Datoteka:Sidonija Erdody Rubido Hrvatski drzavni arhiv.jpg\|desno\|thumb\|250px\|Grofica [[Sidonija Erdődy Rubido]] prva je hrvatska koncertna pjevačica i prva hrvatska operna primadona, živjela u [[Dvorac Erdödy-Rubido u Gornjoj Rijeci\|dvorcu Gornjoj Rijeci]] kod Križevaca.]]
	[[Datoteka:Drunk men by Marijan Detoni 1975 Yugoslavia stamp.jpg\|desno\|thumb\|250px\|Slika križevačkoga slikara [[Marijan Detoni\|Marijana Detonija]].]]		[[Datoteka:Drunk men by Marijan Detoni 1975 Yugoslavia stamp.jpg\|desno\|thumb\|250px\|Slika križevačkoga slikara [[Marijan Detoni\|Marijana Detonija]].]]

Suradnik10: /* Kultura */

2025-11-30T19:58:32Z

Kultura

←Starija inačica		Inačica od 30. studeni 2025. u 19:58
Redak 437:		Redak 437:

	== Kultura ==		== Kultura ==
	[[Datoteka:Sidonija Erdody Rubido Hrvatski drzavni arhiv.jpg\|desno\|thumb\|250px\|Grofica [[Sidonija Erdődy Rubido]] prva je hrvatska koncertna pjevačica i prva hrvatska operna primadona, živjela u ~~dvorcu~~ [[~~Gornja Rijeka~~\|Gornjoj Rijeci]] kod Križevaca.]]		[[Datoteka:Sidonija Erdody Rubido Hrvatski drzavni arhiv.jpg\|desno\|thumb\|250px\|Grofica [[Sidonija Erdődy Rubido]] prva je hrvatska koncertna pjevačica i prva hrvatska operna primadona, živjela u [[Dvorac Erdödy-Rubido u Gornjoj Rijeci\|dvorcu Gornjoj Rijeci]] kod Križevaca.]]
	[[Datoteka:Drunk men by Marijan Detoni 1975 Yugoslavia stamp.jpg\|desno\|thumb\|250px\|Slika križevačkoga slikara [[Marijan Detoni\|Marijana Detonija]].]]		[[Datoteka:Drunk men by Marijan Detoni 1975 Yugoslavia stamp.jpg\|desno\|thumb\|250px\|Slika križevačkoga slikara [[Marijan Detoni\|Marijana Detonija]].]]

Suradnik10: /* Kultura */

2025-11-30T19:41:31Z

Kultura

←Starija inačica		Inačica od 30. studeni 2025. u 19:41
Redak 437:		Redak 437:

	== Kultura ==		== Kultura ==
	[[Datoteka:Sidonija Erdody Rubido Hrvatski drzavni arhiv.jpg\|desno\|thumb\|250px\|Grofica [[Sidonija Erdődy Rubido]] prva je hrvatska koncertna pjevačica i prva hrvatska operna primadona, živjela u dvorcu [[Gornja Rijeka]] kod Križevaca.]]		[[Datoteka:Sidonija Erdody Rubido Hrvatski drzavni arhiv.jpg\|desno\|thumb\|250px\|Grofica [[Sidonija Erdődy Rubido]] prva je hrvatska koncertna pjevačica i prva hrvatska operna primadona, živjela u dvorcu [[Gornja Rijeka\|Gornjoj Rijeci]] kod Križevaca.]]
	[[Datoteka:Drunk men by Marijan Detoni 1975 Yugoslavia stamp.jpg\|desno\|thumb\|250px\|Slika križevačkoga slikara [[Marijan Detoni\|Marijana Detonija]].]]		[[Datoteka:Drunk men by Marijan Detoni 1975 Yugoslavia stamp.jpg\|desno\|thumb\|250px\|Slika križevačkoga slikara [[Marijan Detoni\|Marijana Detonija]].]]

Suradnik10: /* Obrazovanje */

2025-11-30T19:40:20Z

Obrazovanje

←Starija inačica		Inačica od 30. studeni 2025. u 19:40
Redak 422:		Redak 422:
	== Obrazovanje ==		== Obrazovanje ==
	[[Obrazovanje]] u Križevcima ima dugu povijest i tradiciju te važnost na nacionalnoj razini. Dana [[19. studenoga]] [[1860.]] započelo je s radom '''Kraljevsko gospodarsko i šumarsko učilište''', najstarije poljoprivredno i šumarsko učilište u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi te ujedno prva višeškolska ustanova u Hrvatskoj. U ovom su Učilištu osnovane prve stručne postaje i znanstveni zavodi iz područja [[poljoprivreda\|poljoprivrede]], napisani su i objavljeni prvi [[udžbenik\|udžbenici]] na [[hrvatski\|hrvatskom jeziku]], pokrenut je prvi znanstveni [[časopis]] iz područja poljoprivrede pa se ono s pravom smatra kolijevkom poljoprivrednog obrazovanja, struke i [[znanost u Hrvatskoj\|znanosti u Hrvatskoj]].<ref>[https://www.vguk.hr/?gid=101 VGUK > O nama > Iz povijesti Učilišta], vguk.hr, preuzeto 21. lipnja 2017.</ref> [[Šumarski fakultet u Zagrebu]] nastao je preseljenjem u Zagreb šumarskoga odjela Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima. Danas se "Visoko gospodarsko učilište u Križevcima" nalazi se među 11 visokih učilišta u Republici Hrvatskoj, od njih 120, koja zadovoljavaju europske standarde i smjernice za sustav osiguravanja kvalitete. Certifikate je dodijelila Agencija za znanost i visoko obrazovanje, kao potvrdu da su zadovoljili kriterije i postigli za [[student]]e učinkovit, razvijen i funkcionalan sustav obrazovanja.<ref>[http://www.krizevci.hr/index.php/33-vijesti/448-visoko-gospodarsko-uciliste-u-krizevcima-medu-11-najboljih-visokih-ucilista Visoko gospodarsko učilište u Križevcima među 11 najboljih visokih učilišta], krizevci.hr, Preuzeto 21. lipnja 2017.</ref>		[[Obrazovanje]] u Križevcima ima dugu povijest i tradiciju te važnost na nacionalnoj razini. Dana [[19. studenoga]] [[1860.]] započelo je s radom '''Kraljevsko gospodarsko i šumarsko učilište''', najstarije poljoprivredno i šumarsko učilište u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi te ujedno prva višeškolska ustanova u Hrvatskoj. U ovom su Učilištu osnovane prve stručne postaje i znanstveni zavodi iz područja [[poljoprivreda\|poljoprivrede]], napisani su i objavljeni prvi [[udžbenik\|udžbenici]] na [[hrvatski\|hrvatskom jeziku]], pokrenut je prvi znanstveni [[časopis]] iz područja poljoprivrede pa se ono s pravom smatra kolijevkom poljoprivrednog obrazovanja, struke i [[znanost u Hrvatskoj\|znanosti u Hrvatskoj]].<ref>[https://www.vguk.hr/?gid=101 VGUK > O nama > Iz povijesti Učilišta], vguk.hr, preuzeto 21. lipnja 2017.</ref> [[Šumarski fakultet u Zagrebu]] nastao je preseljenjem u Zagreb šumarskoga odjela Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima. Danas se "Visoko gospodarsko učilište u Križevcima" nalazi se među 11 visokih učilišta u Republici Hrvatskoj, od njih 120, koja zadovoljavaju europske standarde i smjernice za sustav osiguravanja kvalitete. Certifikate je dodijelila Agencija za znanost i visoko obrazovanje, kao potvrdu da su zadovoljili kriterije i postigli za [[student]]e učinkovit, razvijen i funkcionalan sustav obrazovanja.<ref>[http://www.krizevci.hr/index.php/33-vijesti/448-visoko-gospodarsko-uciliste-u-krizevcima-medu-11-najboljih-visokih-ucilista Visoko gospodarsko učilište u Križevcima među 11 najboljih visokih učilišta], krizevci.hr, Preuzeto 21. lipnja 2017.</ref>

