Krešimir Kovačević - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{deu oznaka}}' u '{{nje oznaka}}'

2025-05-28T23:52:51Z

Zamjena teksta - '{{deu oznaka}}' u '{{nje oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 28. svibanj 2025. u 23:52
Redak 25:		Redak 25:

	== Životopis ==		== Životopis ==
	Krešimir Kovačević je u rodnome gradu Zagrebu 1932. završio [[gimnazija\|gimnaziju]] te potom na [[Muzička akademija u Zagrebu\|Muzičkoj akademiji]] studirao kompoziciju u razredu [[Krsto Odak\|Krste Odaka]] i dirigiranje u razredu [[Fran Lhotka\|Frana Lhotke]]: diplomirao je 1939. Studij muzikologije završio je 1943. na [[Sveučilište u Leipzigu\|Sveučilištu u Leipzigu]] u razredu H. Schultza i doktorirao tezom ''Das kroatische Volkslied aus dem Murinselgebiet''.<ref>[https://portal.dnb.de/opac.htm?method=simpleSearch&cqlMode=true&query=idn%3D570476879 Katalog der Deutschen Nationalbibliothek – Kovačević, Krešimir: »Das kroatische Volkslied aus dem Murinselgebiet«], pristupljeno 5. siječnja 2016. {{~~deu~~ oznaka}}</ref> Službovao je kao [[opera\|operni]] [[korepetitor]] u zagrebačkom [[HNK u Zagrebu\|Hrvatskom narodnom kazalištu]] (1936. – 1938.) i u Narodnom pozorištu u [[Beograd]]u (1938./1939.), kao [[nastavnik]] u Učiteljskoj školi u [[Osijek]]u (1940. – 1945.) i u Srednjoj muzičkoj školi u [[Dubrovnik]]u (1946. – 1950.). Usporedno je bio [[zborovođa]] Hrvatskog pjevačkog društva »Kolo« u Zagrebu (1937./1938.) i Hrvatskog pjevačkog društva »Lipa« u Osijeku (1940./1941.) te utemeljitelj i prvi dirigent [[Dubrovački simfonijski orkestar\|Gradskoga orkestra u Dubrovniku]] (1946. – 1950.). Od 1950. predavao je [[povijest glazbe]] na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, od 1953. bio je [[docent]] i od 1961. do umirovljenja 1977. redoviti [[profesor]]. Bio je stalni komentator koncertnih programa [[Zagrebačka filharmonija\|Zagrebačke filharmonije]] (1952. – 1987.), koncerata [[Simfonijski orkestar HRT\|Simfonijskoga orkestra RTV Zagreb]] i glazbenih priredba [[DLJI\|Dubrovačkih ljetnih igara]] (1965. – 1982.). Napisao je više od 1500 koncertnih komentara od kojih je dio objavljen u knjizi "Beethoven. Simfonije i uvertire" (Zagreb, 1958.). Istodobno je bio glazbeni kritičar u časopisu ''Zvuk'' (1956. – 1966.), hrvatskom izdanju dnevnika ''[[Borba (novine)\|Borba]]'' (1957. – 1980.) i na [[Radio-Zagreb]]u (1977. – 1982.). U središtu je njegovih muzikoloških razmatranja povijest novije [[Hrvatska glazba\|hrvatske glazbe]]. U knjizi "Hrvatski kompozitori i njihova djela" (1960.) obradio je 50 istaknutih [[skladatelj]]a, pretežno iz 19. i prve polovice 20. stoljeća te 380 njihovih najznačajnijih [[skladba]], poprativši ih iscrpnim kritičko-analitičkim podatcima. U knjizi "Muzičko stvaralaštvo u Hrvatskoj 1945–1965" (1966.) sabrao je biobibliografske podatke o glazbenicima afirmiranima u prvoj polovici 20. stoljeća, obuhvativši simfonijsku, koncertnu, [[komorna glazba\|komornu]] i [[vokalna glazba\|vokalnu glazbu]], operu i [[balet]], [[zabavna glazba\|zabavnu glazbu]] te muzikološke i publicističke radove u tim desetljećima. Kao suautor leksikonskoga izdanja ''Jugoslovanska glasbena dela'' ([[hrvatski\|hrv.]] ''Jugoslavenska glazbena djela'', [[Ljubljana]] 1980.) obradio je šezdesetak najistaknutijih [[:Kategorija:Hrvatski skladatelji\|hrvatskih skladatelja]] od renesansnih do suvremenih, poprativši opširnim komentarima njihova glavna djela. Surađivao je u izdanjima negdašnjega Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (današnjeg [[LZMK\|Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža]]), u ''[[Muzička enciklopedija\|Muzičkoj enciklopediji]]'' (1958. – 1963.) i kao glavni urednik drugoga izdanja (1971. – 1977.), ''Leksikonu jugoslavenske muzike'' (1984., glavni urednik) i ''Enciklopediji Jugoslavije'' (1955. – 1971.) te u izdanjima ''Hrvatsko narodno kazalište 1894–1969'' (Zagreb 1969.), ''Musik in Geschichte und Gegenwart'' ([[Kassel]], 1979.) i ''Grove’s Dictionary of Music and Musicians'' ([[London]] 1980.). Leksikografski rad upotpunio je priredivši zbornik ''Društvo skladatelja Hrvatske 1945–1985. Stvaralaštvo – akcije'' (Zagreb 1985.) s biobibliografskim podatcima o tadašnjim članovima Društva te popularnim priručnikom ''Glasbeniki'' (1988.). Kao član Vijeća Dubrovačkih ljetnih igara napisao je tekst "Glazba na Dubrovačkim ljetnim igrama" u spomen-knjizi ''Dubrovačke ljetne igre 1950/ /1974'' (Zagreb 1975.). Pisao je o [[Stjepan Šulek\|Stjepanu Šuleku]] u "Spomenici preminulim akademicima" (1987., 37).<ref>[http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=007072&Baza=1 Katalog HAZU – ''Spomenica preminulim akademicima'', sv. 37: "Stjepan Šulek : 1914-1986"], pristupljeno 5. siječnja 2016.</ref> Stručne i znanstvene radove objavio i u časopisima ''Zvuk'' (1957., 1967./1968., 1974.), ''The Bridge'' (1968.), ''Arti musices'' (1969. – 1979., od 1973. i glavni urednik), ''[[Republika (časopis)\|Republika]]'' (1971., 1976.) i ''Musica antiqua Europae orientalis'' ([[Bydgoszcz]] 1966.). Svojim je redovitim kritičkim osvrtima na koncertne, operne i baletne priredbe, temeljenima na stručnom opisu i razmjerno suzdržanim prosudbama, skupio dragocjenu građu za povijest glazbenih događanja tijekom gotovo triju desetljeća. Bio je i predsjednik negdašnjega Udruženja kompozitora Hrvatske (1966./1967.), današnjega [[Hrvatsko društvo skladatelja\|Hrvatskoga društva skladatelja]].		Krešimir Kovačević je u rodnome gradu Zagrebu 1932. završio [[gimnazija\|gimnaziju]] te potom na [[Muzička akademija u Zagrebu\|Muzičkoj akademiji]] studirao kompoziciju u razredu [[Krsto Odak\|Krste Odaka]] i dirigiranje u razredu [[Fran Lhotka\|Frana Lhotke]]: diplomirao je 1939. Studij muzikologije završio je 1943. na [[Sveučilište u Leipzigu\|Sveučilištu u Leipzigu]] u razredu H. Schultza i doktorirao tezom ''Das kroatische Volkslied aus dem Murinselgebiet''.<ref>[https://portal.dnb.de/opac.htm?method=simpleSearch&cqlMode=true&query=idn%3D570476879 Katalog der Deutschen Nationalbibliothek – Kovačević, Krešimir: »Das kroatische Volkslied aus dem Murinselgebiet«], pristupljeno 5. siječnja 2016. {{nje oznaka}}</ref> Službovao je kao [[opera\|operni]] [[korepetitor]] u zagrebačkom [[HNK u Zagrebu\|Hrvatskom narodnom kazalištu]] (1936. – 1938.) i u Narodnom pozorištu u [[Beograd]]u (1938./1939.), kao [[nastavnik]] u Učiteljskoj školi u [[Osijek]]u (1940. – 1945.) i u Srednjoj muzičkoj školi u [[Dubrovnik]]u (1946. – 1950.). Usporedno je bio [[zborovođa]] Hrvatskog pjevačkog društva »Kolo« u Zagrebu (1937./1938.) i Hrvatskog pjevačkog društva »Lipa« u Osijeku (1940./1941.) te utemeljitelj i prvi dirigent [[Dubrovački simfonijski orkestar\|Gradskoga orkestra u Dubrovniku]] (1946. – 1950.). Od 1950. predavao je [[povijest glazbe]] na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, od 1953. bio je [[docent]] i od 1961. do umirovljenja 1977. redoviti [[profesor]]. Bio je stalni komentator koncertnih programa [[Zagrebačka filharmonija\|Zagrebačke filharmonije]] (1952. – 1987.), koncerata [[Simfonijski orkestar HRT\|Simfonijskoga orkestra RTV Zagreb]] i glazbenih priredba [[DLJI\|Dubrovačkih ljetnih igara]] (1965. – 1982.). Napisao je više od 1500 koncertnih komentara od kojih je dio objavljen u knjizi "Beethoven. Simfonije i uvertire" (Zagreb, 1958.). Istodobno je bio glazbeni kritičar u časopisu ''Zvuk'' (1956. – 1966.), hrvatskom izdanju dnevnika ''[[Borba (novine)\|Borba]]'' (1957. – 1980.) i na [[Radio-Zagreb]]u (1977. – 1982.). U središtu je njegovih muzikoloških razmatranja povijest novije [[Hrvatska glazba\|hrvatske glazbe]]. U knjizi "Hrvatski kompozitori i njihova djela" (1960.) obradio je 50 istaknutih [[skladatelj]]a, pretežno iz 19. i prve polovice 20. stoljeća te 380 njihovih najznačajnijih [[skladba]], poprativši ih iscrpnim kritičko-analitičkim podatcima. U knjizi "Muzičko stvaralaštvo u Hrvatskoj 1945–1965" (1966.) sabrao je biobibliografske podatke o glazbenicima afirmiranima u prvoj polovici 20. stoljeća, obuhvativši simfonijsku, koncertnu, [[komorna glazba\|komornu]] i [[vokalna glazba\|vokalnu glazbu]], operu i [[balet]], [[zabavna glazba\|zabavnu glazbu]] te muzikološke i publicističke radove u tim desetljećima. Kao suautor leksikonskoga izdanja ''Jugoslovanska glasbena dela'' ([[hrvatski\|hrv.]] ''Jugoslavenska glazbena djela'', [[Ljubljana]] 1980.) obradio je šezdesetak najistaknutijih [[:Kategorija:Hrvatski skladatelji\|hrvatskih skladatelja]] od renesansnih do suvremenih, poprativši opširnim komentarima njihova glavna djela. Surađivao je u izdanjima negdašnjega Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (današnjeg [[LZMK\|Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža]]), u ''[[Muzička enciklopedija\|Muzičkoj enciklopediji]]'' (1958. – 1963.) i kao glavni urednik drugoga izdanja (1971. – 1977.), ''Leksikonu jugoslavenske muzike'' (1984., glavni urednik) i ''Enciklopediji Jugoslavije'' (1955. – 1971.) te u izdanjima ''Hrvatsko narodno kazalište 1894–1969'' (Zagreb 1969.), ''Musik in Geschichte und Gegenwart'' ([[Kassel]], 1979.) i ''Grove’s Dictionary of Music and Musicians'' ([[London]] 1980.). Leksikografski rad upotpunio je priredivši zbornik ''Društvo skladatelja Hrvatske 1945–1985. Stvaralaštvo – akcije'' (Zagreb 1985.) s biobibliografskim podatcima o tadašnjim članovima Društva te popularnim priručnikom ''Glasbeniki'' (1988.). Kao član Vijeća Dubrovačkih ljetnih igara napisao je tekst "Glazba na Dubrovačkim ljetnim igrama" u spomen-knjizi ''Dubrovačke ljetne igre 1950/ /1974'' (Zagreb 1975.). Pisao je o [[Stjepan Šulek\|Stjepanu Šuleku]] u "Spomenici preminulim akademicima" (1987., 37).<ref>[http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=007072&Baza=1 Katalog HAZU – ''Spomenica preminulim akademicima'', sv. 37: "Stjepan Šulek : 1914-1986"], pristupljeno 5. siječnja 2016.</ref> Stručne i znanstvene radove objavio i u časopisima ''Zvuk'' (1957., 1967./1968., 1974.), ''The Bridge'' (1968.), ''Arti musices'' (1969. – 1979., od 1973. i glavni urednik), ''[[Republika (časopis)\|Republika]]'' (1971., 1976.) i ''Musica antiqua Europae orientalis'' ([[Bydgoszcz]] 1966.). Svojim je redovitim kritičkim osvrtima na koncertne, operne i baletne priredbe, temeljenima na stručnom opisu i razmjerno suzdržanim prosudbama, skupio dragocjenu građu za povijest glazbenih događanja tijekom gotovo triju desetljeća. Bio je i predsjednik negdašnjega Udruženja kompozitora Hrvatske (1966./1967.), današnjega [[Hrvatsko društvo skladatelja\|Hrvatskoga društva skladatelja]].

