WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T06:29:57Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 2. studeni 2021. u 06:29
Redak 43:		Redak 43:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{commonscat\|Calligraphy}}~~
	* [http://www.sensaklub.hr/clanci/meditacija/tecaj-kaligrafije Tečaj kaligrafije]		* [http://www.sensaklub.hr/clanci/meditacija/tecaj-kaligrafije Tečaj kaligrafije]
	* [http://46zagrebackisalon.com/sinisa-reberski-zapadna-kaligrafija/ Siniša Reberski: Zapadna kaligrafija]		* [http://46zagrebackisalon.com/sinisa-reberski-zapadna-kaligrafija/ Siniša Reberski: Zapadna kaligrafija]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T06:49:29Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Mirror writing2.jpg|mini|250px|<center>"Sve je zastupnikom Boga" (علي ولي الله), [[Osmanlije|osmanlijska]] ''lehva'', tj. vrsta simetrične kaligrafije na kojoj je natpis identičan čitajući ga i slijeva i zdesna (17. st.)]]
'''Kaligrafija''' ([[grčki]]: ''καλλιγραφία'' / ''kalligrafia''; ''κάλλος'' / ''kallos'' = lijepo, ''γράφειν'' / ''grafein'' = pisati) ili '''krasopis'''<ref>[http://www.hsmuzej.hr/hr/radionice/pisemo-krasopisom/ Pišemo krasopisom] [[Hrvatski školski muzej]] (pristupljeno 17. siječnja 2019.)</ref><ref>[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac331.nsf/AllWebDocs/kaza5Zdsf Eklektički krasopis]</ref> [[umjetnost]] je lijepog pisanja rukom uz pomoć [[pero|pera]], [[kist]]a, tinte ili nekog drugog pribora za pisanje. Osoba koja se bavi krasopisom zove se krasopisac ili kaligraf.<ref>[http://www.vatican.va/holy_father/benedict_xvi/audiences/2009/documents/hf_ben-xvi_aud_20090527_hr.html KATEHEZA PAPE BENEDIKTA XVI. NA OPĆOJ AUDIJENCIJI Srijeda, 27. svibnja 2009.]</ref><ref>[http://www.archive.org/stream/monumentahistor20laszgoog/monumentahistor20laszgoog_djvu.txt Ivan Krstitelj Tkalčić: Monumenta historica civitatis Zagrabiae metropolis regni Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae. Povijesni spomenici grada Zagreba prijestolnice Kraljevine Dalmatinsko-hrvatsko-slavonske.]</ref>

Poznato je da je službeni [[Matematika|matematički]] font (kakav se koristi na matematičkim [[fakultet]]ima) oblik [[kompjuter]]skog krasopisa.

== Uvod ==
[[Datoteka:Šibenska molitva.14st.jpg|mini|180px|<center>''[[Šibenska molitva]]'', primjer kaligrafije iz [[14. stoljeće|14. st.]]]]
Važnost kaligrafije u povijesti [[Kultura|kulture]] ogromna je svuda gdje je prepisivanje svetih tekstova imalo samo po sebi duhovnu vrijednost: primjerice u [[islam]]u, gdje je [[bismillah]] najčešći kaligrafski oblik. U [[kinesko pismo|kineskoj]] i [[japansko pismo|japanskoj]] kulturi pisanja kaligrafija je i danas vrlo važna i inspirativna. Važnije od čitljivosti je postizanje savršene [[estetika|estetske]] uravnoteženosti i pokazivanje osjećaja.

Mnogi kaligrafi ukazuju na [[meditacija|meditativni]] karakter svog posla:
{{citat|Mir tog posla ispunjava cijelo biće potpunim zadovoljstvom, u kojem nas vrijeme i prostor, kao obrisano, uopće ne brinu i ne opterećuju}}
(Andreas Schenk).

== Zapadna kaligrafija ==

Iako je kaligrafija u Europi nakon početka novog doba značajno izgubila na važnosti, još živi kao oblik umjetnosti i kao [[hobi]]. Praktičnu primjenu ima još u oblikovanju nekih dokumenata, [[plakat]]a ili upisivanja u neke knjige u određenim svečanim prigodama.

U cijeloj Europi postoje povijesna djela [[antika|antičkih]] i [[srednji vijek|srednjovjekovnih]] kaligrafa, koja su u više primjeraka nastajali u [[samostan]]ima i vrlo su bogato opremljena s puno detalja (svečani [[kodeks]]i ili oslikani ([[iluminirani rukopisi|iluminirani]]) rukopisi). Savršenstvo prepisivanja postignuto je kod [[poluuncijal]]a, [[Karolinška renesansa|karolinškog]] i [[Humanizam|humanističkog]] pisma.

Nakon izuma tiska, kaligrafija se koristila kod pisanja svečanih službenih dokumenata (diploma, povelja i sl.). Krasopis se predavao u mnogim školama, za što je najvažniji udžbenik kaligrafa (krasopisca) i umjentika pisanja, [[Edward Johnston|Edwarda Johnstona]], iz 1906. godine, ''Writing & Illuminating, & Lettering'' ("Pisanje i oslikavanje, te oblikovanje slova"). Njegova se kaligrafija i danas koristi u [[London]]skoj podzemnoj željeznici.

== Arapska kaligrafija ==
[[Datoteka:AndalusQuran.JPG|mini|lijevo|<center>Kuran iz [[Andaluzija|Andaluzije]] (12. st.)]]
Arapski kaligrafi imaju višestoljetnu tradiciju. Zbog [[zabrana slika|zabrane slika]] u [[Kuran]]u koristilo se kurzivno [[arapsko pismo]] u kaligrafskoj umjetnosti, čime su nastale slike od slova, tzv. [[kaligram]]i.

Naročiti oblik umjetničke arapske kaligrafije razvio se početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] u [[Osmansko carstvo|Osmanskom carstvu]].

== Turska kaligrafija ==
U turskom su pravu postojali [[nišandži]] koji su bili krasopisci. Vladareve su isprave prolazile njihovu redakturu. Imali su jednak status kao [[defterdar]]i. Zajedno s [[kadijasker]]ima, bili su dijelom [[Divan (Osmansko carstvo)|divana]], vijeća [[veliki vezir|velikog vezira]].<ref>[http://www.pravos.hr/katppz/datoteke/Predavanja-Povijest-drzava-javne-uprave.pdf Predavanja iz predmeta Povijest države i javne uprave Specijalistički diplomski stručni studij javne uprave ] Pravni fakultet Osijek</ref>

== Hebrejska kaligrafija ==
[[Datoteka:Mi Fu-On Calligraphy.jpg|mini|<center>[[Mi Fu]], [[kineska kaligrafija]] stila ''Xinshu'' iz razdoblja dinastije [[Song]] (1051.-1108.)]]
Još od [[Talmud|talmudskih]] vremena, osoba koja piše [[hebrejski|hebrejske]] tekstove naziva se [[sofer]] (naglasak na "e"). Zanimanje sofera iziskuje višegodišnje školovanje i unutar [[židovi|židovstva]] vrlo je cijenjeno. [[Biblija|Biblijski]] tekstovi pišu se guščjim perom i tintom bez dodataka metala, a sofer je sam priprema. Podloga na kojoj se piše uvijek je posebno u tu svrhu ručno izrađen [[pergament]]. Hebrejski su tekstovi bez vokala, ali imaju posebne ukrase koji se opisuju kao "krunice". Tekstovi moraju biti pisani bez ijedne pogreške i vrlo točno. Sofer ne smije pisati napamet, nego mora svako pojedino slovo [[kopiranje|kopirati]] iz predloška.

== Istočnoazijska kaligrafija ==
{{glavni|Kineska kaligrafija}}, {{glavni|Japanska kaligrafija}}, {{glavni|Korejska kaligrafija}}
Kaligrafija u [[Azija|Aziji]], uglavnom na prostoru [[Kina|Kine]] i [[Japan]]a ([[Koukai]] znanstvenik i umjetnik, poznati krasopisac iz 9.st.) ima još uvijek visoki položaj u društvenom i umjetničkom životu. Najčešće se za pisanje koristi kist, štapići tuša i kamen za tuš, na papiru. Prije samog pisanja, dio štapića tuša nariba se i u kamenoj posudi miješa s vodom ili vinom. Čin pisanja je danas najčešće impulzivan, što znakove čini teško čitljivim, ali zato utoliko izražajnijim.

Kaligrafska umjetnička djela ukrašavaju kao okomite pločice u paru i kao vodoravne pločice s imenima kineske vrtove. U organiziranju vrta gotovo su neizostavne i čine njegov značajan ukrasni element. To su često stihovi iz poznatih pjesama, kojima se naglašava posebnost okoline u koju se stavlja.

== Bilješke ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Calligraphy}}
* [http://www.sensaklub.hr/clanci/meditacija/tecaj-kaligrafije Tečaj kaligrafije]
* [http://46zagrebackisalon.com/sinisa-reberski-zapadna-kaligrafija/ Siniša Reberski: Zapadna kaligrafija]

{{Primijenjene umjetnosti}}

[[Kategorija:Pismo]]
[[Kategorija:Primijenjene umjetnosti]]

Krasopis - Povijest promjena

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica