WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-06T03:35:51Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Map achaemenid empire en.png|350px|desno|mini|Karta [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] s označenom '''Kraljevskom cestom''']]

'''Kraljevska cesta''' (poznata kao i '''Perzijska kraljevska cesta''') bila je [[Antika|antička]] prometnica koju je u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] renovirao i organizirao [[Ahemenidsko Carstvo|perzijski]] vladar [[Darije I. Veliki]] iz [[iran]]ske dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]]. Darije ju je dao izgraditi da olakša komunikaciju diljem golemog [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]], a cesta se protezala od perzijskog grada [[Suza (Iran)|Suze]] do [[Lidija|lidijskog]] [[Sard]]a. Udaljenost među dvaju gradovima bila je 2700 km, a glasnici na konjima prelazili su taj put za samo sedam dana. Uspredbe radi, za isto putovanje pješice bilo je potrebno 90 dana, odnosno tri mjeseca. Gradnja tako dugačke i sofisticirane ceste kroz [[Mala Azija|maloazijske]] planine, [[Asirija|asirske]] pustinje, [[Babilonija|babilonske]] močvare i neprohodna područja zapadnog [[Iran]]a predstavljala je vrhunac antičkog graditeljskog umijeća.

== Gradovi ==

Gradovi koje je povezivala Kraljevska cesta utvrđeni su rekonstrukcijom koridora prema pisanjima [[Herodot]]a. Gledajući od zapada prema istoku, cesta počinje u gradu [[Sard]]u iz perzijske satrapije Lidije na istočnoj obali [[Egejsko more|Egejskog mora]], odnosno oko 100 km istočno od [[Izmir]]a u današnjoj [[Turska|Turskoj]]. Pružajući se prema istoku, cesta prolazi kroz glavni [[Asirija|asirski]] grad [[Niniva|Ninivu]] (današnji [[Mosul]] u [[Irak]]u), zatim skreće južno prema [[Babilon]]u (pokraj današnjeg [[Bagdad]]a), te konačno ponovo prema istoku u [[Perzija|Perziju]] (današnji moderni [[Iran]]); gdje se grana u gradove [[Suza (Iran)|Suzu]], [[Pasargad]] i [[Perzepolis]].

== Koridori ==
Kraljevska cesta se dijeli na 7 glavnih koridora (111 etapa, 2700 km):

# Kroz [[Lidija|Lidiju]] i [[Frigija|Frigiju]] proteže se ukupno dvadeset etapa, ukupne dužine 520 km.
# Poslije [[Frigija|Frigije]], cesta slijedi rijeku [[Kizil (rijeka)|Kizil]] u blizini koje postoje dobro čuvana vrata kroz koja se mora proći uoči prelaska preko rijeke.
# Nakon dolaska u [[Kapadocija|Kapadociju]] cesta se proteže na 28 etapa ukupne dužine 572 km, i dolazi do granica [[Cilicija (satrapija)|Cilicije]].
# Prilikom puta kroz Ciliciju dolazi se do dvaju vrata dobro osiguranih elitnom stražom. Nakon prolaska kroz iste slijedi dio od tri etape ukupne dužine od 85 km.
# Nakon Cilicije cesta vodi kroz [[Armenija|Armeniju]], koju od [[Cilicija (satrapija)|Cilicije]] razdvaja plovna rijeka [[Eufrat]]. U [[Armenija|Armeniji]] postoje mnoga odmorišta i gostionice, cesta se dijeli na 15 etapa dužine 310 km. Sigurosne stanice nalaze se na svakih nekoliko desetaka kilometara.
# Cesta potom prolazi [[Medija|Medijom]] u kojoj postoje 34 etape ukupne dužine 753 km. Kroz Mediju protežu se četiri plovne rijeke koje su se mogle prijeći isključivo trajektima.
# Zadnji koridor proteže se kroz 11 etapa odnosno 234 km kroz središnju [[Fars|Perziju]] i prelazi preko rijeke [[Karhe]], te konačno završava u gradovima [[Suza (Iran)|Suzi]], [[Pasargad]]u i [[Perzepolis]]u<ref>[http://www.livius.org/ro-rz/royal_road/royal_road.htm Kraljevska cesta, Livius.org]</ref>.

== Povijest Kraljevske ceste ==

=== Asirsko doba ===

Budući da Kraljevska cesta ne prati najkraće ili najlakše etape imeđu najvažnijih gradova [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]], arheolozi vjeruju kako su najzapadniji dijelovi ceste građeni doba [[Asirija|asirskih]] kraljeva, jer se cesta tim dijelom proteže kroz [[Novoasirsko carstvo|njihovo carstvo]].

=== Perzijsko doba ===

Unatoč postojanju nekih segmenata Kraljevske ceste prije doba [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Perzijskog Carstva]], [[Darije I. Veliki]] smatra se njenim graditeljem i organizatorom. Nitko prije njega nije uspio povezati tako udaljena područja, poboljšati ih nabijenim šljunkom i organizirati postavljanjem odmorišta i sigurosnih jedinica diljem Kraljevske ceste. Glavna cesta dužine je 2700 km i služila je kao poštanska i trgovačka prometnica, dok su postojale i mnoge sporedne ceste za priključenje ili opskrbu. Istočni dijelovi ceste koji se nalaze u današnjem [[Iran]]u nisu spomenuti u [[Herodot]]ovim dijelima jer se njegova percepcija [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] zasnivala uglavnom iz gledišta [[Jonija|jonskih]] [[Grci|Grka]] sa zapada carstva. Ipak, istočni dijelovi ceste koji se protežu kroz centralni Iran bili su važne trgovački putovi, te su kasnije postali dijelom opće poznatog [[Put svile|Puta svile]].

=== Rimsko doba ===

Kraljevska cesta izgrađena u doba Darija Velikog odnosno u [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeću pr. Kr.]] bila je tolike kvalitete da je korištena i u [[Rimsko Carstvo|rimsko doba]] za vrijeme [[Trajan]]a ili [[Hadrijan]]a, gotovo 700 godina kasnije<ref>[http://www.livius.org/ro-rz/royal_road/royal_road.htm Kraljevska cesta, Livius.org]</ref>.

=== Moderno doba ===

Danas postoje samo ostaci perzijske Kraljevske ceste pa je teško definirati precizne etape, no i dan danas postoji nekoliko relativno očuvanih mostova poput onog u [[Diyarbakır]]u u današnjoj [[Turska|Turskoj]]<ref>[http://www.iranchamber.com/history/achaemenids/royal_road.php Kraljevska cesta (Iran Chamber)]</ref>.

== Popularna kultura ==

* Spominje se kako je grčki matematičar [[Euklid]] na zahtjev kralja [[Ptolemej I. Soter|Ptolemeja I.]] da mu pokaže jednostavniji način učenja [[matematika|matematike]], odgovorio: „''Ne postoji Kraljevska cesta za geometriju''“.
* [[Charles Sanders Peirce|Charles S. Peirce]] u svome djelu „Kako učiniti naše ideje jasnijima“ iz [[1878.]] kaže: „''Ne postoji Kraljevska cesta za logiku, a prave i vrijedne ideje mogu biti stvorene samo pri cijeni velikog opreza''“. Taj esej prihvatio je William James kao glavni temelj filozofske škole [[Pragmatizam|pragmatizma]].
* [[Sigmund Freud]] koristi sličnu frazu kada snove opisuje kao „Kraljevsku cestu do nesvijesti“.
* Programer softwarea Fred Brooks također koristi sličnu frazu u kontekstu: „Ne postoji Kraljevska cesta, ali postoji cesta“.
* [[Stara Grčka|Grčki]] povjesničar [[Herodot]] navodi: „''Ništa na svijetu ne putuje brže od perzijskih glasnika''“, te dodaje kako ih „''niti snijeg, niti kiša, niti vrućina, niti mrak ne sprječavaju u krajnjim brzinama putovanja''“, što je postalo neslužbenim sloganom [[SAD|Američke]] pošte<ref>[http://www.quotationspage.com/quote/24166.html Klasični citati]</ref>.

== Poveznice ==
* [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]]
* [[Darije I. Veliki]]
* [[Sard]]
* [[Suza (Iran)|Suza]]
* [[Put svile]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.livius.org/ro-rz/royal_road/royal_road.htm Kraljevska cesta, Livius.org]
* [http://www.iranchamber.com/history/achaemenids/royal_road.php Kraljevska cesta, IranChamber.com]

[[Kategorija:Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Iranu]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Iraku]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Turskoj]]
[[Kategorija:Povijesni putovi]]
[[Kategorija:Trgovački putovi]]

Kraljevska cesta - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica