Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.) ↵\|commons(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-20T09:38:31Z

Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*) ↵\|commons(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 20. ožujak 2026. u 09:38
Redak 108:		Redak 108:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

	~~{{WProjekti~~
	~~\|commonshr=~~
	}}

	{{Infookvir naseljeni otoci u Hrvatskoj}}		{{Infookvir naseljeni otoci u Hrvatskoj}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵}}' u '}}'

2026-03-19T20:40:21Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵}}' u '}}'

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 20:40
Redak 110:		Redak 110:
	{{WProjekti		{{WProjekti
	\|commonshr=		\|commonshr=
	~~\|commonscathr=Krapanj~~
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T21:00:02Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 21:00
Redak 109:		Redak 109:

	{{WProjekti		{{WProjekti
	\\|commonshr=		\|commonshr=
	\\|commonscathr=Krapanj		\|commonscathr=Krapanj
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T17:24:28Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 17:24
Redak 109:		Redak 109:

	{{WProjekti		{{WProjekti
	~~\|commons=~~		\\|commonshr=
	\|commonshr=
	\\|commonscathr=Krapanj		\\|commonscathr=Krapanj
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T17:24:12Z

Zamjena teksta - '\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 17:24
Redak 111:		Redak 111:
	\|commons=		\|commons=
	\|commonshr=		\|commonshr=
	~~\|commonscat= Krapanj~~		\\|commonscathr=Krapanj
	\|commonscathr=Krapanj
	}}		}}

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-09T09:21:39Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 9. studeni 2021. u 09:21
Redak 115:		Redak 115:
	}}		}}

	{{~~Naseljeni~~ otoci u Hrvatskoj}}		{{Infookvir naseljeni otoci u Hrvatskoj}}

	[[Kategorija:Srednjodalmatinski otoci]]		[[Kategorija:Srednjodalmatinski otoci]]
	[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]		[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
	[[Kategorija:Ronjenje u Hrvatskoj]]		[[Kategorija:Ronjenje u Hrvatskoj]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-09T07:19:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{ otok |
|Ime = Krapanj
|zemljovid = 
|smještaj = Jadransko more
|otočje =
|koordinate =
|država = Hrvatska
|površina = 0,356<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic">[http://hrcak.srce.hr/file/14783/ Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): ''Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000'', Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.]</ref>
|obalna crta = 3,62<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic" />
|stanovništvo =
|slika = [[Datoteka:Krapanj front.jpg|središte|250px]]Krapanj iz Brodarice}}
'''Otok Krapanj''' najniži je i najmanji naseljeni otok na [[Jadran|Jadranu]]. Najviša mu nadmorska visina ne prelazi 1,25 m. Udaljen je od kopna svega 300 m. Šezdesetih godina prošlog stoljeća s više od 1500 stanovnika bio je najgušće naseljeni otok na Jadranu. Krapanj je manji od pola četvornoga kilometra. Danas na Krapnju živi oko 200 stanovnika. Krapanj je otok stoljetne tradicije [[Ronjenje|ronilaštva]], [[Spužva|spužvarstva]] i [[ribolov|ribarstva]].

Krapanj, tj. njegovo središte čini naselje od uglavnom kamenih kuća, koje tvore splet uskih kamenih uličica, karakteristično za dalmatinsko podneblje. Iz te se mreže izdvaja stoljetna borova šuma i samostan Sv.Križa, u čijem muzeju se čuvaju brojni eksponati koji svjedoče o životu Krapnja u prošlim vremenima.

