WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T23:05:34Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Wappen Herzogtum Krain.png|mini|desno|Grb Kranjskoga vojvodstva]]
[[Datoteka:Univerza Ljubljana.jpg|mini|Nekadašnja palača kranjskog Zemaljskog vijeća (do [[1918.]], a danas sjedište [[Sveučilište u Ljubljani|Sveučilišta u Ljubljani]]]]
[[Datoteka:Kronlander Slowenien.png|mini|Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c)]]
'''Kranjska''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Carniola''; [[njemački jezik|njem.]] ''Krain'') povijesna je [[slovenija|slovenska]] [[pokrajina]] koja se prostirala od [[Karavanke|Karavanki]] na sjeveru do [[Kupa|Kupe]] na jugu.

==Povijest==
U [[antika|antičko]] doba ova je pokrajina pripadala provinciji [[Panonija|Panoniji]], a u doba [[seoba naroda|seobe naroda]] ovuda je prošao značajan dio [[Germani|germanskih]] naroda na svome putu prema [[Italija|Italiji]]. Potom su se ovdje nakratko naselili [[Langobardi]], a nakon njihova odlaska prema Italiji [[568.]] godine, oko godine [[590.]] taj su kraj naselili [[Slovenci]]. U [[8. stoljeće|8. stoljeću]] ovo je područje, koje je zajedno s [[Koruška|Koruškom]] činilo [[Karantanija|Karantaniju]], pripalo [[Bavarska|Bavarskoj]] a time i [[Franci|Francima]]. [[1040.]] godine uspostavljena je ovdje [[markgrofovija]], a crkveno je taj kraj pripao [[Akvileja|Akvileji]].

===U vlasti Habsburgovaca===
====Kasni srednji vijek====
Po izumiranju [[Goriška|goriških]] [[grof]]ova, čitav je kraj pripao [[1335.]] [[Habsburgovci]]ma.

[[1364.]] Kranjska je podignuta u status [[vojvodstvo|vojvodstva]], a obuhvaćala je područje nešto šireg obujma od [[srednji vijek|srednjovjekovne]] [[Karniola|Karniole]].

Pod Habsburgovcima je ovo vojvodstvo, zajedno sa [[Štajerska|Štajerskom]], [[Koruška|Koruškom]] i kasnijim [[Austrijsko primorje|Austrijskim primorjem]] ([[Goriška]], [[Istra]] i [[Trst]]), činilo [[Nutarnju Austriju]] ([[Njemački jezik|njem.]] ''Innerösterreich'').

====Ilirske pokrajine====
U kratkom razdoblju nakon [[napoleonski ratovi|napoleonskih ratova]] ([[1809.]] – [[1814.]]) vojvodstvo je zajedno s Koruškom, Trstom, [[Dalmacija|Dalmacijom]], Istrom i drugim krajevima, bilo dijelom [[Ilirske pokrajine|Ilirskih pokrajina]] s [[Ljubljana|Ljubljanom]] kao glavnim gradom. Nakon toga ponovno pripada [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj Monarhiji]], a do [[1849.]] pripada austrijskom Ilirskom kraljevstvu.

====Ponovna uspostava vojvodstva====
Od te godine ponovno je uspostavljeno Kranjsko vojvodstvo kao austrijska [[krunska zemlja]]. Na sjeveru je graničilo s [[Koruška|Koruškom]], na sjeveroistoku sa [[Štajerska|Štajerskom]], na jugo-istoku i jugu s [[Trojednica|Hrvatskim kraljevstvom]], a na zapadu s [[Trst]]om, [[Goriška|Goriškom]] i [[Istra|Istrom]]. Službeno je vojvodstvo uspostavljeno uredbom iz [[20. prosinca]] [[1860.]] i carskim patentom od [[26. veljače]] [[1861.]], a preuređeno je propisima od [[21. prosinca]] [[1867.]], kojima je zemaljsko vijeće ([[parlament]]) dobilo ovlasti donošenja zakona koji nisu pridržani carskom vijeću u kojem ga je predstavljalo 11 zastupnika. Od njih 11, dvojicu su birali zemljovlasnici, trojicu gradovi, trgovačke i industrijske komore, petoricu seoske općine, a jednoga kurija tajnim glasovanjem. Svaki prijavljeni muškarac s navršene 24 godine imao je pravo glasa. Pokrajinsko vijeće Kranjske bilo je jednodomno i imalo je 37 zastupnika, među kojima je ljubljanski [[biskup]] imao ''ex-officio'' zajamčeno mjesto. Vijeće je imalo ovlasti nad [[poljoprivreda|poljoprivredom]], javnim i caritativnim ustanovama, mjesnom upravom, crkvenim i školskim poslovima, [[promet]]om te smještajem vojnika u doba rata i vojnih vježbi. [[1901.]] zemaljski proračun iznosio je 3,573.280 kruna.

Glavni grad Kranjske bila je [[Ljubljana]] koja je od [[19. stoljeće|19. stoljeća]] i [[kultura|kulturna]] [[prijestolnica]] svih [[Slovenci|Slovenaca]], premda su bili podijeljeni u čak 5 [[nasljedne zemlje|nasljednih zemalja]] [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]].

Glavni sastavni dijelovi Kranjske bile su [[Gorenjska]] i [[Dolenjska]], uz koju je bila vezana [[Notranjska]]. Ljubljana se smjestila na granici između Gorenjske i Dolenjske. Razlika među ovim pokrajinama bila je u [[zemljopis]]nim značajkama, ali i u [[narodni običaji|narodnim običajima]] i dijalektima [[slovenski jezik|slovenskog jezika]].

===Nakon Prvog svjetskog rata===
[[1918.]], po svršetku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Kranjska je pripala [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]], te je zajedno s [[Štajerska (Slovenija)|Donjom Štajerskom]] činila [[Dravska banovina|Dravsku banovinu]]. Zapadni dio nekadašnjeg Kranjskoga vojvodstva s gradovima Postojnom, [[Ilirska Bistrica|Ilirskom Bistricom]], [[Idrija|Idrijom]] i [[Šturje]]m pripojen je [[1920.]] Italiji. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] čitava Kranjska postaje dijelom [[SR Slovenija|SR Slovenije]] unutar [[SFRJ]]. Od [[1991.]] zauzima središnji dio neovisne [[Slovenija|Republike Slovenije]].

==Okruzi Kranjske==

Kranjska je administrativno bila podijeljena na 11 okruga:

*Ljubljana
*[[Kamnik]]
*[[Kranj]]
*[[Radovljica]]
*[[Logatec]]
*[[Postojna]]
*Litija
*[[Krško]]
*[[Novo Mesto]]
*[[Črnomelj]]
*[[Kočevje]]

==Demografija==
[[1900.]] godine Kranjsko vojvodstvo imalo 9.955 km<sup>2</sup> i 520.000 stanovnika. Od toga je 30-50 tisuća govorilo [[njemački jezik|njemačkim jezikom]].

==Izvori==
*August Dimitz, ''Geschichte Krains'', Ljubljana 1874.
*Andrej Komac, ''Od mejne grofije do dežele: Ulrik III. Spanheim in Kranjska v 13. stoletju'', ur. Miha Kosi, Ljubljana 2006.

== Vidi još ==
* [[Slava Vojvodine Kranjske]]

== Vanjske poveznice ==
{{Slovenske pokrajine}}
{{Austrougarske zemlje}}

[[Kategorija:Povijesne pokrajine Slovenije]]
[[Kategorija:Kranj]]

Kranjska - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica