Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-12T17:50:50Z

Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 12. ožujak 2026. u 17:50
Redak 97:		Redak 97:
	* [http://amisdubhoutan.free.fr/ Les amis du Bhoutan - Pariz, Francuska]		* [http://amisdubhoutan.free.fr/ Les amis du Bhoutan - Pariz, Francuska]
	;Sestrinski projekti		;Sestrinski projekti
	~~{{WProjekti~~
	~~\|commons = འབྲུག་ རྒྱལ་ཁབ་~~
	~~\|commonshr = Kraljevina Butan~~
	~~\|commonscat = Bhutan~~
	~~\|commonscathr = Kraljevina Butan~~
	~~\|wječnik = Butan~~
	}}

	{{Azija}}		{{Azija}}

	[[Kategorija:Butan\| ]]		[[Kategorija:Butan\| ]]

WikiSysop: bnz

2022-03-26T09:52:59Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 26. ožujak 2022. u 09:52
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Kraljevina Butan'''-->{{~~Okvir_zemlje_svijeta~~ \|		<!--'''Kraljevina Butan'''-->{{Infookvir zemlja svijeta \|
	ime = Kraljevina Butan \|		ime = Kraljevina Butan \|
	izvorno_ime = འབྲུག་ཡུལ<br>Druk Yul (Dru Ü) \|		izvorno_ime = འབྲུག་ཡུལ<br>Druk Yul (Dru Ü) \|

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-09T08:41:02Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Okvir_zemlje_svijeta |
ime = Kraljevina Butan |
izvorno_ime = འབྲུག་ཡུལ<br>Druk Yul (Dru Ü) |
ime_genitiv = Butana |
eng_ime = Bhutan |
zastava = Flag of Bhutan.svg|
grb =Emblem_of_Bhutan.svg |
službeni_jezik = [[dzongkha]] |
glavni_grad = [[Thimphu]] |
predstavnik_države_množina = Kraljevi |
predstavnik_države = Kralj |
predstavnik_države_osoba = [[Jigme Khesar Namgyal Wangchuck]] |
predsjednik_vlade_osoba = [[Lotay Tshering]] |
površina_poredak = 128 |
površina = 47.000 |
stanovništvo_poredak = 139 |
stanovništvo = 733 643 |
godina_popisa = 2002 |
gustoća_stanovništva = 45 |
neovisnost = Ustanovljen [[1616.]] |
valuta = [[butanski ngultrum|ngultrum]] |
stoti_dio_valute = 100 chertruma |
vremenska_zona = +6 |
himna = [[Druk tsendhen]] |
internetski_nastavak = .bt |
pozivni_broj = +975 |
}}
[[Datoteka:Takstan-monastery.jpg|mini|250px|desno|Samostan Taktsang]]
'''Butan''', službeno '''Kraljevina Butan''' ([[dzongkha]]: Druk Yul, ''Zemlja Zmaja'') je [[država]] u južnoj [[Azija|Aziji]] bez izlaza na more. Nalazi se u planinskom lancu [[Himalaja]] (najviši vrh je Kula Kangri, 7554 m). Na sjeveru graniči s [[Kina|Kinom]], na jugu s [[Indija|Indijom]] s kojom je povezan gospodarski i politički.

[[Budizam]] je državna religija i pripada mu većina stanovništva. Butan je još uvijek prilično izoliran od vanjskog svijeta i strancima je dopušten pristup samo u pojedina područja zemlje.

=== Zemljopis ===
Oblik površine Butana obilježen je [[Himalaja|Himalajom]]. Više od 80% zemlje leži na visini iznad 2000 m nadmorske visine.

U zemlji postoje tri različita krajolika. Na jugu, uz granicu s [[Indija|Indijom]] proteže se dolina Duar, uski pojas koji je zapravo ogranak ogromne nizine [[Ganges]]a i [[Brahmaputra|Brahmaputre]]. Od 2000 do 3000 m visoki obronci [[Himalaja]] su glavno područje naseljavanja u Butanu. Uz granicu s [[Kina|Kinom]] proteže se regija visokih planina Lunana. Vrh [[Gangkhar Puensum]] visok je 7541 m i najveći vrh na svijetu je na koji još nikada nije stupila ljudska noga, jer je penjanje zabranjeno zbog svetosti vrha za lokalno stanovništvo. Više od dvije trećine kraljevine pokriveno je šumama, a 42% površine zemlje je zaštićeno kao nacionalni parkovi, rezervati i sl.

=== Klima ===

[[Klima]] je u Butanu po pojedinim područjima vrlo različita. Dok na jugu vlada suptropska odnosno tropska klima, u dolinama središnjeg Butana vlada umjerena klima s hladnim zimama i vrućim ljetima. U planinama su zime ekstremno oštre a ljeta hladna. Za vrijeme [[kišno razdoblje|kišnog razdoblja]] posebno u južnim područjima skoro redovno dolazi do poplava.

== Stanovništvo ==

Stanovništvo Butana sastoji se od tri grupe: u zapadnom planinskom dijelu živi narod Ngalong ili [[Ngalop]] koji je došao u [[srednji vijek|srednjem vijeku]] iz Tibeta i toj etniji pripada i kraljevska obitelj. U istočnim planinskim predjelima živi narod [[Sharchop]] koji je etnički blizak brdskim plemenima sjeveroistočne [[Indija|Indije]]. Te dvije grupe stanovništva su međusobno bliske zbog svoje pripadnosti [[budizam|budizmu]]. Treća grupa živi u dolini uz indijsku granicu, to su [[Lhotshampa]] koji govore nepalski, ime im znači južni Butanci a došli su iz Nepala. Sve tri navedene grupe kolektivno se nazivaju Drukpas. Nepalci su se počeli naseljavati na jugu Butana od kraja 19. stoljeća, i to u početku s pristankom vlade koja je trebala dodatnu radnu snagu. 1958. godine su granice zatvorene. Zakon o državljanstvu iz iste godine otvorio je Nepalcima stalno nastanjenim u južnom Butanu mogućnost da dobiju formalno državljanstvo Butana. Međutim, i nakon 1958. se nastavilo doseljavanje posebno iz gusto naseljenog Nepala ali i iz Indije, što je izmaklo svakoj kontroli.

[[Popis stanovništva]] proveden 1980. pokazao je, da se udio nepalskog stanovništva povećao na više od 50 posto. To je u vladajućim slojevima Butanaca izazvalo strah za postojeći tradicionalni tibetansko-budistički identitet i kulturu Butana, a osim toga i bojazan, da bi [[monarhija]] mogla biti ugrožena grupama nepalskog stanovništva koje su sa sobom donijele i neke [[demokracija|demokratske]] tradicije.

Promjenom zakona o državljanstvu s retroaktivnim djelovanjem, 1985. godine su svi stanovnici Butana porijeklom
iz [[Nepal]]a morali dokazati da su imali stalni boravak u Butanu prije 1959. godine. Tko to nije mogao, našao se u položaju da bude proglašen ilegalnim useljenikom.

Od 1988. Vlada provodi izraženu politiku kulturne [[asimilacija|asimilacije]]. Ta politika nazvana i "butanizacija" sastoji se u pojačanom insistiranju na osnovama na kojima počiva država prema "tsa wa sum" (jedinstvo tri elementa, [[kralj]], [[vlada]] i [[kraljevina]]) i nametanja obaveze kulturne asimilacije naslonjene na tradiciju [[Ngalong]]a, a sastoji se u naredbi preuzimanja kodeksa ponašanja vladajuće grupe, nošenja tradicionalne odjeće Butanaca kao i proglašenje jezika Ngalong službenim jezikom.

Iza toga je došlo do značajnih nemira u južnom Butanu na koje je vlada reagirala pojačanim djelovanjem vojske i policije. Od polovine 1991. je počela kampanja zastrašivanja i izgona uz tvrdnju da se radi o ljudima koji nisu državljani odnosno ne mogu dokazati državljanstvo Butana, ili iznudom izjave o "dobrovoljnom" iseljenju. Veliki dio pripadnika nepalske etničke skupine, njih oko 100.000, je pobjegao u Nepal gdje žive u [[izbjeglički logor|izbjegličkim logorima]].

=== Najveći gradovi ===

Najveći gradovi su (stanje 1. siječanj 2005.): [[Thimphu]] (69.083 stanovnika) i [[Phuntsholing]] (17.043 stanovnika).

=== Religija ===

[[Državna religija]] (75%) je [[vajrayana budizam]]. Pored budističke filozofije, u Butanu se udomaćio i [[hinduizam]], prije svega preko nepalskih [[imigrant|imigranata]] (25%).

Osnivanje države Butan u 17. stoljeću je usko povezano s budizmom. Osnivač je bio jedan redovnik ( [[Shadbrung Nawang Namyal]]) iz samostanskog reda Drukpa-Kagyü u [[Tibet]]u. Gradnja samostanskih utvrda u Butanu služila je obrani od rivalizirajućeg samostanskog reda Gelupka koji je opetovano pokušavao svoju političku moć proširiti i na Butan.

U okviru samostanske reforme samostani Drukpa izgubili su svoje zemljišne posjede koji su podijeljeni seljacima-bezzemljašima. Egzistencija samostana osigurana je iz državnog proračuna. U [[Narodna skupština|Narodnoj skupštini]] osigurano je 15 mjesta za predstavnike klera koje određuje budistički gremij. Duhovni vođa samostanskog reda Drukpa je [[Je Khenpo]] koji uz kralja uživa visoki položaj u političkom sustavu Butana.

=== Etničke grupe ===

{{glavni|Etničke grupe Butana}}

== Povijest ==
[[Datoteka:TrongsaDzong.jpg|mini|250px|desno|Samostanska utvrda Trongsa]]
O povijesti prvobitnih stanovnika Butana, ''[[Thepu]]a'', nema pisanih tragova. Poznato je, da su u 8. stoljeću indijski [[misionar]]i donijeli [[budizam]] u do tada [[hinduizam|hinduističku]] feudalnu [[kneževina|kneževinu]] koja je u sljedećem stoljeću dospjela pod tibetansku vlast. Indijsko-hinduistički utjecaj nasilno je uklonjen, a budizam u obliku tibetanskog [[lama|lamaizma]] proglašen u 12. stoljeću državnom religijom. Tada su sagrađeni brojni [[samostan]]i koji su postali osloncem [[feudalizam|feudalnog]] društva. Iz mješavine starosjedilačkog naroda Thepu i Tibetanaca razvio se narod ''[[Bhotija]]''.

1557. je ''Pema Karpo'' (1527.-1592.) (plemenski knez Bhotija) prigrabio vlast i dokazao se u žestokim borbama s Tibetancima. Nakon njegove smrti podijeljena je vlast u državi formalnu između duhovnog i svjetovnog poglavara, ali je praktično bila u rukama [[lama]]. Oni su postavljali činovnike ([[Pönlop]]) koji su se brinuli za utjerivanje poreza od seljaka i provodili sudbenu vlast. Između različitih feudalnih močnika dolazilo je neprekidno do borbi i rivaliteta u koje su se iz Tibeta miješali kako [[Dalaj Lama]] tako i [[Pančen Lama]].

''Shabdung Nawang Namgyal'' (1594.-1651.) za vrijeme je svoje vladavine uspio [[1616.]] ujediniti do tada neovisne kneževine u [[teokracija|teokratsku]] državu. Taj religiozni dostojanstvenik rođen u Tibetu smatra se osnivačem butanske države i ocem njenog identiteta. Uspio je objediniti sve regije zemlje i organiziranjem pismom upravljane države položio temeljni kamen današnjeg butanskog društva. Država je dobila ime koje i danas koristi ''Druk Yul'' (Zemlja Zmaja). Poslije smrti Shabdung Nawang Namgyal-a niz lokalnih vladara je pokušalo dočepati se centralne vlasti, i izbio je niz [[građanski rat|građanskih ratova]].

Kako bi ojačao svoju vlast, 1767. je [[Deb Raja Judhur|Deb Radža ''Judhur'']] priznao [[Kina|kineski]] suverenitet. 1772. je počeo gotovo stogodišnji granični konflikt između [[Britanska istočnoindijska kompanija|britanske istočnoindijske kompanije]] i Butana. Nakon osvajanja [[Asam]]a (jedna od indijskih saveznih država koja graniči s Butanom) 1826. godine, britanska kolonijalna sila htjela je uzeti pod svoju kontrolu granične planinske prijevoje pa je 1864. i 1865. okupirala odgovarajuća područja Butana. Uz britansku podršku ''[[Ugyen Wangchuk]]'' preuzima vlast 1895. a 1910. je izabran za kralja i uvodi nasljedno [[dinastija|dinastičko]] pravo (osnivač dinastije Wangchuk). Ugovorom iz 1910. [[Velika Britanija]] formalno priznaje Butanu neovisnost, ali zadržava kontrolu nad vanjskom politikom.

[[8. kolovoza]] [[1949.]] Butan i Indija sklapaju ugovor o prijateljstvu prema kojem Indija brine o vanjskim poslovima Butana, i pruža Butanu pomoć u razvoju (gradnja cesta i elekrtičnih centrala). Nezadovoljni umjerenim reformama kralja ''[[Jigme Dorje Wangchuk]]a''(Vladao 1952.-1972.) grupa oficira i činovnika skovala je urotu i ubila predsjednika 5. travnja 1964. i pokušala atentat na kralja 1. kolovoza 1965. godine.

U studenom 1964. kralj je preuzeo svu vlast u zemlji. [[Parlament]] koji postoji od 1953. godine dobiva 1968., kad je Butan postao ustavna [[monarhija]] , određene zakonodavne ovlasti. Kraljevski Savjet i Savjet ministara čine [[izvršna vlast|izvršnu vlast]]. Političke stranke su zabranjene. Za vrijeme kralja Jigme Dorje Wangchuka ograničuju se prava[[lama]] i počinju mjere za ukidanje [[feudalizam|feudalizma]] (ukidanje kmetstva, pripreme za zemljišnu reformu ograničavanjem veličine posjeda veleposjednika na 120 hektara, petogodišnje planiranje, razvijanje obrazovnog sistema, davanje građanskih prava stanovništvu nepalskog porijekla). Potpuno državno priznanje Butan dobiva primanjem u [[UN]] 12. veljače 1971. usprkos tome što je već puno ranije imao potpunu vlastitu državnost.

Nakon smrti Jigme Dorje Wangchuka novi je kralj postao prijestolonasljednik [[Jigme Singye Wangchuk]]. Krunidbeno slavlje zasjenio je pokušaj [[atentat]]a na kralja od strane Tibetanaca koji žive u egzilu u Butanu. 1981. uslijedio je [[izgon Tibetanaca iz Butana 1981.|izgon Tibetanaca]] koji su odbili uzeti butansko državljanstvo. Politički otpor protiv zakona o državljanstvu iz 1984. doveo je 1990. do ozbiljnih nemira na jugu zemlje i [[izgon nepalskih Butanaca u Nepal|protjerivanja]] više od 100.000 nepalskih Butanaca s juga Butana u Nepal. U kolovozu 1998. kralj Jigme Singye Wangchuk protiv volje parlamenta ograničava svoje ovlasti i stavlja se pod njegov autoritet.

== Izvori ==
* https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bt.html

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.bhutan.gov.bt/ Butanska vlada]
* [http://www.thelastshangrila.com/ The Last Shangri-La]
* [http://www.maisondeshimalayas.org/himalayas/bhoutan.html Informacije o Butanu na stranici Maison des Himalayas]
* [http://www.zonehimalaya.net/Himalaya/bhoutan.htm Ljudi u Butanu]
* [http://www.kuenselonline.com/ Bhutan daily news site - Thimphu, Bhutan]
* [http://www.bootan.com/bhutan/index.shtml Bhutan information site - Thimphu, Bhutan]
* [http://amisdubhoutan.free.fr/ Les amis du Bhoutan - Pariz, Francuska]
;Sestrinski projekti
{{WProjekti
|commons = འབྲུག་ རྒྱལ་ཁབ་
|commonshr = Kraljevina Butan
|commonscat = Bhutan
|commonscathr = Kraljevina Butan
|wječnik = Butan
}}

{{Azija}}

[[Kategorija:Butan| ]]

Kraljevina Butan - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵}}' u ''

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵}}' u ''