Suradnik10: Zamjena teksta - '{{it icon}}' u '{{tal oznaka}}'

2025-05-30T23:01:23Z

Zamjena teksta - '{{it icon}}' u '{{tal oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 30. svibanj 2025. u 23:01
Redak 110:		Redak 110:

	* Francis Anfray. ''Les anciens ethiopiens.'' Paris: Armand Colin, 1991. {{fra oznaka}}		* Francis Anfray. ''Les anciens ethiopiens.'' Paris: Armand Colin, 1991. {{fra oznaka}}
	* Carlo Conti Rossini. ''Storia d'Etiopia.'' Bergamo: Istituto Italiano d'Arti Grafiche, 1928. {{~~it icon~~}}		* Carlo Conti Rossini. ''Storia d'Etiopia.'' Bergamo: Istituto Italiano d'Arti Grafiche, 1928. {{tal oznaka}}
	* Stuart Munro-Hay. ''Aksum: A Civilization of Late Antiquity.'' Edinburgh: University Press. 1991. {{ISBN\|0-7486-0106-6}} {{eng oznaka}}		* Stuart Munro-Hay. ''Aksum: A Civilization of Late Antiquity.'' Edinburgh: University Press. 1991. {{ISBN\|0-7486-0106-6}} {{eng oznaka}}
	* Karl W. Butzer. Rise and Fall of Axum, Ethiopia: A Geo-Archaeological Interpretation. American Antiquity, Vol. 46, No. 3. (Jul., 1981), str. 471-495 {{eng oznaka}}		* Karl W. Butzer. Rise and Fall of Axum, Ethiopia: A Geo-Archaeological Interpretation. American Antiquity, Vol. 46, No. 3. (Jul., 1981), str. 471-495 {{eng oznaka}}

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-30T00:03:02Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 00:03
Redak 41:		Redak 41:
	Aksum se prvi put spominje u [[1. stoljeće\|1. stoljeću]] u [[Rimsko Carstvo\|rimskom]] ''Peljaru po Eritrejskom moru'' (Periplus Maris Erythraei) kao važni centar za trgovinu [[bjelokost]]i, cijenjenu robu [[Antika\|antičkog]] svijeta, iz tog Peljara se doznaje i da je vladar Aksuma u 1. stoljeću bio Zoskales, koji je pored vladavine u Aksumu imao kontrolu i nad dvije luke u [[Crveno more\|Crvenom moru]]: Adulis (kod današnje [[Masava\|Massawe]]) i Avalites (kod [[Asaba\|Asabe]]) danas u [[Eritreja\|Eritreji]]. Iz tog Peljara doznajemo i da je Zoskales bio upoznat s [[Starogrčki jezik\|grčkom]] literaturom.<ref>[http://www.fordham.edu/halsall/ancient/periplus.html ''Periplus of the Erythreaean Sea'', poglavlja 4 i 5]</ref>		Aksum se prvi put spominje u [[1. stoljeće\|1. stoljeću]] u [[Rimsko Carstvo\|rimskom]] ''Peljaru po Eritrejskom moru'' (Periplus Maris Erythraei) kao važni centar za trgovinu [[bjelokost]]i, cijenjenu robu [[Antika\|antičkog]] svijeta, iz tog Peljara se doznaje i da je vladar Aksuma u 1. stoljeću bio Zoskales, koji je pored vladavine u Aksumu imao kontrolu i nad dvije luke u [[Crveno more\|Crvenom moru]]: Adulis (kod današnje [[Masava\|Massawe]]) i Avalites (kod [[Asaba\|Asabe]]) danas u [[Eritreja\|Eritreji]]. Iz tog Peljara doznajemo i da je Zoskales bio upoznat s [[Starogrčki jezik\|grčkom]] literaturom.<ref>[http://www.fordham.edu/halsall/ancient/periplus.html ''Periplus of the Erythreaean Sea'', poglavlja 4 i 5]</ref>
	===Trgovina kao izvorište snage i moći===		===Trgovina kao izvorište snage i moći===
	[[~~File~~:Silk route.jpg\|mini\|300px\|lijevo\|Pomorske rute puta svile]]		[[Datoteka:Silk route.jpg\|mini\|300px\|lijevo\|Pomorske rute puta svile]]