			Glazbeno školstvo u Križevcima počinje s Glazbenim zavodom (Musikverein ili Musices Institutum) iz 1813. godine. U sklopu Glavne škole od 1856. kao samostalna jedinica djeluje Glazbena učiona, a bila je uskoj svezi s križevačkom Gradskom glazbom i djelovala je do 1888.. Poslije toga organizirano glazbeno školovanje u Križevcima svedeno je na privatne poduke kod školovanih glazbenika. Organizirano glazbeno školovanje obnavlja se 1945. s današnjom Glazbenom školom Alberta Štrige.<ref>[https://glazbenaskolakrizevci.hr/o-nama/ ''O nama'']. O nama – Glazbena škola Alberta Štrige Križevci. Pristupljeno 30. studenoga 2025.</ref>

	U Križevcima je [[1844.]] godine rođen [[Ljudevit Modec]], veliki učitelj i [[pedagog]] koji se svojim radom i naprednim idejama isticao medu hrvatskim učiteljima druge polovice 19. stoljeća. Bio je jedan od osnivača Učiteljske zadruge ([[1865.]] godine) i Hrvatskog pedagoško-književnog zbora (1871. godine). Od [[1873.]] do [[1895.]], 22 godine bio je urednik prvoga hrvatskoga pedagoškoga časopisa "Napredak", koji izlazi i danas te je napisao više udžbenika i mnogo članaka pedagoškog, metodičkog i literarnog sadržaja.<ref>[https://www.krizevci.net/hr/html/ilirci.html Ljudevit Modec], krizevci.net, preuzeto 21. lipnja 2017.</ref>		U Križevcima je [[1844.]] godine rođen [[Ljudevit Modec]], veliki učitelj i [[pedagog]] koji se svojim radom i naprednim idejama isticao medu hrvatskim učiteljima druge polovice 19. stoljeća. Bio je jedan od osnivača Učiteljske zadruge ([[1865.]] godine) i Hrvatskog pedagoško-književnog zbora (1871. godine). Od [[1873.]] do [[1895.]], 22 godine bio je urednik prvoga hrvatskoga pedagoškoga časopisa "Napredak", koji izlazi i danas te je napisao više udžbenika i mnogo članaka pedagoškog, metodičkog i literarnog sadržaja.<ref>[https://www.krizevci.net/hr/html/ilirci.html Ljudevit Modec], krizevci.net, preuzeto 21. lipnja 2017.</ref>
Redak 432:		Redak 434:
	* Visoko gospodarsko učilište Križevci		* Visoko gospodarsko učilište Križevci
	* Pučko otvoreno učilište Križevci		* Pučko otvoreno učilište Križevci
	* Glazbena škola Alberta Štrige Križevci		* [[Glazbena škola Alberta Štrige Križevci]]

	== Kultura ==		== Kultura ==

Suradnik10: /* Promet */

2025-08-11T04:18:37Z

Promet

←Starija inačica		Inačica od 11. kolovoz 2025. u 04:18
Redak 319:		Redak 319:

