Križar (valuta) - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 02:46, 1. travanj 2026.

2026-04-01T02:46:13Z

←Starija inačica		Inačica od 1. travanj 2026. u 02:46
Redak 20:		Redak 20:
	\|web_tiskara =		\|web_tiskara =
	}}		}}
	'''Križar''' je bila hrvatska nacionalna [[valuta]] u doba bana [[Josip Jelačić\|Josipa Jelačića]] tijekom [[gospodarstvo u 1848.\|1848.]] i [[gospodarstvo u 1849.\|1849.]] godine.<ref name=arhZG>[https://www.facebook.com/arheoloskizagreb/photos/jela%C4%8Di%C4%87evi-kri%C5%BEaribakreni-novac-tzv-jela%C4%8Di%C4%87evi-kri%C5%BEari-po%C4%8Deli-su-se-proizvoditi-/5522008121172921/ ''Jelačićevi križari '']. Arheološki muzej u Zagrebu na Facebooku. 27. ožujka 2021. Pristupljeno 31. ožujka 2026.</ref> Tiska u vrijeme kada je Hrvatska pomišljala na osamostaljenje od Ugarske, a vjerojatno i Austrije.<ref>Mira Kolar-Dimitrijević: [https://www.hnb.hr/documents/20182/121504/h-monografija-povijest-novca.pdf ''Povijest novca u Hrvatskoj od 1527. do 1941. godine'']. Hrvatska narodna banka, Zagreb, 2013. {{ISBN\| 978-953-8013-03-4}} </ref>{{is\|92.}}		'''Križar''' je bila hrvatska nacionalna [[valuta]] u doba bana [[Josip Jelačić\|Josipa Jelačića]] tijekom [[gospodarstvo u 1848.\|1848.]] i [[gospodarstvo u 1849.\|1849.]] godine.<ref name=arhZG>[https://www.facebook.com/arheoloskizagreb/photos/jela%C4%8Di%C4%87evi-kri%C5%BEaribakreni-novac-tzv-jela%C4%8Di%C4%87evi-kri%C5%BEari-po%C4%8Deli-su-se-proizvoditi-/5522008121172921/ ''Jelačićevi križari '']. Arheološki muzej u Zagrebu na Facebooku. 27. ožujka 2021. Pristupljeno 31. ožujka 2026.</ref> Tiska u vrijeme kada je Hrvatska pomišljala na osamostaljenje od Ugarske, a vjerojatno i Austrije.<ref name=povN>Mira Kolar-Dimitrijević: [https://www.hnb.hr/documents/20182/121504/h-monografija-povijest-novca.pdf ''Povijest novca u Hrvatskoj od 1527. do 1941. godine'']. Hrvatska narodna banka, Zagreb, 2013. {{ISBN\| 978-953-8013-03-4}} {{izvrsna}}</ref>{{is\|92.}} Kovan je tijekom pet mjeseca.<ref name=povN/>{{is\|93.}}

	== Opći podatci ==		== Opći podatci ==
	Križari su bili tiskani na papiru<ref name=arhZG/>, a kovanice lijevane od [[bakar\|bakra]]. Također su se kovale srebrne ''cvancike''.<ref> novac. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 31.3.2026. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/novac>. </ref>		Križari su bili tiskani na papiru<ref name=arhZG/>, a kovanice lijevane od [[bakar\|bakra]]. Također su se kovale srebrne ''cvancike''.<ref> novac. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 31.3.2026. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/novac>. </ref>

	Ime je dobio po bečkom novcu ''kreuzeru'' ([[krajcar]]u) na koji je sličio. Kovani su u zagrebačkoj [[Kovnica novca\|kovnici novca]], koja je za ovu prigodu proradila nakon nekoliko stoljeća. Kovanje križara dogodilo se je u trenutku kad je Ugarska pala u nemilost Austrije i svih odanih pristaša habsburške krune, jer je pošla u rat za neovisnost, pritom ne davajući prostora ostalim narodima koji su se našli u njoj. Pohodom hrvatskih postrojba na Ugarsku Hrvatska se je oslobodila ugarskih političkih i gospodarskih pritisaka te je mogla slobodnije voditi svoju gospodarsku i monetarnu politiku. Dok je prva okolnost bila u pravcu smjeti, druga okolnost bila je u pravcu morati, jer zbog ratnih okolnosti iz bečke kovnice više nije redovno pristizao novac. ~~Da bi~~ se ~~izbjegle pogibeljne posljedice po gospodarstvo~~, ~~hrvatska vlada na čelu s banom Josipom Jelačićem morala je upustiti se u projekt tiskati svoj~~ papirnati ~~i kovati bakreni~~ novac.<ref name=~~arhZG~~/>		Ime je dobio po bečkom novcu ''kreuzeru'' ([[krajcar]]u) na koji je sličio. Kovani su u zagrebačkoj [[Kovnica novca\|kovnici novca]], koja je za ovu prigodu proradila nakon nekoliko stoljeća. Kovanje križara dogodilo se je u trenutku kad je Ugarska pala u nemilost Austrije i svih odanih pristaša habsburške krune, jer je pošla u rat za neovisnost, pritom ne davajući prostora ostalim narodima koji su se našli u njoj. Pohodom hrvatskih postrojba na Ugarsku Hrvatska se je oslobodila ugarskih političkih i gospodarskih pritisaka te je mogla slobodnije voditi svoju gospodarsku i monetarnu politiku. Dok je prva okolnost bila u pravcu smjeti, druga okolnost bila je u pravcu morati, jer zbog ratnih okolnosti iz bečke kovnice više nije redovno pristizao novac.<ref name=arhZG/> Dotok sitnoga i krupnog novca iz Beča sasvim je zaustavljen pa je zavladala velika nestašica metalnog novca, koji se smatralo jedinim pouzdanim. Situacija je postala toliko očajna da su neki gradovi i vlastelinstva posegnuli za izdavanjem vlastitog novca (1848. [[riječki karantan]], 1849. [[bakarski krajcar]], 1848. [[karlovački krajcar]] - prvi prvi papirnati novac s tekstom na hrvatskom, 1849. osiječki asignati trgovca Antuna Goriuppa po nalogu grofa Kázméra Batthyányja, 19.
			ožujka 1849. doznake-zadužnice vlastelinstva [[Schaumburg-Lippe]] U Virovitici i Miklušu)<ref name=povN/>{{is\|94.}}

	~~<!--~~		Zbog velike potrebe za novcem koju je stvarao rat protiv Mađarske, još prije tiskanja vlastite valute križara, Hrvatska je [[5. lipnja]] 1848. tiskala [[asignacija\|asignacije]] ([[banski asignat]]i; prvi povijesni pokušaj izdavanja hrvatskoga papirnatog novca) u apoenima od 25, 100 i 1000 forinta, koje su trebale trebale poslužiti za podići zajam od pola milijuna forinta. Izdala ih je [[Hervatska deržavna kasa]], a na njima je bio potpis bana Jelačića. Zajam pokriven asignacijama nije podignut. 28. kolovoza 1848. ban Jelačić je poslao Austrijskoj nacionalnoj banci podnesak na milijun forinta, i čini se da mu ga je banka odobrila tako da zajam pokriven asignacijama nije trebao. Tiskane asignacije nisu stavljene u promet. 6. rujna 1848. je u Hrvatskoj kao temeljni zakon proglašen Ožujski (oktroirani) ustav (od 4. ožujka [[pravo u 1848.\|1848.]]).<ref name=povN/>{{is\|95.}}
	~~Improvizirani stroj~~ za ~~kovanje Jelačićevih~~ križara ~~bio~~ je ~~relativno slabe kvalitete jer~~ je bio ~~složen~~ na ~~brzinu~~, ~~a postavljen~~ u ~~Banskim dvorima~~. ~~S obzirom~~ na ~~to da~~ je ~~konstrukcija stroja~~ bila ~~slaba~~, ~~a majstori koji~~ su se ~~njime služili neiskusni~~, ~~novac~~ je bio ~~nevješto iskovan~~. ~~Čak~~ je i kalup za kovanje lica novca napukao s ~~donje~~ strane. ~~Tako se~~ na ~~svim sačuvanim~~ primjercima ~~Jelačićeva križara prikazuje prilično debela~~ crta koja prelazi preko prvih pet slova natpisa KRALJEVINA. ~~Stoga su autentični križari samo oni sa spomenutom crtom~~ na ~~licu novca~~. ~~Također~~, ~~postoji priličan broj krivotvorenih križara~~. ~~No njih~~ je ~~lako raspoznati po drugoj vrsti kovine~~, ~~po tome što nemaju debelu crtu na licu novca~~, ~~po nazubljenom rubu (originalni novac ima ravan rub)~~ i ~~po slovu E s kosom crticom iznad (È) u riječi HÈRVAT~~.
	<ref name=~~arhZG~~/>		Da bi se izbjegle pogibeljne posljedice po gospodarstvo cijele hrvatske države, hrvatska vlada na čelu s banom Josipom Jelačićem morala je upustiti se u projekt tiskati svoj papirnati i kovati bakreni novac.<ref name=arhZG/> Uzor je bila Mađarska koja je još prije tiskala svoj novac. Ban Jelačić je [[1. prosinca]] 1848. donio odluku o osnivanju kovnice novca u Zagrebu, koja je trebala kovati bakrenjake i srebrenjake.<ref name=povN/>{{is\|94.}} Improvizirana kovnica je bila na Gornjem gradu. Planirani apoeni za kovanje bili su bakrenjaci od jednoga krajcara (“križara”) i srebrenjaci dvadeset krajcara, na koncu se kovalo samo bakrenjake u apoenu od jednog križara. <ref name=povN/>{{is\|95.}}
	~~-->~~
			[[2. prosinca]] [[gospodarstvo u 1848.\|1848.]] [[Bansko vijeće]] donijelo odluku na osnovi koje se od sredstava [[Hrvatsko-slavonska riznica\|Hrvatsko-slavonske riznice]] ima nabaviti stroj za kovanje novca. <ref name=povN/>{{is\|94.}} Izradio ga je karlovački mehaničar Daniel Schultz. Skupa s Jakobom Pogorelcem ga je postavio u prizemlju Banskih dvora na Gornjem gradu.<ref name=povN/>{{is\|95.}} Kao i kovnica, stroj je bio na brzinu improvinizran. Uz to je bio slabe konstrukcije, kalup za kovanje lica novca napukao je s dolnje strane. Osoblje koje je rukovalo tim strojem nije bilo iskusno i ishod svega je nevješto iskovan novac. Posljedica je da je na iskovanim primjercima vrlo tusta crta koja prelazi preko prvih pet slova natpisa KRALJEVINA. Rub kovanica je ravan. Na kovanici velikim slovima piše HÈRVAT.<ref name=arhZG/>

