Kreka - Povijest promjena

Suradnik10: /* Šport */

2026-02-13T18:39:18Z

Šport

←Starija inačica		Inačica od 13. veljača 2026. u 18:39
Redak 66:		Redak 66:

	[[STK Kreka Tuzla\|STK Kreka]], čiji je najveći uspjeh ostvarila 1996. godine kad je osvojila sve naslove ekipnih prvaka BiH i u muškoj i ženskoj konkurenciji. Klub se danas natječe u premijer ligi Bosne i Hercegovine, ima prvake u mladim kategorijama i bh. kadetske i juniorske reprezentativce.<ref name="STK Kreka"/>		[[STK Kreka Tuzla\|STK Kreka]], čiji je najveći uspjeh ostvarila 1996. godine kad je osvojila sve naslove ekipnih prvaka BiH i u muškoj i ženskoj konkurenciji. Klub se danas natječe u premijer ligi Bosne i Hercegovine, ima prvake u mladim kategorijama i bh. kadetske i juniorske reprezentativce.<ref name="STK Kreka"/>

			Sezone 1956./57. za mjesnog košarkaškog ligaša Proletera iz Kreke igrao je košarkaš [[Bruno Pavelić]], standardni prvotimac OKK Beograda.

	== Poznate osobe ==		== Poznate osobe ==

Suradnik10: /* Povijest */

2026-02-08T15:29:39Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 8. veljača 2026. u 15:29
Redak 42:		Redak 42:
	[[Električna centrala u Kreki]] izgrađena je i dana u uporabu 18. srpnja 1906. godine.		[[Električna centrala u Kreki]] izgrađena je i dana u uporabu 18. srpnja 1906. godine.

	Kreka je 1913. godine imala Puhački orkestar, poslije Limenu glazbu, vatrogasnu postrojbu i postrojbu za intervencije.<ref name="Rudnici Kreka - Povijest"/> Tijekom 1920. godine KPJ je vrlo aktivno djelovala među [[rudnik Kreka\|rudarima Kreke]] - svake nedjelje rudari su održavali svoje zborove u Radničkom domu u Kreki, na kojima su raspravljali o svom položaju.<ref>''Osamnaesta hrvatska istočnobosanska brigada''. „Univerzal“ Tuzla, 1988. godina.</ref> Aktivan u osnivanju podružnice [[HKD Napredak]] u Kreki bio je [[Dragutin Tibold]].<ref>[https://hrcak.srce.hr/file/154644 Hrčak] Senaid Hadžić: HRVATSKO KULTURNO DRUSTVO ''NAPREDAK'' NA PRIJELAZU iz 19. U 20. STOLJECE I NJEGOVO DJELOVANJE U TUZLANSKOM KRAJU. str. 231.-232. </ref>		Kreka je 1913. godine imala Puhački orkestar, poslije Limenu glazbu, vatrogasnu postrojbu i postrojbu za intervencije.<ref name="Rudnici Kreka - Povijest"/> Tijekom 1920. godine KPJ je vrlo aktivno djelovala među [[rudnik Kreka\|rudarima Kreke]] - svake nedjelje rudari su održavali svoje zborove u Radničkom domu u Kreki, na kojima su raspravljali o svom položaju.<ref>''Osamnaesta hrvatska istočnobosanska brigada''. „Univerzal“ Tuzla, 1988. godina.</ref> Aktivan u osnivanju podružnice [[HKD Napredak]] u Kreki bio je [[Dragutin Tibold]]. Osnivačka skupština je održana u Kreki 26. kolovoza [[kultura u 1920.\|1920.]] godine.<ref>[https://hrcak.srce.hr/file/154644 Hrčak] Senaid Hadžić: HRVATSKO KULTURNO DRUSTVO ''NAPREDAK'' NA PRIJELAZU iz 19. U 20. STOLJECE I NJEGOVO DJELOVANJE U TUZLANSKOM KRAJU. str. 231.-232. </ref>

	U Kreki je bila [[Tvornica i rafinerija špirita i ugljične kiseline Kreka\|tvornica špirita]] u većinskom vlasništvu inozemnog kapitala<ref>[http://muzejibtuzla.podkonac.org/wp-content/uploads/sites/7/2014/10/06-1982-Mehmed-Omerdi%C4%87-NEKE-SPECIFI%C4%8CNOSTI-RAZVOJA-RUDNI%C4%8CKOG-POKRETA-TUZLANSKOG-PODRU%C4%8CJA-DO-GENERALNOG-%C5%A0TRAJKA-I-HUSINSKE-BUNE.pdf Muzej istočne Bosne Tuzla] Mehmed Omerdić: Neke specifičnosti razvoja radničkog pokreta tuzlanskog područja do generalnog štrajka i Husinske bune. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne, knj. XIV 1982. , str. 17/18 (pristupljeno 4. srpnja 2017.)</ref> i [[koks]]na peć.<ref>(boš.) [http://solana.ba/corporate_solana/wp-content/uploads/2013/10/Solana-monografija-3.pdf Solana Tuzla] Monografija SOLANA 125 GODINA (ur. Zvonimir Banović), SOLANA d.d. Tuzla, 2010., Predgovor: Tuzla i so - oduvijek i zauvijek , str. 81</ref>		U Kreki je bila [[Tvornica i rafinerija špirita i ugljične kiseline Kreka\|tvornica špirita]] u većinskom vlasništvu inozemnog kapitala<ref>[http://muzejibtuzla.podkonac.org/wp-content/uploads/sites/7/2014/10/06-1982-Mehmed-Omerdi%C4%87-NEKE-SPECIFI%C4%8CNOSTI-RAZVOJA-RUDNI%C4%8CKOG-POKRETA-TUZLANSKOG-PODRU%C4%8CJA-DO-GENERALNOG-%C5%A0TRAJKA-I-HUSINSKE-BUNE.pdf Muzej istočne Bosne Tuzla] Mehmed Omerdić: Neke specifičnosti razvoja radničkog pokreta tuzlanskog područja do generalnog štrajka i Husinske bune. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne, knj. XIV 1982. , str. 17/18 (pristupljeno 4. srpnja 2017.)</ref> i [[koks]]na peć.<ref>(boš.) [http://solana.ba/corporate_solana/wp-content/uploads/2013/10/Solana-monografija-3.pdf Solana Tuzla] Monografija SOLANA 125 GODINA (ur. Zvonimir Banović), SOLANA d.d. Tuzla, 2010., Predgovor: Tuzla i so - oduvijek i zauvijek , str. 81</ref>

Suradnik10: /* Povijest */

2026-02-08T15:28:42Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 8. veljača 2026. u 15:28
Redak 42:		Redak 42:
	[[Električna centrala u Kreki]] izgrađena je i dana u uporabu 18. srpnja 1906. godine.		[[Električna centrala u Kreki]] izgrađena je i dana u uporabu 18. srpnja 1906. godine.

	Kreka je 1913. godine imala Puhački orkestar, poslije Limenu glazbu, vatrogasnu postrojbu i postrojbu za intervencije.<ref name="Rudnici Kreka - Povijest"/> Tijekom 1920. godine KPJ je vrlo aktivno djelovala među [[rudnik Kreka\|rudarima Kreke]] - svake nedjelje rudari su održavali svoje zborove u Radničkom domu u Kreki, na kojima su raspravljali o svom položaju.<ref>''Osamnaesta hrvatska istočnobosanska brigada''. „Univerzal“ Tuzla, 1988. godina.</ref>		Kreka je 1913. godine imala Puhački orkestar, poslije Limenu glazbu, vatrogasnu postrojbu i postrojbu za intervencije.<ref name="Rudnici Kreka - Povijest"/> Tijekom 1920. godine KPJ je vrlo aktivno djelovala među [[rudnik Kreka\|rudarima Kreke]] - svake nedjelje rudari su održavali svoje zborove u Radničkom domu u Kreki, na kojima su raspravljali o svom položaju.<ref>''Osamnaesta hrvatska istočnobosanska brigada''. „Univerzal“ Tuzla, 1988. godina.</ref> Aktivan u osnivanju podružnice [[HKD Napredak]] u Kreki bio je [[Dragutin Tibold]].<ref>[https://hrcak.srce.hr/file/154644 Hrčak] Senaid Hadžić: HRVATSKO KULTURNO DRUSTVO ''NAPREDAK'' NA PRIJELAZU iz 19. U 20. STOLJECE I NJEGOVO DJELOVANJE U TUZLANSKOM KRAJU. str. 231.-232. </ref>

	U Kreki je bila [[Tvornica i rafinerija špirita i ugljične kiseline Kreka\|tvornica špirita]] u većinskom vlasništvu inozemnog kapitala<ref>[http://muzejibtuzla.podkonac.org/wp-content/uploads/sites/7/2014/10/06-1982-Mehmed-Omerdi%C4%87-NEKE-SPECIFI%C4%8CNOSTI-RAZVOJA-RUDNI%C4%8CKOG-POKRETA-TUZLANSKOG-PODRU%C4%8CJA-DO-GENERALNOG-%C5%A0TRAJKA-I-HUSINSKE-BUNE.pdf Muzej istočne Bosne Tuzla] Mehmed Omerdić: Neke specifičnosti razvoja radničkog pokreta tuzlanskog područja do generalnog štrajka i Husinske bune. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne, knj. XIV 1982. , str. 17/18 (pristupljeno 4. srpnja 2017.)</ref> i [[koks]]na peć.<ref>(boš.) [http://solana.ba/corporate_solana/wp-content/uploads/2013/10/Solana-monografija-3.pdf Solana Tuzla] Monografija SOLANA 125 GODINA (ur. Zvonimir Banović), SOLANA d.d. Tuzla, 2010., Predgovor: Tuzla i so - oduvijek i zauvijek , str. 81</ref>		U Kreki je bila [[Tvornica i rafinerija špirita i ugljične kiseline Kreka\|tvornica špirita]] u većinskom vlasništvu inozemnog kapitala<ref>[http://muzejibtuzla.podkonac.org/wp-content/uploads/sites/7/2014/10/06-1982-Mehmed-Omerdi%C4%87-NEKE-SPECIFI%C4%8CNOSTI-RAZVOJA-RUDNI%C4%8CKOG-POKRETA-TUZLANSKOG-PODRU%C4%8CJA-DO-GENERALNOG-%C5%A0TRAJKA-I-HUSINSKE-BUNE.pdf Muzej istočne Bosne Tuzla] Mehmed Omerdić: Neke specifičnosti razvoja radničkog pokreta tuzlanskog područja do generalnog štrajka i Husinske bune. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne, knj. XIV 1982. , str. 17/18 (pristupljeno 4. srpnja 2017.)</ref> i [[koks]]na peć.<ref>(boš.) [http://solana.ba/corporate_solana/wp-content/uploads/2013/10/Solana-monografija-3.pdf Solana Tuzla] Monografija SOLANA 125 GODINA (ur. Zvonimir Banović), SOLANA d.d. Tuzla, 2010., Predgovor: Tuzla i so - oduvijek i zauvijek , str. 81</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-28T11:45:23Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir naselje u BiH-test
|ime = Kreka
|karta2 = Tuzlanska županija
|naziv karte2 = Tuzlanske županije
|karta3 = Tuzla
|naziv karte3 = Tuzle
|regija =
|županija = [[Tuzlanska županija]]
|općina = [[Tuzla]]
|mikroregija =
|najgrad =
|površina =
|nadvisina =
|z. širina = 44.5296
|z. dužina = 18.6439
|brojstan1991 =
|gustoća1991 =
|domaćinstva1991 =
|pošta = 75000
|pozbroj = <small>+387</small> 35
|autooznaka = TZ
|slika =
|slika_opis =
}}
'''Kreka''' je naselje, predgrađe grada [[Tuzla|Tuzle]],<ref name="Vremeplov">(boš.) [http://tuzlalive.ba/vremeplov-24-josip-brumec-pinci-legenda-bh-stonog-tenisa/ Tuzla Live] ''Vremeplov (24): Josip Brumec Pinči, legenda bh. stonog tenisa'', 27. siječnja 2017. (pristupljeno 5. prosinca 2017. )</ref> koja se nalazi istočno.

== Zemljopis ==
Nalazi se južno od rijeke [[Jala|Jale]]. S druge strane rijeke su Suljetovići, Solana, Moluhe i Irac. S istoka prema jugu su Crvene njive, Krojčica, Kužići i Miladije. Poslovna zona Kreka i željeznička postaja Kreka su zapadno od Miladija, pokraj Vilušića.

== Uprava ==
Mjesna je zajednica općine Tuzle. Spada u urbano područje općine Tuzle. U njoj je 31. prosinca 2006. godine prema statističkim procjenama živjelo 6.120 stanovnika u 2.065 domaćinstava.<ref>(boš.) [http://grad.tuzla.ba/wp-content/uploads/2016/10/Smjernice-ruralnog-razvoja-opcine-Tuzla_final.pdf Grad Tuzla] ''Općina Tuzla - smjernice za upravljanje procesom ruralnog razvoja općine Tuzla''. Pripremili: Kadrija Hodžić, Midhat Jašić. Tuzla, prosinca 2008. (pristupljeno 20. studenoga 2018.)</ref>

== Povijest ==
Kreka je u prošlosti bila prostorno veća od Tuzle. Imala je dvije željezničke postaje. Bila je lijepo i uređeno naselje kolonista. Imala je cvijetnjake, vrtove, razvijeni šport, bogatu kulturu i zabavu i za Kreku se znalo više nego za susjednu Tuzlu.<ref name="Vremeplov"/>
Mještani Kreke bili su pokapani na husinskom groblju Svih Svetih.<ref>[http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=37761 KTA] Husino, 21. svibanj 2013. Blagoslov novog groblja. (pristupljeno 11. listopada 2017.)</ref>

Dolaskom Austro-Ugarske došla je zbog potreba industrijalizacije i povratka zapadne civilizacije koje je donijela sa sobom potreba za stručnim radnicima. Razvilo se rudarstvo i industrija. Doselili su iz drugih dijelova Austro-Ugarske Talijani, Slovenci, Rusi, Česi, Slovaci, Austrijanci, Židovi, Mađari, Nijemci, Ukrajinci i drugi. Donijeli su svoje običaje i kulturu. U Tuzli su doseljenici bili 32% stanovništva, a najviše u Kreki gdje je živjelo 27 nacija. Zapadna kršćanska civilizacija napravila je od ovog kraja simbol zajedništva i ljudske tolerancije. Isticala se Kreka koja je sve do 1930-ih bila glavni pokazivač napretka, kulturnog, društvenog, športskog u najširem smislu te riječi.<ref name="NŽI">(boš.) [http://novazenskainicijativa.com/2015/04/13/dtv-partizan-u-kreki-godinama-je-bio-rasadnik-mladih-sportista-danas-rusevina-i-ruglo-zasto/ Nova ženska inicijativa] Amela Hajvaz: ''DTV Partizan u Kreki godinama je bio rasadnik mladih sportista. Danas ruševina I ruglo. Zašto?'', 13. travnja 2015. (pristupljeno 13. siječnja 2018.)</ref>

Iz [[Rudnik Kreka|Rudnika Kreka]] prvi su tereti ugljena iskopani [[22. rujna]] [[1884.]] godine,na dnevnom kopu izdanku glavnog sloja na lijevoj obali potoka Kreke. Rudnik je isprva radio kao dio [[Solana Simin Han|Solane]] u [[Simin Han]]u, za čije je potrebe vađen ugljen. Već sljedeće godine rudnik se osamostalio. Poslije je otvoreno novo okno, Vilma, a potom se otvorio južni [[revir]] Krojčica. U svezi s rudnikom je razvitak prometne mreže. Vlak Doboj - Simin Han krenuo je [[1886.]] godine.<ref name="Rudnici Kreka - Povijest">(boš.) [https://www.kreka.ba/index.php/istorijat Rudnici "Kreka" Tuzla] ''Istorijat'' (pristupljeno 5. prosinca 2017.)</ref>

Godine 1897. godine napravljena je Narodna osnovna škola. 1959. godine, u Titovoj Jugoslaviji ponijela je ime [[Franjo Rezač|Franje Rezača]].<ref>(boš.) [http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/index.php?id=18253 Tuzlarije] S.M. : ''Stare slike pričaju: OŠ ˝Franjo Rezač˝'' 24. kolovoza 2007. (pristupljeno 3. lipnja 2017.)</ref><ref>(boš.) [http://www.arhivtk.ba/VODIC/vodic4.pdf Arhiv Tuzlanske županije] Vodič: Osnovne škole, str. 145 (pristupljeno 3. lipnja 2017.)</ref> 1901. otvorena je [[Rudnik soli Kreka|solana]].<ref name="Solana-monografija">(boš.) [http://solana.ba/corporate_solana/wp-content/uploads/2013/10/Solana-monografija-3.pdf Solana Tuzla] Monografija SOLANA 125 GODINA (ur. Zvonimir Banović), SOLANA d.d. Tuzla, 2010., Predgovor: Tuzla i so - oduvijek i zauvijek , str. 10, 12, 13, 16,57</ref> Ta je solana poslije zatvorena, a na 100. obljetnicu otvaranja prve Solane u Simin Hanu, Solana Kreka je pretvorena u [[Muzej solarstva]].<ref name="Solana-monografija"/>
[[Električna centrala u Kreki]] izgrađena je i dana u uporabu 18. srpnja 1906. godine.

Kreka je 1913. godine imala Puhački orkestar, poslije Limenu glazbu, vatrogasnu postrojbu i postrojbu za intervencije.<ref name="Rudnici Kreka - Povijest"/> Tijekom 1920. godine KPJ je vrlo aktivno djelovala među [[rudnik Kreka|rudarima Kreke]] - svake nedjelje rudari su održavali svoje zborove u Radničkom domu u Kreki, na kojima su raspravljali o svom položaju.<ref>''Osamnaesta hrvatska istočnobosanska brigada''. „Univerzal“ Tuzla, 1988. godina.</ref>

U Kreki je bila [[Tvornica i rafinerija špirita i ugljične kiseline Kreka|tvornica špirita]] u većinskom vlasništvu inozemnog kapitala<ref>[http://muzejibtuzla.podkonac.org/wp-content/uploads/sites/7/2014/10/06-1982-Mehmed-Omerdi%C4%87-NEKE-SPECIFI%C4%8CNOSTI-RAZVOJA-RUDNI%C4%8CKOG-POKRETA-TUZLANSKOG-PODRU%C4%8CJA-DO-GENERALNOG-%C5%A0TRAJKA-I-HUSINSKE-BUNE.pdf Muzej istočne Bosne Tuzla] Mehmed Omerdić: Neke specifičnosti razvoja radničkog pokreta tuzlanskog područja do generalnog štrajka i Husinske bune. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne, knj. XIV 1982. , str. 17/18 (pristupljeno 4. srpnja 2017.)</ref> i [[koks]]na peć.<ref>(boš.) [http://solana.ba/corporate_solana/wp-content/uploads/2013/10/Solana-monografija-3.pdf Solana Tuzla] Monografija SOLANA 125 GODINA (ur. Zvonimir Banović), SOLANA d.d. Tuzla, 2010., Predgovor: Tuzla i so - oduvijek i zauvijek , str. 81</ref>

Godine 1943. su prvi početci stolnog tenisa u Tuzli, a 1945. prvi javni nastup u Tuzli održan je 1945., kad se i u Kreki se počinje sa igranjem stolnog tenisa. Naslove momčadskih prvaka osvojila je 1996. godine.<ref name="STK Kreka">(boš.) [https://hr-hr.facebook.com/pg/STK-Kreka-Tuzla-312932548797310/about/?ref=page_internal Facebook - STK Kreka] ''Info'' (pristupljeno 5. prosinca 2017.)</ref>

Poslije Drugog svjetskog rata razvio se cestovni promet. Posljedica je pogona za prijevoz radnika, 1957. godine. Kreka je odigrala važnu ulogu prebrođivanja krize u tuzlanskom kraju. Kriznih 1970-ih godina, izgradila je više tvornica kao što su tvornica obuće "Aida", "Siporeks" itd.<ref name="Rudnici Kreka - Povijest"/>

== Kultura ==
[[Muzej solarstva]]

== Gospodarstvo ==
Poslovna zona Kreka.

[[Tvornica i rafinerija špirita i ugljične kiseline]] (Špiritana), jedno od najstarijih poduzeća u BiH.

[[Rudnik Kreka|Rudnici]] lignita leže na krekanskoj [[sinklinala|sinklinali]].<ref>(boš.) [https://www.kreka.ba/index.php/42-staticno/113-rudnik-bukinje Rudnici 'Kreka' Tuzla] - Rudnik ''Bukinje'' (pristupljeno 17. listopada 2017.)</ref>

== Šport ==
Prije nego je sagrađen [[stadion Tušanj]], [[FK Sloboda Tuzla|tuzlanska Sloboda]] igrala je utakmice na stadionu [[FK Proleter Kreka|Proletera]] (prije Rudara) iz Kreke. Česte su bile navijačke nesuglasice na relacijama između Slobode i Proletera iz Kreke. Nesuglasicama je došao kraj spajanjem ova dva kluba u jedan [[1956.]] godine.<ref name="front slobode10">(boš.) [http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/60868/uci-da-bi-volio-10-pocetak-uspona-fk-sloboda Front Slobode] Haris Šahović: ''"Uči da bi volio"(10):Početak uspona FK "Sloboda"'' 26. rujna 2015. (pristupljeno 30. lipnja 2017.)</ref>

Jedini športski objekt trenutno je stolnoteniski dom Stens za čiju se izgradnju izborio [[Josip Brumec]]. Nositelj športskog života je bio [[DTV Partizan]],<ref name="Vremeplov"/> čija [[Zgrada DTV Partizan u Kreki|zgrada]] je danas u ruševnom stanju. <ref name="NŽI"/>

[[STK Kreka Tuzla|STK Kreka]], čiji je najveći uspjeh ostvarila 1996. godine kad je osvojila sve naslove ekipnih prvaka BiH i u muškoj i ženskoj konkurenciji. Klub se danas natječe u premijer ligi Bosne i Hercegovine, ima prvake u mladim kategorijama i bh. kadetske i juniorske reprezentativce.<ref name="STK Kreka"/>

== Poznate osobe ==
Poznati Krečani su [[Josip Brumec]], [[Oto Stuhli]] i [[Džemo Arnautović]].<ref name="Vremeplov"/>

== Vidi ==
*[[Rudnik Kreka]]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Kreka| ]]