	== Promet ==		== Promet ==
	Rekonstrukcijom željezničkih pruga 2020-ih, Križevci bi mogli postati gotovo pa predgrađe Zagreba, budući da bi brojna radna snaga koja dnevno migrira na pravcu od Križevaca Zagrebu će stizati za 60 minuta iz Koprivnice u Zagreb. Do tad je put imao česta presjedanja i obratno te se je putovalo i po dva sata. Kompozicije na ovoj dionici će ubuduće imati po vagon za prijevoz bicikala i kućnih ljubimaca.<ref>Ozren Špiranec/HINA: [https://www.vecernji.hr/vijesti/ova-dva-grada-mogla-bi-postati-predgrade-zagreba-do-glavnog-grada-stizat-ce-se-za-60-minuta-1882840 ''Ova dva grada mogla bi postati 'predgrađe Zagreba': Do glavnog grada stizat će se za 60 minuta '']. Večernji list. 10. kolovoza 2025. Pristupljeno 11. kolovoza 2025.</ref>		Rekonstrukcijom željezničkih pruga 2020-ih, Križevci bi mogli postati gotovo pa predgrađe Zagreba, budući da bi brojna radna snaga koja dnevno migrira na pravcu od Križevaca Zagrebu će stizati za 60 minuta iz Koprivnice u Zagreb. Do tad je put imao česta presjedanja i obratno te se je putovalo i po dva sata. Kompozicije na ovoj dionici će ubuduće imati po vagon za prijevoz bicikala i kućnih ljubimaca. Osim za putnike, donijet će boljitak za gospodarstvo cijele ove županije. Za potrebe gradnje HŽ Infrastruktura je s Gradom Križevcima sklopila sporazum o ustupanju kolosijeka planiranog za industrijsku namjenu. Taj će u budućnosti voditi ka budućem intermodalnom terminalu i predstavljat će odvojak sa željezničke pruge državna granica – Botovo – Dugo Selo za novu križevačku industrijsku zonu '''Čret'''. Intermodalni terminal će biti na hrvatskom dijelu Mediteranskog koridora, koji će povezivati riječku luku i Mađarsku. U ovoj industrijskoj zoni i nadomak nje je mali improvizirani "turski grad", u kojem žive radnici turske kopanije Cengiz, koja obnavlja prugu između Križevaca i granice s Mađarskom. <ref>Ozren Špiranec/HINA: [https://www.vecernji.hr/vijesti/ova-dva-grada-mogla-bi-postati-predgrade-zagreba-do-glavnog-grada-stizat-ce-se-za-60-minuta-1882840 ''Ova dva grada mogla bi postati 'predgrađe Zagreba': Do glavnog grada stizat će se za 60 minuta '']. Večernji list. 10. kolovoza 2025. Pristupljeno 11. kolovoza 2025.</ref>

	== Poznate osobe ==		== Poznate osobe ==

Suradnik10: /* Nekadašnje velike tvrtke */

2025-08-11T04:14:37Z

Nekadašnje velike tvrtke

←Starija inačica		Inačica od 11. kolovoz 2025. u 04:14
Redak 313:		Redak 313:

	=== Nekadašnje velike tvrtke ===		=== Nekadašnje velike tvrtke ===
	* "Čelik" je bivša [[tvornica]] za proizvodnju i preradu [[metal]]a, koja je imala više od 600 zaposlenih i među prvim je tvrtkama u Hrvatskoj koje su otišle u [[stečaj]] 1994. godine. Stečajni postupak trajao je godinama.<ref name="prigorski.hr">[http://prigorski.hr/nekadasnji-krizevacki-ponos-celik-i-krizevcanka/ Nekadašnji križevački ponos "Čelik" i "Križevčanka"] prigorski.hr, 19. srpnja 2015., preuzeto 14. lipnja 2017.</ref>		* "[[Čelik (Križevci)\|Čelik]]" je bivša [[tvornica]] za proizvodnju i preradu [[metal]]a, koja je imala više od 600 zaposlenih i među prvim je tvrtkama u Hrvatskoj koje su otišle u [[stečaj]] 1994. godine. Stečajni postupak trajao je godinama.<ref name="prigorski.hr">[http://prigorski.hr/nekadasnji-krizevacki-ponos-celik-i-krizevcanka/ Nekadašnji križevački ponos "Čelik" i "Križevčanka"] prigorski.hr, 19. srpnja 2015., preuzeto 14. lipnja 2017.</ref>
	* "Križevčanka" je bila tvornica za proizvodnju mesnih prerađevina i proizvoda u [[konzerva]]ma. Početak kraja mesne industrije “Križevčanka” započeo je [[1998.]] godine. Krajem devedesetih “Križevčanka” je zapošljavala gotovo 300 djelatnika, kasnije se održavala sa stotinjak radnika i nestala je nakon dugačke tradicije od [[1920.]] godine. <ref name="prigorski.hr"/>		* "[[Križevčanka]]" je bila tvornica za proizvodnju mesnih prerađevina i proizvoda u [[konzerva]]ma. Početak kraja mesne industrije “Križevčanka” započeo je [[1998.]] godine. Krajem devedesetih “Križevčanka” je zapošljavala gotovo 300 djelatnika, kasnije se održavala sa stotinjak radnika i nestala je nakon dugačke tradicije od [[1920.]] godine. <ref name="prigorski.hr"/>
	* "Mlinar" je tvrtka iz pekarske industrije, koja je nastala u Križevcima [[1903.]] godine.<ref>[http://www.mlinar.hr/povijest/ Povijest], mlinar.hr, preuzeto 14. lipnja 2017.</ref> "[[Agrokor]]" ga je kupio [[2008.]] godine i prodao sljedeće godine "Pekari Kruna", slavonskoga poduzetnika Mate Škoje.<ref>Zvonimir Markač, Sergej Novosel Vučković, [https://www.vecernji.hr/vijesti/hrg-u-krizevcima-ne-zeli-najveceg-privatnoga-poduzetnika-u-zemlji-526282 Hrg u Križevcima ne želi najvećeg privatnoga poduzetnika u zemlji], www.vecernji.hr, 19. ožujka 2013., preuzeto 14. lipnja 2017.</ref> Sjedište tvrtke je preseljeno u [[Zagreb]], a od 2013. godine u Križevcima više ne djeluje ništa, kada je ugašen i lokalni pogon tvrtke. Na mjestu zgrada, pogona i skladišta "Mlinara" u središtu Križevaca izgrađen je supermarket "Konzuma".<ref>Drago Dužanec,		* "[[Mlinar (tvrtka)\|Mlinar]]" je tvrtka iz pekarske industrije, koja je nastala u Križevcima [[1903.]] godine.<ref>[http://www.mlinar.hr/povijest/ Povijest], mlinar.hr, preuzeto 14. lipnja 2017.</ref> "[[Agrokor]]" ga je kupio [[2008.]] godine i prodao sljedeće godine "Pekari Kruna", slavonskoga poduzetnika Mate Škoje.<ref>Zvonimir Markač, Sergej Novosel Vučković, [https://www.vecernji.hr/vijesti/hrg-u-krizevcima-ne-zeli-najveceg-privatnoga-poduzetnika-u-zemlji-526282 Hrg u Križevcima ne želi najvećeg privatnoga poduzetnika u zemlji], www.vecernji.hr, 19. ožujka 2013., preuzeto 14. lipnja 2017.</ref> Sjedište tvrtke je preseljeno u [[Zagreb]], a od 2013. godine u Križevcima više ne djeluje ništa, kada je ugašen i lokalni pogon tvrtke. Na mjestu zgrada, pogona i skladišta "Mlinara" u središtu Križevaca izgrađen je supermarket "Konzuma".<ref>Drago Dužanec,
	[https://www.krizevci.info/2017/05/01/todoricevo-carstvo-kako-je-gazda-rusio-krizevce/ Todorićevo carstvo: Kako je ‘gazda’ rušio Križevce], krizevci.info, 1. svibnja 2017., preuzeto 15. lipnja 2017.</ref>		[https://www.krizevci.info/2017/05/01/todoricevo-carstvo-kako-je-gazda-rusio-krizevce/ Todorićevo carstvo: Kako je ‘gazda’ rušio Križevce], krizevci.info, 1. svibnja 2017., preuzeto 15. lipnja 2017.</ref>

			== Promet ==
			Rekonstrukcijom željezničkih pruga 2020-ih, Križevci bi mogli postati gotovo pa predgrađe Zagreba, budući da bi brojna radna snaga koja dnevno migrira na pravcu od Križevaca Zagrebu će stizati za 60 minuta iz Koprivnice u Zagreb. Do tad je put imao česta presjedanja i obratno te se je putovalo i po dva sata. Kompozicije na ovoj dionici će ubuduće imati po vagon za prijevoz bicikala i kućnih ljubimaca.<ref>Ozren Špiranec/HINA: [https://www.vecernji.hr/vijesti/ova-dva-grada-mogla-bi-postati-predgrade-zagreba-do-glavnog-grada-stizat-ce-se-za-60-minuta-1882840 ''Ova dva grada mogla bi postati 'predgrađe Zagreba': Do glavnog grada stizat će se za 60 minuta '']. Večernji list. 10. kolovoza 2025. Pristupljeno 11. kolovoza 2025.</ref>

	== Poznate osobe ==		== Poznate osobe ==

WikiSysop u (test) 10:10, 26. svibanj 2025.

2025-05-26T10:10:42Z

←Starija inačica		Inačica od 26. svibanj 2025. u 10:10
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Križevci'''-->~~
	{{dz}}		{{dz}}
	{{Grad		{{Grad