			12. travnja [[gospodarstvo u 1849.\|1849.]] je bečka vlada donijela akt kojim je zabranila tiskanje asignacija.<ref name=povN/>{{is\|95.}} Kako je ratno stanje prestalo, 16. srpnja [[gospodarstvo u 1850.\|1850.]] Bansko vijeće je naložilo uništiti (na mađarski veliki pritisak<ref>[https://proleksis.lzmk.hr/9614/ ''asignati, banski'']. Proleksis enciklopedija LZMK. Ažurirano: 20. lipnja 2013. Pristupljeno 1. travnja 2026.</ref>; sami čin tiskanja novca ugrožavao je državni monopol na tiskanje<ref name=povN/>{{is\|96.-97.}}) neuporabljene primjerke spaljivanjem, točnije, primjerke koje je ban potpisao a nisu bili izdani. Uništavanje je obavljeno uz strogi nadzor 22. srpnja 1850. i vrlo je malo sačuvanih primjeraka ostalo.<ref name=povN/>{{is\|96.}}

	Poslije dvije godine stigao je izravni nalog od državnog vrha iz Beča da se sve novčanice moraju uništiti, jer je jedino vlada (austrijski car) smio proizvoditi svoj novac.<ref name=arhZG/> Zbog toga je ostalo vrlo malo sačuvanih primjeraka.<ref>Ivica Beti: [https://lokalni.vecernji.hr/gradovi/nepoznati-detalji-iz-zivota-legendarnog-bana-josipa-jelacica-21534 ''Nepoznati detalji iz života legendarnog bana Josipa Jelačića'']. Lokalni.hr. 13. studenoga 2020. Pristupljeno 31. ožujka 2026.</ref>		Poslije dvije godine stigao je izravni nalog od državnog vrha iz Beča da se sve novčanice moraju uništiti, jer je jedino vlada (austrijski car) smio proizvoditi svoj novac.<ref name=arhZG/> Zbog toga je ostalo vrlo malo sačuvanih primjeraka.<ref>Ivica Beti: [https://lokalni.vecernji.hr/gradovi/nepoznati-detalji-iz-zivota-legendarnog-bana-josipa-jelacica-21534 ''Nepoznati detalji iz života legendarnog bana Josipa Jelačića'']. Lokalni.hr. 13. studenoga 2020. Pristupljeno 31. ožujka 2026.</ref>

			== Vidi ==
			*[[Banski asignati]]

	==Izvori==		==Izvori==

Suradnik10 u (test) 21:42, 31. ožujak 2026.

2026-03-31T21:42:07Z

←Starija inačica		Inačica od 31. ožujak 2026. u 21:42
Redak 20:		Redak 20:
	\|web_tiskara =		\|web_tiskara =
	}}		}}
	'''Križar''' je bila hrvatska nacionalna [[valuta]] u doba bana [[Josip Jelačić\|Josipa Jelačića]] tijekom [[gospodarstvo u 1848.\|1848.]] i [[gospodarstvo u 1849.\|1849.]] godine.<ref name=arhZG>[https://www.facebook.com/arheoloskizagreb/photos/jela%C4%8Di%C4%87evi-kri%C5%BEaribakreni-novac-tzv-jela%C4%8Di%C4%87evi-kri%C5%BEari-po%C4%8Deli-su-se-proizvoditi-/5522008121172921/ ''Jelačićevi križari '']. Arheološki muzej u Zagrebu na Facebooku. 27. ožujka 2021. Pristupljeno 31. ožujka 2026.</ref>		'''Križar''' je bila hrvatska nacionalna [[valuta]] u doba bana [[Josip Jelačić\|Josipa Jelačića]] tijekom [[gospodarstvo u 1848.\|1848.]] i [[gospodarstvo u 1849.\|1849.]] godine.<ref name=arhZG>[https://www.facebook.com/arheoloskizagreb/photos/jela%C4%8Di%C4%87evi-kri%C5%BEaribakreni-novac-tzv-jela%C4%8Di%C4%87evi-kri%C5%BEari-po%C4%8Deli-su-se-proizvoditi-/5522008121172921/ ''Jelačićevi križari '']. Arheološki muzej u Zagrebu na Facebooku. 27. ožujka 2021. Pristupljeno 31. ožujka 2026.</ref> Tiska u vrijeme kada je Hrvatska pomišljala na osamostaljenje od Ugarske, a vjerojatno i Austrije.<ref>Mira Kolar-Dimitrijević: [https://www.hnb.hr/documents/20182/121504/h-monografija-povijest-novca.pdf ''Povijest novca u Hrvatskoj od 1527. do 1941. godine'']. Hrvatska narodna banka, Zagreb, 2013. {{ISBN\| 978-953-8013-03-4}} </ref>{{is\|92.}}

	== Opći podatci ==		== Opći podatci ==
Redak 39:		Redak 39:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	* Irislav Dolenec: [https://web.archive.org/web/20220630034704/https://blog.dnevnik.hr/hrvatskanumizmatika/2007/04/1622469678/izvorni-otkovi-ili-krivotvorine-otkova-od-jednog-krizara-iz-1849-godine-zagrebacke-kovnice.html ''Izvorni otkovi ili krivotvorine otkova od jednog križara iz 1849. godine zagrebačke kovnice?'']. Hrvatska numizmatika. (Izvor: [[Numizmatičke vijesti]], br. 1 (46), god. 35.) 13. travnja 2007. Arhivirano 30. lipnja 2022.		* Irislav Dolenec: [https://web.archive.org/web/20220630034704/https://blog.dnevnik.hr/hrvatskanumizmatika/2007/04/1622469678/izvorni-otkovi-ili-krivotvorine-otkova-od-jednog-krizara-iz-1849-godine-zagrebacke-kovnice.html ''Izvorni otkovi ili krivotvorine otkova od jednog križara iz 1849. godine zagrebačke kovnice?'']. Hrvatska numizmatika. (Izvor: [[Numizmatičke vijesti]], br. 1 (46), god. 35.) 13. travnja 2007. Arhivirano 30. lipnja 2022.

	~~{{Europske valute}}~~

	[[Kategorija:Hrvatska]]		[[Kategorija:Hrvatska]]
	[[Kategorija:Europske valute]]		[[Kategorija:Europske valute]]

Suradnik10 u (test) 19:36, 31. ožujak 2026.

2026-03-31T19:36:28Z

←Starija inačica		Inačica od 31. ožujak 2026. u 19:36
Redak 3:		Redak 3:
	\|ime_valute = križar		\|ime_valute = križar
	\|izvorno_ime =		\|izvorno_ime =
	\|slika_1 =		\|slika_1 = Jelačićev križar.jpg
	\|opis_1 =		\|opis_1 = Jelačićev križar, apoen od 1 križara, revers i avers
	\|iso_kod =		\|iso_kod =
	\|korisnik_država = [[Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija]]		\|korisnik_država = [[Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija]]

Suradnik10 u (test) 19:33, 31. ožujak 2026.