	== Djela (izbor) ==		== Djela (izbor) ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-21T22:57:06Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir znanstvenik
| ime = Krešimir Kovačević
| slika = Krešimir Kovačević.jpg
| slika_širina = 220px
| naslov =
| datum_rođenja = [[16. rujna]] [[1913.]]
| mjesto_rođenja = [[Zagreb]]
| datum_smrti = [[6. ožujka]] [[1992.]]
| mjesto_smrti = Zagreb
| prebivalište =
| državljanstvo =
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[muzikologija]]
| radna_institucija = [[Muzička akademija u Zagrebu]]
| alma_mater = Sveučilišta u Zagrebu i [[Leipzig]]u
| doktorski_mentor =
| poznat_po = [[leksikografija]], glazbena kritika, <br> [[hrvatska glazba]] [[20. stoljeće|20. stoljeća]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| fusnote =
}}
'''Krešimir Kovačević''' ([[Zagreb]], [[16. rujna]] [[1913.]] – Zagreb, [[6. ožujka]] [[1992.]]) bio je [[hrvat]]ski [[muzikolog]], [[leksikograf]], [[glazba|glazbeni]] [[kritičar]] i [[pedagog]].

== Životopis ==
Krešimir Kovačević je u rodnome gradu Zagrebu 1932. završio [[gimnazija|gimnaziju]] te potom na [[Muzička akademija u Zagrebu|Muzičkoj akademiji]] studirao kompoziciju u razredu [[Krsto Odak|Krste Odaka]] i dirigiranje u razredu [[Fran Lhotka|Frana Lhotke]]: diplomirao je 1939. Studij muzikologije završio je 1943. na [[Sveučilište u Leipzigu|Sveučilištu u Leipzigu]] u razredu H. Schultza i doktorirao tezom ''Das kroatische Volkslied aus dem Murinselgebiet''.<ref>[https://portal.dnb.de/opac.htm?method=simpleSearch&cqlMode=true&query=idn%3D570476879 Katalog der Deutschen Nationalbibliothek – Kovačević, Krešimir: »Das kroatische Volkslied aus dem Murinselgebiet«], pristupljeno 5. siječnja 2016. {{deu oznaka}}</ref> Službovao je kao [[opera|operni]] [[korepetitor]] u zagrebačkom [[HNK u Zagrebu|Hrvatskom narodnom kazalištu]] (1936. – 1938.) i u Narodnom pozorištu u [[Beograd]]u (1938./1939.), kao [[nastavnik]] u Učiteljskoj školi u [[Osijek]]u (1940. – 1945.) i u Srednjoj muzičkoj školi u [[Dubrovnik]]u (1946. – 1950.). Usporedno je bio [[zborovođa]] Hrvatskog pjevačkog društva »Kolo« u Zagrebu (1937./1938.) i Hrvatskog pjevačkog društva »Lipa« u Osijeku (1940./1941.) te utemeljitelj i prvi dirigent [[Dubrovački simfonijski orkestar|Gradskoga orkestra u Dubrovniku]] (1946. – 1950.). Od 1950. predavao je [[povijest glazbe]] na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, od 1953. bio je [[docent]] i od 1961. do umirovljenja 1977. redoviti [[profesor]]. Bio je stalni komentator koncertnih programa [[Zagrebačka filharmonija|Zagrebačke filharmonije]] (1952. – 1987.), koncerata [[Simfonijski orkestar HRT|Simfonijskoga orkestra RTV Zagreb]] i glazbenih priredba [[DLJI|Dubrovačkih ljetnih igara]] (1965. – 1982.). Napisao je više od 1500 koncertnih komentara od kojih je dio objavljen u knjizi "Beethoven. Simfonije i uvertire" (Zagreb, 1958.). Istodobno je bio glazbeni kritičar u časopisu ''Zvuk'' (1956. – 1966.), hrvatskom izdanju dnevnika ''[[Borba (novine)|Borba]]'' (1957. – 1980.) i na [[Radio-Zagreb]]u (1977. – 1982.). U središtu je njegovih muzikoloških razmatranja povijest novije [[Hrvatska glazba|hrvatske glazbe]]. U knjizi "Hrvatski kompozitori i njihova djela" (1960.) obradio je 50 istaknutih [[skladatelj]]a, pretežno iz 19. i prve polovice 20. stoljeća te 380 njihovih najznačajnijih [[skladba]], poprativši ih iscrpnim kritičko-analitičkim podatcima. U knjizi "Muzičko stvaralaštvo u Hrvatskoj 1945–1965" (1966.) sabrao je biobibliografske podatke o glazbenicima afirmiranima u prvoj polovici 20. stoljeća, obuhvativši simfonijsku, koncertnu, [[komorna glazba|komornu]] i [[vokalna glazba|vokalnu glazbu]], operu i [[balet]], [[zabavna glazba|zabavnu glazbu]] te muzikološke i publicističke radove u tim desetljećima. Kao suautor leksikonskoga izdanja ''Jugoslovanska glasbena dela'' ([[hrvatski|hrv.]] ''Jugoslavenska glazbena djela'', [[Ljubljana]] 1980.) obradio je šezdesetak najistaknutijih [[:Kategorija:Hrvatski skladatelji|hrvatskih skladatelja]] od renesansnih do suvremenih, poprativši opširnim komentarima njihova glavna djela. Surađivao je u izdanjima negdašnjega Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (današnjeg [[LZMK|Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža]]), u ''[[Muzička enciklopedija|Muzičkoj enciklopediji]]'' (1958. – 1963.) i kao glavni urednik drugoga izdanja (1971. – 1977.), ''Leksikonu jugoslavenske muzike'' (1984., glavni urednik) i ''Enciklopediji Jugoslavije'' (1955. – 1971.) te u izdanjima ''Hrvatsko narodno kazalište 1894–1969'' (Zagreb 1969.), ''Musik in Geschichte und Gegenwart'' ([[Kassel]], 1979.) i ''Grove’s Dictionary of Music and Musicians'' ([[London]] 1980.). Leksikografski rad upotpunio je priredivši zbornik ''Društvo skladatelja Hrvatske 1945–1985. Stvaralaštvo – akcije'' (Zagreb 1985.) s biobibliografskim podatcima o tadašnjim članovima Društva te popularnim priručnikom ''Glasbeniki'' (1988.). Kao član Vijeća Dubrovačkih ljetnih igara napisao je tekst "Glazba na Dubrovačkim ljetnim igrama" u spomen-knjizi ''Dubrovačke ljetne igre 1950/ /1974'' (Zagreb 1975.). Pisao je o [[Stjepan Šulek|Stjepanu Šuleku]] u "Spomenici preminulim akademicima" (1987., 37).<ref>[http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=007072&Baza=1 Katalog HAZU – ''Spomenica preminulim akademicima'', sv. 37: "Stjepan Šulek : 1914-1986"], pristupljeno 5. siječnja 2016.</ref> Stručne i znanstvene radove objavio i u časopisima ''Zvuk'' (1957., 1967./1968., 1974.), ''The Bridge'' (1968.), ''Arti musices'' (1969. – 1979., od 1973. i glavni urednik), ''[[Republika (časopis)|Republika]]'' (1971., 1976.) i ''Musica antiqua Europae orientalis'' ([[Bydgoszcz]] 1966.). Svojim je redovitim kritičkim osvrtima na koncertne, operne i baletne priredbe, temeljenima na stručnom opisu i razmjerno suzdržanim prosudbama, skupio dragocjenu građu za povijest glazbenih događanja tijekom gotovo triju desetljeća. Bio je i predsjednik negdašnjega Udruženja kompozitora Hrvatske (1966./1967.), današnjega [[Hrvatsko društvo skladatelja|Hrvatskoga društva skladatelja]].

== Djela (izbor) ==
* ''Hrvatski kompozitori i njihova djela'', Zagreb 1960.
* ''Muzičko stvaralaštvo u Hrvatskoj 1945–1965'', Zagreb 1966.
* ''Jugoslovanska glasbena dela'' (suautor), Ljubljana 1980.
* ''Glasbeniki'', Ljubljana 1988. (hrv. izd. 1990.)
* ''Hrvatski glazbeni trenuci'' (izbor iz kritika), Zagreb 1990.

== Izvori ==
{{izvori}}
{{slobodna uporaba|1=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=255|2=Hrvatskog biografskog leksikona|3=hbl.lzmk.hr/}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://hebeta.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=33511 LZMK / Hrvatska enciklopedija: Kovačević, Krešimir]
*[http://proleksis.lzmk.hr/20793/ LZMK / Proleksis enciklopedija: Kovačević, Krešimir]
*[http://www.discogs.com/artist/2304851-Kre%C5%A1imir-Kova%C4%8Devi%C4%87 Discogs.com – Krešimir Kovačević]
*[http://dizbi.hazu.hr/object/linked/c2o/6607 Digitalna zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Krešimir Kovačević]

{{GLAVNIRASPORED:Kovačević, Krešimir}}
[[Kategorija:Hrvatski muzikolozi]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]