== Povijest Krapnja ==
Otok Krapanj pripadao je šibenskom [[Kaptol]]u, koji ga je [[1436.]] prodao Tomi Juriću, šibenskom plemiću, potomku bribirskih [[Šubići|Šubića]]. Iste godine vlasnik otoka Toma Jurić počinje graditi [[kapela|kapelu]] nakon odobrenja pape [[Eugen IV.|Eugena IV.]]. U svojoj oporuci Toma Jurić određuje da Krapanj pripadne [[franjevci]]ma.<ref name="Borovčak">[http://www.hkv.hr/reportae/d-borovak/4451-krapanj-od-turaka-do-etnika.html Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća] Damir Borovčak: ''Krapanj – od Turaka do četnika'', 2. kolovoza 2010. (pristupljeno 25. listopada 2016.)</ref>

[[Franjevački samostan sv. Križa na Krapnju|Samostan]] na Krapnju<ref>[http://www.sibenska-biskupija.hr/index.php/111-samostani/muki-samostani/378-franjevaki-samostan-svetog-kria--krapanj Šibenska biskupija] ''Franjevački samostan svetog Križa – Krapanj'' (pristupljeno 25. listopada 2016.)</ref> građen je usporedno s crkvom od [[1446.]], a [[1626.]] godine samostan je nadograđen i izgrađen je [[zdenac]] u stilu [[kasna renesansa|kasne renesanse]]. Samostan je građen za potrebe Bosanske vikarije. U samostanskoj blagovaonici nalazi se slika ''Posljedna večera'' slikara [[Francesco Santacroce|Francesca Santacrocea]] ([[1511.]] – [[1584.]] g.). Samostanska knjižnica ima 23 inkunabule. U crkvi se nalaze slike Gospe s Isusom, sijenske škole i sv. Križ s raspelom iz maslinova drveta, koje je 1523. doneseno iz Svete Zemlje, a pripisuje se splitskom kanoniku Jurju Petroviću. Korpus Isusa sličan je Badijskom i Pridvorskom. Crkva je posvećena 5. svibnja 1523. s imenom Sv. Križa. Samostanu je kasnije od 1652. godine povjerena župa. <ref name="Borovčak"/>

Iako se na otok nije smijelo doseljavati, kao ni zemljište prodavati ili poklanjati, naseljavanje Krapnja započelo je kao posljedica turskih prodora te bijegom stanovništva na sigurnija područja, među njima i otoke. Već oko [[1500.]] godine na Krapnju je bilo oko 200 seoskih kuća. Osmanlije nikad nisu uspjeli stupiti na Krapanj. I danse se prepričava kako su odbijeni i potopljeni u kanalu između Krapnja i kopna. U obrani otoka često su u opasnosti stali i sami franjevci, čaka na čelo oružane obrane otoka kao primjerice 1652. fra Petar Musalić. <ref name="Borovčak"/>

Nastanivši se na otoku bez izvora pitke vode, pašnjaka i obradive zemlje na kojoj bi bio moguć normalan život, došljaci su se vrlo brzo počeli okretati moru i preživljavati od mora. Na otoku su bili bogati maslinici, pa u jednoj ulici stoji portal uljare sv. Lovre iz 1584. godine.<ref name="Borovčak"/>

Mlečani su tih stoljeća vladali ovim otokom. Nisu trpjeli pripadnike drugih država, pa je zabranila boravak i franjevcima iz krajeva pod turskom vlašću na svom području. Stoga je samostan pripao dalmatinskoj Provinciji sv. Jeronima.<ref name="Borovčak"/>

1700. je s Krete došao Grk fra Antun koji je otočane naučio spužvarstvu. Godine [[1811.]] na otoku je otvorena osnovna škola, koja je radila u samostanskoj učionici. Otvorio ju je fra Ante Vilica. Djelovala je do 1888., kad ju je nadomjestila pokrajinska osnovna škola.<ref name="Borovčak"/> Krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]], [[1893.]] godine na otok je došla prva teška [[Ronjenje|ronilačka oprema]]. Iste godine je utemeljena ''Spužvarska zadruga''. Prije Drugog svjetskog rata, pa do ranih 60-tih, bilo je petnaest do dvadeset ronilačkih ekipa na Krapnju. Svaka ekipa imala je svoj brod koji je imao 7 do 8 članova, od kojih su dvoje ili troje bili ronioci. <ref name="Borovčak"/>

===Drugi svjetski rat===
[[Datoteka:Krapanj 02.JPG|mini|desno|250px|Spomenik palim krapanjskim borcima [[NOVJ]] (28) i žrtvama fašizma]]
Uoči [[operacija 25|invazije na Jugoslaviju]] u Krapnju je bila smještena 26. hidroeskadrila [[Ratno zrakoplovstvo Kraljevine Jugoslavije|ratnog zrakoplovstva Kraljevine Jugoslavije]]. U travnju 1941., kao i ostatak šibenskog kraja, otok je okupiran i pripojen od strane fašističke Italije. [[Guvernatorat Dalmacija|Talijanske vlasti]] na otoku su uspostavile karabinjersku postaju. Krapanjski [[KPJ|komunisti]] 2. kolovoza 1941. održali su sastanak na kojem se dogovaraju o odlasku u partizane. Dva dana kasnije, 4. kolovoza, 26 Krapljana u dvije [[Gajeta|gajete]] prebacilo se na vrh uvale [[Grebaštica|Grebaštice]], odakle su krenuli u pravcu [[Primošten Burnji|Gornjeg Primoštena]] da bi s grupom dobrovoljaca iz [[Primošten]]a ustrojili Primoštensko-krapanjski odred koji se zatim trebao prebaciti u Bosnu. Naziv obale u [[Brodarica|Brodarici]] i spomenik u Grebaštici i danas podsjećaju na taj datum početka antifašističkog ustanka. Odlasci u partizane su se nastavili i dalje. U lipnju 1942. osnovan je mjesni [[narodnooslobodilački odbor]], a vršene su i sabotaže i diverzije (presijecanje telefonskih i [[telegraf]]skih kabela itd.). U srpnju 1942. talijanski karabinjeri zatočili su i brodom odveli u [[:sh:Koncentracijski logor Molat|koncentracijski logor na otoku Molatu]] 98-ero članova obitelji partizana: 12 muškaraca, 44 žene, 15 djece od jedne do deset godina i 27 djece od 11 do 18 g.<ref>[http://www.znaci.net/zb/4_21_2_2.pdf ''NARODNOOSLOBODILAČKA BORBA U DALMACIJI 1941-1945. ZBORNIK DOKUMENATA; knjiga 2: siječanj–srpanj 1942. godine]'', Dok. 421.: Izvještaj Komande Kraljevskih karabinjera Dalmacije, grupe Zadar, od 23. srpnja 1942. o odvođenju u koncentracioni logor na Molat grupe porodica partizana iz Krapnja, str. 821-2.</ref> U selu je 1943. uz narodnooslobodilački odbor postojao i akcijski odbor [[Hrvatska seljačka stranka za vrijeme Drugog svjetskog rata|HSS]]-a od 6 članova.<ref>''[http://www.znaci.net/zb/4_21_5_1.pdf NARODNOOSLOBODILAČKA BORBA U DALMACIJI 1941-1945. ZBORNIK DOKUMENATA; knjiga 5: siječanj-ožujak 1943.]'', dok. 5. Izvještaj Turka od 3. siječnja 1943. Kotarskom komitetu KPH Šibenik o stanju partijsko-političkih organizacija u mjestima: Krapanj, Jadrtovac, Vrpolje, Donje Polje, Zaborići, Danilo, Slivno, Konjevrate, Lozovac i Bilice, str. 14-15.</ref>

Krapljani su u svibnju 1944. stradali i od [[Četnici u Drugom svjetskom ratu|četnika]] prigodom akcije čišćenja od partizana. Njemačka okupacijska vlast ustrojila je paravojnu jedinicu "Konrad", sastavljenu od 30-ak pripadnika razbijenog splitsko-šibenskog četničkog odreda, Srba i Hrvata. Iz svog sjedišta u [[Zablaće|Zablaću]] upadali su u sela i otoke koji su simpatizirali partizane ili bili pod njihovom kontrolom, pljačkajući i terorizirajući.<ref>Jelić-Butić, Fikreta. [http://novi.uciteljneznalica.org/PDF/arhiva%20autora/1045_Jeli%C3%84%E2%80%A1-Buti%C3%84%E2%80%A1,%20Fikreta%20-%20%C3%84%C5%92etnici%20u%20Hrvatskoj%201941-1945..pdf ''Četnici u Hrvatskoj 1941.-1945.''], str. 228. </ref> Danas je u mjestu spomen-ploča: "Na ovom mjestu 26. V. 1944. g. od četnika je zaklan predsjednik [[Narodnooslobodilački odbor|M.N.O.]] Krapanj Šime Tanfara." Žrtve zločina pokopane su na krapanjskom groblju podno kamenog križa iz 1678. godine.<ref name="Borovčak"/>

U tijeku Drugog svjetskog rata u [[NOVJ|partizanskim postrojbama]] sudjelovalo je oko 250 boraca s Krapnja, od kojih je 28 poginulo. Krapanj je imao i 19 žrtava fašističkog terora. U fašističkim logorima i zatvorima bilo je zatvoreno mnogo osoba.

===Nakon rata ===
Otočani su stradali i poslije rata. Komunistički režim raselio je Krapljane širom svijeta.{{fact}} Kako je iseljavanje u poratnim godinama bilo nezakonito, krapanjska mladost počela je bježati u Italiju veslajući noću. Neki su uspjeli, neki su stradali u dubinama Jadrana, neki su bili uhvaćeni i osuđeni kao državni neprijatelji komunističkog režima. 1949. pobjeglo je petero Krapljana.<ref>Šarić, Tatjana. "Bijeg iz socijalističke Jugoslavije – ilegalna emigracija iz Hrvatske od 1945. do početka šezdesetih godina 20. stoljeća", ''Migracijske i etničke teme'' 31 (2015), 2: 195–220, str. 210.</ref>

Otok je 1959. dobio struju. Od druge polovice [[20. stoljeće|20.stoljeća]] na otoku su napravljeni veliki infrastrukturni radovi, koji su olakšali život mještana — pored dobivene struje, [[1963.]] – [[1964.]] dovedena je tekuća voda, a od [[1967.]] do [[1972.]] obavljeno je betoniranje i asfaltiranje puteva otoka Krapnja.

Iseljavanje se nastavilo svugdje po svijetu, osobito u Australiju, Kanadu, SAD i po Europi.<ref name="Borovčak"/> Krapanjski iseljenici povremeno dođu na svoj otok, a dio iseljenika se vratio uloziti zarađeni kapital i znanje. Tako je na mjestu stare spužvarske zadruge povratničkim novcem izgrađen hotel "Spongiola" s 4 zvjezdice, namijenjen prvenstveno ronilačkom turizmu.<ref name="Borovčak"/>

Poučeni užasnim iskustvima drugog svjetskog rata, Krapljani su se aktivno uključili u obranu Hrvatske, davši dragovoljce. Hrvatski branitelj Branko poginuo je 20. rujna 1991., malo poslije početka oružane srpske agresije, a na grobu je uklesana poruka: "Dao si život za hrvatski dom".<ref name="Borovčak"/>

==Stanovništvo==
Po popisu iz [[1991.]] godine, Krapanj je imao 2.513 stanovnika. Na popisu [[2001.]] godine, najveći dio naselja Krapanj (dio koji se nalazi na kopnu) izdvojen je u zasebno novoformirano naseljeno mjesto [[Brodarica]], pa je te godine u naselju Krapanj (otočki dio) zabilježeno samo 228 stanovnika.

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Šibenik}}

== Spužvarstvo na Krapnju ==
Tradicija [[spužvarstvo|spužvarstva]] na otoku je stara 300 godina.

Spužvarstvo se pojavljuje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], najprije na otoku Krapanj i to prije više od 300 godina kada je Krapljane tom teškom i uzbudljivom, a nadasve opasnom poslu obučio, fra Antun [[Grk]] s [[Kreta|Krete]] početkom [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. On je na otok oko [[1704.]] godine donio i znanje za preradu spužvi. [[spužva|Spužve]] su se najprije lovile ostima iz broda, tehnikom kojom su neki od krapljanskih spužvara lovili sve do sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Danas takvih vještih lovaca na spužve nema, a nema ni spužava na dubinama dohvatljivim oku i ostima.
Za lov su upotrebljavali brodove od 4 do 5 t i do [[1893.]] godine lovili su samo na osti, dakle do dubine od oko 15 metara. [[Vlada]] u [[Trst|Trstu]] ( u vrijeme [[Austro-Ugarska|Austro Ugarske Monarhije]]), živo je nastojala unaprijediti spužvarski obrt, pa je 1893. godine dala zadruzi u Krapnju prvi [[ronjenje|ronilački aparat]], a [[1896.]] godine i drugi aparat. Nastala je borba između onih koji su lovili na osti i ronilaca..[[Datoteka:Krapanj_-_prva_ronilačka_oprema.jpg‎|okvir|lijevo|Prva ronilačka oprema]]

U godinama prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], pa do pedesetih i ranih šezdesetih, bilo je petnaest do dvadeset ronilačkih ekipa na Krapnju.
Svaka ekipa imala je svoj brod i imala je 7 ili 8 članova, 2 ili 3 ronioca i 5 pomoćnika. Sezona lova na spužve počinjala je početkom ožujka i travnja i trajala je do kraja rujna.

Od najstarijih vremena i početaka bavljenja spužvarstvom poznate su i krize koje su krapljanjski spužvari preživljavali. Glavni uzrok je bio, u većini slučajeva, ograničenost lovnih terena, posebno je bilo izraženo u vrijeme kad se lov spužava počeo obavljati ronilačkim aparatima i brodovima na motorni pogon.

Lovni tereni na kojima živi najbolja spužva ograničeni su samo na tvrdo, uzobalno dno, i to ne uzduž čitave obale, nego na pojedinim mjestima, pa su zato motorizirani brodovi i ronilački aparati brzo iscrpili raspoložive zalihe. Spužvari su danas primorani pretraživati veće dubine.

Tijekom lovne sezone u vrijeme teške opreme, odlazilo se 5 do 6 puta u berbu spužava i ostajalo se preko 20 dana. Ronjenje teškom opremom bilo je sigurnije, rijetki su bili slučajevi stradavanja od [[Kesonska bolest|kesonske bolesti]].
U ekipi su bila po dva ronioca i nekoliko pomoćnika. Spuštali su se do dubine od 40 m po 45 minuta do jednog sata. Ronioci su se naizmjenično spuštali u more, nikada nisu bili zajedno pod morem, a razlog tome su bili niskotlačni kompresori (12 atm, 300 litara), koje su imali na brodovima u „Spužvaru“. Kad bi se jedan digao, drugi bi se spuštao, a onaj koji je ronio zadnji drugi dan je ronio prvi. Na dubine veće od 40 metara spuštali su se jednom dnevno.
[[Datoteka:Krapanj_-_spužva_djelomice_prerađena.jpg‎|20px|okvir|desno|Djelomično prerađena spužva]]

Od tada do danas Krapljani su razvili granu spužvarstva i ronjenja do samog savršenstva i to prvenstveno što se tiče same tehnike ronjenja koja zna doseći i do 5 urona u danu na raznoraznim dubinama.

Dokaz da su u tome uspjeli je taj da Krapljanski su spužvari jedni od jako rijetkih ronilaca koji završavaju u [[Barokomora|barokomori]], a intezivno svaki dan borave od 3 do 8 sati u moru te pri tome obavljaju vrlo naporan fizički posao. Da bi se tako nešto moglo raditi prvenstveno vam mora biti u genima, a zatim morate biti strašno fizički te naročito psihički pripremljeni.
Za Krapljanske spužvare ne vrijedi čuvena krivulja granice sigurnosti u ronjenju već su oni sami, i to svaki ronilac napose za sebe, stvorili novu krivulju sigurnosti uzimajući za temelj vrhunsko iskustvo, te sate provedene pod vodom.
Naime, oni mogu obavljati i do 5 uzastopnih zarona u danu na velike dubine, a da pri tome nisu ugrozili svoj život.

== U potrazi za mrtvim (potonulim) brodovima ==
Kako su se krapljanski [[ronilac|ronioci]] osjećali u ronilačkim odijelima sa cipelama od olovnih đonova dok su se spuštalii sa [[barkasa|barkase]] u morsku dubinu, njihov svijet je bila mrtva morska tišina, bubnjanje u ušima, bitka sa teretom pod morem, čuvanje od morskih struja i često gledanje smrti u oči.

Iskustvo, kondicija i velika hrabrost krapljanske ronioce uvijek je iznova vraćala tajanstvenim morskim dubinama.

Dok silazi u more, da traga dolje za nekim nestalim brodom, dok ulazi u brodsku utrobu, očekuje da tu, u tami, u vodi, naiđe na čovjeka, mornara, na neku kapu mornarsku ili bilo šta drugo, šta govori da je čovjek upravljao brodom... Silazi s mišlju da je nekog u trenutku potapanja broda snašla tragedija.

Zato nije slučajno što su se krapljanski ronioci našli u prvim ronilačkim ekipama u [[Poduzeće|Poduzeću za spašavanje i tegljenje brodova]] (kasnije [["Brodospas"]]), brodova koji su štetama prouzročenim za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] svoju "luku" našli na morskom dnu.

== Poznati Krapljani ==
*[[Kristijan Curavić]]<ref name="Borovčak"/>, svjetski rekorder u [[Ronjenje na dah|ronjenju na dah]]
*Federiko Tanfara, čovjek koji je davnih godina ronilaštva u običnom ronilačkom odijelu zaronio na dubinu od 104 metra, o čemu su tada pisale i svjetske novine<ref name="Borovčak"/>

==Šport==
''Ženska veslačka regata "U susret Gospi od Anđela"'' poznata i kao ''Krapanjska regata'' održava se od 2012.<ref>http://www.dalmacijanews.hr/clanak/era8-krapanj-5-po-redu-zenska-regata-na-vesla-u-susret-gospi-od-andela-s-bogatim-programom#/clanak/era8-krapanj-5-po-redu-zenska-regata-na-vesla-u-susret-gospi-od-andela-s-bogatim-programom</ref> To je jedina ženska regata na vesla u Hrvatskoj.<ref>http://m.sibenik.in/sibenik/foto-u-subotu-na-krapnju-starta-jedina-zenska-regata-na-vesla-u-hrvatskoj/45109.html</ref>

Jedriličarska regata tradicionalnih plovila ''Krapanjsko idro'' poznata i kao ''Krapanjska regata na latinsko idro'' održava se od 2014. godine.

== Galerija ==

<gallery>
Slika:Krapanj 01.JPG|Krapanj iz Brodarice
Slika:Krapanj 02.JPG|Spomenik u centru
Slika:Krapanj 03.JPG|Crkva sa stražnje strane
</gallery>

==Vidi==
*[[Zlarin]], spužvarstvo

== Izvori ==
{{izvori}}
{{hakave}}

== Vanjske poveznice ==

{{WProjekti
|commons=
|commonshr=
|commonscat= Krapanj
|commonscathr=Krapanj
}}

{{Naseljeni otoci u Hrvatskoj}}

[[Kategorija:Srednjodalmatinski otoci]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Ronjenje u Hrvatskoj]]

Krapanj - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*) ↵\|commons(.*)\=(.*)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵}}' u '}}'