2026-03-31T19:33:00Z

←Starija inačica		Inačica od 31. ožujak 2026. u 19:33
Redak 32:		Redak 32:
	-->		-->

	Poslije dvije godine stigao je izravni nalog od državnog vrha iz Beča da se sve novčanice moraju uništiti, jer je jedino vlada (austrijski car) smio proizvoditi svoj novac.<ref name=arhZG/>		Poslije dvije godine stigao je izravni nalog od državnog vrha iz Beča da se sve novčanice moraju uništiti, jer je jedino vlada (austrijski car) smio proizvoditi svoj novac.<ref name=arhZG/> Zbog toga je ostalo vrlo malo sačuvanih primjeraka.<ref>Ivica Beti: [https://lokalni.vecernji.hr/gradovi/nepoznati-detalji-iz-zivota-legendarnog-bana-josipa-jelacica-21534 ''Nepoznati detalji iz života legendarnog bana Josipa Jelačića'']. Lokalni.hr. 13. studenoga 2020. Pristupljeno 31. ožujka 2026.</ref>

	==Izvori==		==Izvori==
	{{izvori}}		{{izvori}}

			== Vanjske poveznice ==
			* Irislav Dolenec: [https://web.archive.org/web/20220630034704/https://blog.dnevnik.hr/hrvatskanumizmatika/2007/04/1622469678/izvorni-otkovi-ili-krivotvorine-otkova-od-jednog-krizara-iz-1849-godine-zagrebacke-kovnice.html ''Izvorni otkovi ili krivotvorine otkova od jednog križara iz 1849. godine zagrebačke kovnice?'']. Hrvatska numizmatika. (Izvor: [[Numizmatičke vijesti]], br. 1 (46), god. 35.) 13. travnja 2007. Arhivirano 30. lipnja 2022.

	{{Europske valute}}		{{Europske valute}}

Suradnik10 u (test) 19:25, 31. ožujak 2026.

2026-03-31T19:25:19Z

←Starija inačica		Inačica od 31. ožujak 2026. u 19:25
Redak 23:		Redak 23:

	== Opći podatci ==		== Opći podatci ==
	Križari su bili tiskani na papiru, a kovanice lijevane od [[bakar\|bakra]]. Ime je dobio po bečkom novcu ''kreuzeru'' ([[krajcar]]u) na koji je sličio. Kovani su u zagrebačkoj [[Kovnica novca\|kovnici novca]], koja je za ovu prigodu proradila nakon nekoliko stoljeća. Kovanje križara dogodilo se je u trenutku kad je Ugarska pala u nemilost Austrije i svih odanih pristaša habsburške krune, jer je pošla u rat za neovisnost, pritom ne davajući prostora ostalim narodima koji su se našli u njoj. Pohodom hrvatskih postrojba na Ugarsku Hrvatska se je oslobodila ugarskih političkih i gospodarskih pritisaka te je mogla slobodnije voditi svoju gospodarsku i monetarnu politiku. Dok je prva okolnost bila u pravcu smjeti, druga okolnost bila je u pravcu morati, jer zbog ratnih okolnosti iz bečke kovnice više nije redovno pristizao novac. Da bi se izbjegle pogibeljne posljedice po gospodarstvo, hrvatska vlada na čelu s banom Josipom Jelačićem morala je upustiti se u projekt tiskati svoj papirnati i kovati bakreni novac.<ref name=arhZG/>		Križari su bili tiskani na papiru<ref name=arhZG/>, a kovanice lijevane od [[bakar\|bakra]]. Također su se kovale srebrne ''cvancike''.<ref> novac. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 31.3.2026. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/novac>. </ref>

			Ime je dobio po bečkom novcu ''kreuzeru'' ([[krajcar]]u) na koji je sličio. Kovani su u zagrebačkoj [[Kovnica novca\|kovnici novca]], koja je za ovu prigodu proradila nakon nekoliko stoljeća. Kovanje križara dogodilo se je u trenutku kad je Ugarska pala u nemilost Austrije i svih odanih pristaša habsburške krune, jer je pošla u rat za neovisnost, pritom ne davajući prostora ostalim narodima koji su se našli u njoj. Pohodom hrvatskih postrojba na Ugarsku Hrvatska se je oslobodila ugarskih političkih i gospodarskih pritisaka te je mogla slobodnije voditi svoju gospodarsku i monetarnu politiku. Dok je prva okolnost bila u pravcu smjeti, druga okolnost bila je u pravcu morati, jer zbog ratnih okolnosti iz bečke kovnice više nije redovno pristizao novac. Da bi se izbjegle pogibeljne posljedice po gospodarstvo, hrvatska vlada na čelu s banom Josipom Jelačićem morala je upustiti se u projekt tiskati svoj papirnati i kovati bakreni novac.<ref name=arhZG/>

	<!--		<!--

Suradnik10: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{drugo značenje2|Križar}} {{Infobox valuta |ime_valute = križar |izvorno_ime = |slika_1 = |opis_1 = |iso_kod = |korisnik_država = Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija |stopa_inflacije = |izvor_datum_inf = |najmanja_jedinica = |oznaka = |kovanice = |novčanice = |nacionalna_banka = |web_banka = |kovnica = |web_kovnica =...«.

2026-03-31T19:24:02Z

Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{drugo značenje2|Križar}} {{Infobox valuta |ime_valute = križar |izvorno_ime = |slika_1 = |opis_1 = |iso_kod = |korisnik_država = Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija |stopa_inflacije = |izvor_datum_inf = |najmanja_jedinica = |oznaka = |kovanice = |novčanice = |nacionalna_banka = |web_banka = |kovnica = |web_kovnica =...«.

Nova stranica

{{drugo značenje2|[[Križar]]}}
{{Infobox valuta
|ime_valute = križar
|izvorno_ime =
|slika_1 =
|opis_1 =
|iso_kod =
|korisnik_država = [[Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija]]
|stopa_inflacije =
|izvor_datum_inf =
|najmanja_jedinica =
|oznaka =
|kovanice =
|novčanice =
|nacionalna_banka =
|web_banka =
|kovnica =
|web_kovnica =
|tiskara =
|web_tiskara =
}}
'''Križar''' je bila hrvatska nacionalna [[valuta]] u doba bana [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića]] tijekom [[gospodarstvo u 1848.|1848.]] i [[gospodarstvo u 1849.|1849.]] godine.<ref name=arhZG>[https://www.facebook.com/arheoloskizagreb/photos/jela%C4%8Di%C4%87evi-kri%C5%BEaribakreni-novac-tzv-jela%C4%8Di%C4%87evi-kri%C5%BEari-po%C4%8Deli-su-se-proizvoditi-/5522008121172921/ ''Jelačićevi križari '']. Arheološki muzej u Zagrebu na Facebooku. 27. ožujka 2021. Pristupljeno 31. ožujka 2026.</ref>

== Opći podatci ==
Križari su bili tiskani na papiru, a kovanice lijevane od [[bakar|bakra]]. Ime je dobio po bečkom novcu ''kreuzeru'' ([[krajcar]]u) na koji je sličio. Kovani su u zagrebačkoj [[Kovnica novca|kovnici novca]], koja je za ovu prigodu proradila nakon nekoliko stoljeća. Kovanje križara dogodilo se je u trenutku kad je Ugarska pala u nemilost Austrije i svih odanih pristaša habsburške krune, jer je pošla u rat za neovisnost, pritom ne davajući prostora ostalim narodima koji su se našli u njoj. Pohodom hrvatskih postrojba na Ugarsku Hrvatska se je oslobodila ugarskih političkih i gospodarskih pritisaka te je mogla slobodnije voditi svoju gospodarsku i monetarnu politiku. Dok je prva okolnost bila u pravcu smjeti, druga okolnost bila je u pravcu morati, jer zbog ratnih okolnosti iz bečke kovnice više nije redovno pristizao novac. Da bi se izbjegle pogibeljne posljedice po gospodarstvo, hrvatska vlada na čelu s banom Josipom Jelačićem morala je upustiti se u projekt tiskati svoj papirnati i kovati bakreni novac.<ref name=arhZG/>



Poslije dvije godine stigao je izravni nalog od državnog vrha iz Beča da se sve novčanice moraju uništiti, jer je jedino vlada (austrijski car) smio proizvoditi svoj novac.<ref name=arhZG/>

==Izvori==
{{izvori}}

{{Europske valute}}

[[Kategorija:Hrvatska]]
[[Kategorija:Europske valute]]