	Smješteno u sjevernoj [[Etiopija\|Etiopiji]] i [[Eritreja\|Eritreji]], Kraljevstvo Aksum bilo je duboko vezano uz trgovinu između [[Indija\|Indije]] i [[Sredozemlje\|Sredozemlja]]. Aksum je iskoristio promjenu [[Rimsko Carstvo\|rimskih]] pomorskih puteva prema [[Indija\|Indiji]]. Ta promjena dogodila se negdje oko početka naše ere] Stariji plovni putevi išli su do [[Perzijski zaljev\|Perzijskog zaljeva]], jer se plovidba odvijala samo uz obalu, tako su se koristile brojne usputne luke i na kraju [[Karavana\|karavanski]] putevi, kojima se roba dostavljala do [[Levant]]a.		Smješteno u sjevernoj [[Etiopija\|Etiopiji]] i [[Eritreja\|Eritreji]], Kraljevstvo Aksum bilo je duboko vezano uz trgovinu između [[Indija\|Indije]] i [[Sredozemlje\|Sredozemlja]]. Aksum je iskoristio promjenu [[Rimsko Carstvo\|rimskih]] pomorskih puteva prema [[Indija\|Indiji]]. Ta promjena dogodila se negdje oko početka naše ere] Stariji plovni putevi išli su do [[Perzijski zaljev\|Perzijskog zaljeva]], jer se plovidba odvijala samo uz obalu, tako su se koristile brojne usputne luke i na kraju [[Karavana\|karavanski]] putevi, kojima se roba dostavljala do [[Levant]]a.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-20T03:12:07Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime= Mangiśta Aksum
|hr_ime=Kraljevstvo Aksum
|izvorno_ime= Mangiśta Aksum
|zastava=
|zastava_i =
|grb_i =
|grb=
|genitiv=
|kontinent = Afrika
|regija = Istočna Afrika
|država =
|era =
|status = monarhija
|status_tekst =
|carstvo =
|vlada_tip =
|godina_start = oko [[100.]]
|godina_kraj = oko [[940.]]
|događaj_start =
|datum_start =
|datum_kraj =
|p1 = [[Kraljevstvo Damot]]
|flag_p1 =
|s1 = [[Dinastija Zagaj]]
|flag_s1 =
|mapa = LocationAksumiteEmpire.png
|
|glavni_grad =[[Aksum (grad)|Aksum]]
|jezik = [[geez]]
|vjera = kršćanstvo
|valuta =
|
}}
'''Kraljevstvo Aksum''' ili '''Aksumsko carstvo''' ([[Geez|staroetiopski]]:'''Mangiśta Aksum'''), bila je važna država u [[Istočna Afrika|sjeveroistočnoj Africi]], koja je svoj uspon i rast otpočela od [[4. stoljeće pr. Kr.|4. st. pr. Kr.]] da bi svoj zenit dosegla u [[1. stoljeće|1. stoljeću]] naše ere.

Njezino drevno sjedište grad [[Aksum (grad)|Aksum]] nalazilo se u sjevernoj [[Etiopija|Etiopiji]]. Kraljevstvo Aksum počelo je koristi ime [[Etiopija]] već u [[4. stoljeće|4. stoljeću]].<ref>Stuart Munro-Hay: Aksum: An African Civilization of Late Antiquity. Edinburgh: University Press, 1991., str. 57.</ref> Aksum je navodno i mjesto gdje se nalazi mitski [[Kovčeg Saveza]] (Aron Habri) i dvor [[Kraljica od Sabe|kraljice od Sabe]]. Aksum je bio i prvo veliko carstvo koje je prihvatilo [[kršćanstvo]].

==Povijest==

Aksum se prvi put spominje u [[1. stoljeće|1. stoljeću]] u [[Rimsko Carstvo|rimskom]] ''Peljaru po Eritrejskom moru'' (Periplus Maris Erythraei) kao važni centar za trgovinu [[bjelokost]]i, cijenjenu robu [[Antika|antičkog]] svijeta, iz tog Peljara se doznaje i da je vladar Aksuma u 1. stoljeću bio Zoskales, koji je pored vladavine u Aksumu imao kontrolu i nad dvije luke u [[Crveno more|Crvenom moru]]: Adulis (kod današnje [[Masava|Massawe]]) i Avalites (kod [[Asaba|Asabe]]) danas u [[Eritreja|Eritreji]]. Iz tog Peljara doznajemo i da je Zoskales bio upoznat s [[Starogrčki jezik|grčkom]] literaturom.<ref>[http://www.fordham.edu/halsall/ancient/periplus.html ''Periplus of the Erythreaean Sea'', poglavlja 4 i 5]</ref>
===Trgovina kao izvorište snage i moći===
[[File:Silk route.jpg|mini|300px|lijevo|Pomorske rute puta svile]]

Smješteno u sjevernoj [[Etiopija|Etiopiji]] i [[Eritreja|Eritreji]], Kraljevstvo Aksum bilo je duboko vezano uz trgovinu između [[Indija|Indije]] i [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Aksum je iskoristio promjenu [[Rimsko Carstvo|rimskih]] pomorskih puteva prema [[Indija|Indiji]]. Ta promjena dogodila se negdje oko početka naše ere] Stariji plovni putevi išli su do [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]], jer se plovidba odvijala samo uz obalu, tako su se koristile brojne usputne luke i na kraju [[Karavana|karavanski]] putevi, kojima se roba dostavljala do [[Levant]]a.
[[Crveno more]] je u tom vremenu bilo od sekundarnog značaja, negdje oko [[100. pr. Kr.]] počela se koristiti nova pomorska ruta od [[Egipat|Egipta]] do [[Indija|Indije]] preko [[Crveno more|Crvenog mora]], na njoj su se mogli koristili [[monsun]]ski vjetrovi da se prebrodi [[Arapsko more]] i dopre do [[Indija|južne Indije]]. Negdje oko [[100.]] godine, obujam prometa po Crvenom moru se dramatično povećao, jer je narasla [[Rimsko Carstvo|rimska]] potražnja za egzotičnim robama.

U to vrijeme luka Adulis na Crvenom moru, postala je glavna luka za izvoz afričkih dragocjenih roba poput; [[bjelokost]]i, [[tamjan]]a, [[Zlato|zlata]], [[Robovlasništvo|robova]] i egzotičnih životinja. Kako bi osigurali dostavu takvih dobara, kraljevi Aksuma činili su sve da prošire svoju trgovačku mrežu po unutrašnjosti Afrike. Imali su brojne suparnike, koji su se bavili istim poslom od prije, poput [[Kraljevina Kuš|Kraljevine Kuš]], koja je u prošlosti opskrbljivala Egipat s afričkim robama preko [[Nil]]a. Već negdje pri kraju 1. stoljeća Aksum je stekao kontrolu nad teritorijem Kraljevine Kuš. Tijekom [[2. stoljeće|2.]] i [[3. stoljeće|3. stoljeća]] Kraljevstvo Aksum proširilo je svoju kontrolu nad južnim dijelom Crvenog mora. Tako je Kraljevstvo Aksum postupno uspjelo postati glavni dobavljač afričkih roba za [[Rimsko Carstvo]].<ref>[https://archive.is/20120802061307/www.historycooperative.org/proceedings/interactions/burstein.html Stanley M. Burstein: State Formation in Ancient Northeast Africa and the Indian Ocean Trade (U djelu se opisuje uticaj trgovine s Indijom na Kraljevstvo Aksum].</ref>

===Porijeklo Aksuma===

Za Kraljevstvo Aksum se dugo držalo da su ga osnovali [[Sabejsko kraljevstvo|Sabejci]] koji su prešli preko Crvenog mora iz [[Arapski poluotok|Južne Arabije]] (današnji [[Jemen]] ) na teritorij Etiopije. Danas pak mnogi misle da je ono rezultat autohtonog afričkog razvoja. [<ref>[http://www.addistribune.com/Archives/2003/01/17-01-03/Let.htm Pankhurst Richard: Let's Look Across the Red Sea, K.P. ''Addis Tribune'', 17. siječnja 2003.]</ref>

Znanstvenici poput Stuarta Munro-Haya ukazali su na postojanje puno starijeg [[Kraljevstvo Damot|Kraljevstva Damot]] (Kraljevstvo D'mt), koje je postojalo puno prije [[Sabejsko kraljevstvo|Sabejske]] migracije već tamo oko [[4. stoljeće pr. Kr.|4. st.]] ili [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeća pr. Kr.]], drugi argument koji navodi Munro-Hay je da su Sabejski doseljenici živjeli na teritoriju Aksuma tek nekoliko decenija i bilo ih je vrlo malo. Treći argument Munro-Haya je staroetiopski [[Semitski jezici|semitski jezik]] [[Geez]], za koji se danas drži da nije izvedenica Sabejskog, u međuvremenu su prikupljeni dokazi o postojanju [[Semitski jezici|semitskih jezika]] u Etiopiji i Eritreji starih [[20. stoljeće pr. Kr.|2000. g. prije Krista]].<ref>Herausgegeben von Uhlig, Siegbert. ''Encyclopaedia Aethiopica'', "Ge'ez". Wiesbaden:Harrassowitz Verlag, 2005, str. 732.</ref>
[[datoteka:ET Axum asv2018-01 img37 Stelae Park.jpg|mini|lijevo|175px|Aksumski obelisk, simbol Aksumske civilizacije]]
Sabejski utjecaj na kraljevstvo Aksum se danas drži za marginalan, ograničen na svega nekoliko lokaliteta, a i tamo se gubi nakon nekoliko desetljeća (ili stoljeća), ti lokaliteti su možda bili trgovačke ili vojne kolonije, koje su živjele u nekoj vrsti simbioze ili saveza sa [[Kraljevstvo Damot|Kraljevstvom Damot (D'mt)]] ili neka proto-Aksumitska država. Zbrku povećava postojanje [[Antika|antičkog]] etiopskog grada koji se zvao Saba, ali koje po svemu izgleda nije bilo naselja Sabejaca.

===Aksumsko carstvo===

[[datoteka:Map_of_Aksum_and_South_Arabia_ca._230_AD.jpg|desno|250px|mini|Aksum i Južna Arabija za vladavine Aksumskog kralja Gadarata (3. st.)]]

Carstvo Aksum na vrhuncu svoje moći prostiralo se na većini ozemlja današnjih država; [[Eritreja|Eritreje]], na sjeveru [[Etiopija|Etiopije]] i [[Sudan]]a, te po [[Jemen]]u i dijelu [[Saudijska Arabija|južne Arabije]]. Glavni grad carstva bio je [[Aksum (grad)|Aksum]] (sjever Etiopije). Današnji Aksum je manji grad, koji ničim ne govori da je nekad bio metropola, kulturno i gospodarsko središte carstva. I danas se pored grada nalaze ostatci aksumskih grobova sa visokim [[Obelisk|obeliscima]] i [[stela]]ma.
Ostali važni gradovi carstva bili su; Jeha, Havulti, Matara, Adulis, i Kohaito (posljednja tri su današnjoj Eritreji).

Od [[3. stoljeće|3. stoljeća]] Kraljevstvo Aksum se počelo miješati u južno arapske poslove, preuzevši kontrolu nad obalnim pojasom Tihama (danas Sjeverni Jemen). Pri kraju [[3. stoljeće|3. stoljeća]] Aksum je otpočeo kovati vlastiti novac nazvavši ga po tada slavnom kršćanskom proroku [[Mani (vjerski učitelj)|Mani]], tako je Aksum bio jedna od četiri velike sile svoga vremena, uz [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|Perziju]], [[Rimsko Carstvo|Rim]], i [[Povijest Kine|Kinu]] koja je kovala novac.
Negdje oko [[325.]] ili [[328.]] za vrijeme kralja Ezana, Aksum je prihvatio [[kršćanstvo]] i bio prva država koja je koristila motiv križa na svojim kovanicama. Na svom vrhuncu Kraljevstvo Aksum kontroliralo je sjever [[Etiopija|Etiopije]], [[Eritreja|Eritreje]] i [[Sudan]]a, jug [[Egipat|Egipta]], [[Džibuti]], [[Jemen]], i južni dio [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]], ukupno je kontrolirala 1,25 milijuna km ².<ref>''[http://www.eeb.uconn.edu/people/turchin/PDF/Latitude.pdf Peter Turchin, Jonathan M. Adams, and Thomas D. Hall: East-West Orientation of Historical Empires]'', University of Connecticut, studeni 2004..</ref>

Po nekim povjesničarima Aksum je bio saveznik [[Bizant]]a u borbi protiv [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|Sasanidskog Perzijskog Carstva]] i rastućeg utjecaja [[Islam]]a u tom dijelu svijeta. To savezništvo je naprasno prekinuto iz neobjašnjivih razloga u [[7. stoljeće|7. stoljeću]].

===Propast Aksuma i pobjeda paganskih plemena===
Nakon drugog zlatnog doba, početkom [[6. stoljeće|6. stoljeća]], carstvo se počelo urušavati, tako da je početkom [[7. stoljeće|7. stoljeća]] prestala proizvodnja kovanica. Istovremeno desio se proces velike selidbe stanovništva, koje je krenulo na visoravni u unutrašnjosti Etiopije radi veće sigurnosti i boljih uvjeta za život. Po lokalnoj usmenoj predaji za to je kriva židovska kraljica po imenu ''[[Gudit]]'' (Judita), ona je vojno porazila Aksumsko carstvo, te potom uništila sve njegove tragove (crkve i knjige), neki suvremeni povjesničari sumnjaju u njezino postojanje, pa dakle i u tu priču.

Druga teorija polazi od toga da je Aksumsko carstvo srušila poganska kraljica s juga, po imenu ''Bani al-Hamvijah'', vjerojatno vladarica plemena al-Damutah ili Damoti (Sidama). Nakon kraćeg crnog razdoblja pomutnje i propasti, Aksumsko carstvo naslijeđuje u [[11. stoljeće|11.]] ili [[12. stoljeće|12. stoljeću]] [[Dinastija Zagaj]], iako ne više tako moćna i snažna. Nakon dinastije Zagaj, na vlast se popeo [[Jekuno Amlak]], koji je ubio posljednjeg kralja iz dinastije Zagaj i osnovao modernu [[Salomonska dinastija|Salomonsku dinastiju]], on je tvrdio da vuče rodoslovlje od posljednjeg cara Aksumskog carstva -Dil Na'oda.

Treća teorija o propasti Aksumskog carstva polazi od znanstvenih činjenica o klimatskim promjenama koje su se desile u tom vremenu na [[Rog Afrike|Rogu Afrike]]. Uz to pretjerano iscrpjivanje zemlje ekstenzivnom zemljoradnjom, te smanjenje trgovačke aktivnosti po Crvenom moru, dovelo je do gospodarskog sloma carstva.

==Život u Kraljevstvu Aksum==

===Društveno uređenje Kraljevstva Aksum===
Stanovnici Aksuma bili su mješavina naroda, jedan dio bili su ''Habeši'', narod koji je govorio [[Semitski jezici|semitskim jezikom]]<ref>Crawford Young: ''The Rising Tide of Cultural Pluralism: The Nation-state at Bay?'', University of Wisconsin Press: 1993., str. 160</ref> dobar dio govorio je [[Kušitski jezici|Kušitski]], te [[Nilsko-saharski jezici|Nilsko-saharskim jezicima]] ( Narod Kunama i Nara).

Aksumitski kraljevi nosili su službeni naslov - ''nigūśa Nagast'' na [[Geez|staroetiopskom jeziku]] (''Kralj kraljeva'').
Aksumsko carstvo krenulo je kao robovlasničko društvo, vremenom su uveli feudalni sustav kao pogodniji za zemljoradnju.

===Vjera===

[[datoteka:ET Axum asv2018-01 img45 Dungur.jpg|mini|desno|260px|Ostatci palače Dungur iz Aksuma]]
[[datoteka:ET Tigray asv2018-01 img12 Debre Damo Monastery.jpg|mini|lijevo|220px|Tipična Aksumitska arhitektura, manastir [[Debre Damo]]]]

Prije prodora kršćanstva u Aksum, prakticirao se [[politeizam]] u kojem je ''Astar'' bio glavno božanstvo. Oko [[324.]] godine po Kristu, kralja Ezana II. preobratio je na kršćanstvo njegov rob-učitelj Sveti Frumentius, osnivač [[Koptska Crkva|Etiopske pravoslavne crkve]]. Frumentius je bio u kontaktu sa crkvenim krugovima iz [[Aleksandrija|Aleksandrije]], te su ga oni postavili za [[biskup]]a Etiopije oko [[330.]] godine. Uticaj crkvenih krugova iz Aleksandrije nikada nije bio osobito jak u Aksumu, tako da je etiopska crkva razvila svoj vlastiti crkveni obred.

===Kultura===

Carstvo Aksum je bilo poznato po svojim brojnim kulturnim dostignućima, poput vlastitog [[Abeceda|alfabeta]]- [[Geez]] koji se razvio iz južno arapskog alfabeta.

===Kovanice===

[[datoteka:KingEndybisEthiopia227-235CE.jpg|250px|mini|lijevo|Kovanice kralja Endubisa (227.-235.) [[British Museum]]. Sa lijeva se vidi grčki tekst ''ΕΝΔΥΒΙC ΒΑCΙΛΕΥC'' - Kralj Endubis]]

Carstvo Aksum je bila prva afrička država dovoljno gospodarski snažna da se upusti u ambiciozni poduhvat kovanja vlastitog novca (o tome postoje brojne legende na staroetiopskom i grčkom). Od vladavine kralja Endubisa do krallja Armaha (oko [[270.]] – [[610.]]), kovao se zlatni, srebrni i brončani novac.

===Stele i obelisci===

Brojne [[Stela|stele]] i [[Obelisk|obelisci]] su najprepoznatljiviji dijelovi aksumitske ostavštine. Ti kameni viziri služili su im za označavanje grobova. Najveći od svih dosad pronađenih obeliska bio je visok 33 m.

==Izvori==
{{izvori}}

==Bibliografija==

* Francis Anfray. ''Les anciens ethiopiens.'' Paris: Armand Colin, 1991. {{fra oznaka}}
* Carlo Conti Rossini. ''Storia d'Etiopia.'' Bergamo: Istituto Italiano d'Arti Grafiche, 1928. {{it icon}}
* Stuart Munro-Hay. ''Aksum: A Civilization of Late Antiquity.'' Edinburgh: University Press. 1991. {{ISBN|0-7486-0106-6}} {{eng oznaka}}
* Karl W. Butzer. Rise and Fall of Axum, Ethiopia: A Geo-Archaeological Interpretation. American Antiquity, Vol. 46, No. 3. (Jul., 1981), str. 471-495 {{eng oznaka}}
* Joseph W. Michels. ''Changing settlement patterns in the Aksum-Yeha region of Ethiopia: 700 BC - AD 850'' (BAR International Series 1448) Oxford: Archaeopress, 2005. {{eng oznaka}}
* Mukhtār, Muḥammad Jamāl al-Dīn. 1981.'' Ancient civilizations of Africa''. General history of Africa, 2. London: Heinemann Educational Books.{{ISBN|9780435948054}} {{eng oznaka}}
* David W. Phillipson. ''Ancient Ethiopia. Aksum: Its antecedents and successors.'' London: The British Museum, 1998. {{eng oznaka}}
* David W. Phillipson. ''Archaeology at Aksum, Ethiopia, 1993-97.'' London: British Institute in Eastern Africa, 2000. {{eng oznaka}}
*Williams, Stephen. "Ethiopia: Africa's Holy Land". ''New African'', Tom 458. ( siječanj 2007.), str. 94–97. {{eng oznaka}}
* Belai Giday. ''Ethiopian Civilization.'' Addis Ababa, 1992. {{eng oznaka}}

==Vanjske poveznice==

*[http://jwsr.ucr.edu/archive/vol12/number2/pdf/jwsr-v12n2-tah.pdf Istočno-zapadne pozicije Povijesnih carstava] {{eng oznaka}}
*[http://www.wsu.edu:8080/~dee/CIVAFRCA/AXUM.HTM Afričke civilizacije: Aksum] {{eng oznaka}}
*[http://www.hp.uab.edu/image_archive/um/umn.html Rog Afrike za antike: Aksum] {{eng oznaka}}
*[http://www.ethiopiantreasures.toucansurf.com/pages/aksum.htm Etiopske riznice - Kraljica od Sabe, - Aksum] {{eng oznaka}}

[[Kategorija:Bivše države]]
[[Kategorija:Povijest Etiopije]]
[[Kategorija:Povijest Eritreje]]

Kraljevstvo Aksum - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{it icon}}' u '{{tal oznaka}}'

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica