Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T02:34:19Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 02:34
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Krak des Chevaliers'''-->{{UNESCO-svjetska baština		<!--'''Krak des Chevaliers'''-->{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Krak des Chevaliers i [[Qal’at Salah El-Din]]		\|ime mjesta = Krak des Chevaliers i [[Qal’at Salah El-Din]]
	\|slika = Crac des chevaliers syria.jpeg		\|slika = Crac des chevaliers syria.jpeg

WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T06:23:56Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 2. studeni 2021. u 06:23
Redak 43:		Redak 43:

	==Izvori==		==Izvori==
	~~{{commonscat}}~~
	{{izvori}}		{{izvori}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-02T13:14:16Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Krak des Chevaliers i [[Qal’at Salah El-Din]]
|slika = Crac des chevaliers syria.jpeg
|godina = [[2006.]] (30. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iv
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1229
|država = {{ZD+X/S|SIR}}
 
{{Lokacijska karta|Sirija|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Krak des Chevaliers|position=right
|lat_deg=34|lat_min=45|lat_sec=44|lat_dir=N
|lon_deg=36|lon_min=19|lon_sec=44|lon_dir=E
}}Lokacija Krak des Chevaliersa u Siriji
}}
'''Krak des Chevaliers''' (''karak'' je na [[sirski jezik|sirskom]] "utvrda", dok je ''des Chevaliers'' na [[francuski|francuskom]] "Viteška"), na [[arapski|arapskom]] poznata kao '''''Qal'at al-Ḥiṣn al Akrad''''' (قلعة الحصن‎, "Utvrda [[Kurdi|Kurda]]")<ref>Kenneth M. Setton i Harry W. Hazard, ''A History of the Crusades: The Art And Architecture of the Crusader'', 1977., Madison: University of Wisconsin Press, str. 152. {{ISBN|0299068242}}</ref>, je [[Križari|križarska]] [[utvrda]] u [[Sirija|Siriji]] i jedan od najvažnijih sačuvanih tvrđava [[srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Nalazi se 40 km zapadno od grada [[Homs]]a, u blizini granice s [[Libanon]]om.

Utvrda je trenutačno u vlasništvu sirijske vlade, a od 2006. godine je zajedno s utvrdom [[Qal’at Salah El-Din]], upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] kao "najvažniji primjer razmjene utjecaja i evolucije [[fortifikacija|fortifikacijske]] arhitekture na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] tijekom [[bizant]]skog, križarskog i [[islam]]skog razdoblja".
[[Datoteka:Krak des Chevaliers landscape (cropped).jpg|mini|lijevo|<center>Krak des Chevaliers s okolicom]]
==Povijest==
[[Datoteka:Krak des chevaliers - artist rendering.jpg|mini|lijevo|<center>Izgled utvrde u srednjem vijeku]]

Prva utvrda na strateškom položaju na brdu visokom 650 metara u prolazu Homs (tzv. "Vrata Sirije"), između planinskih vijenaca [[Antilibanon]]a i [[An-nusajrijah]], na putu od [[Antiohija|Antiohije]] za [[Bejrut]] i [[Sredozemlje]], izgrađena je 1031. godine za [[emir]]a [[Alepo|Alepa]]<ref>Jean-Denis Lepage, ''Castles and Fortified Cities of Medieval Europe: An Illustrated History'', 2002., McFarland, str. 77. {{ISBN|9780786410927}}</ref>. Ta utvrda je bila značajno drukčija od današnje: imala je samo jedan red zidina i to na mjestu današnjih unutarnjih zidina. Tijekom [[Prvi križarski rat|Prvog križarskog rata]], 1099. godine zauzeo ga je [[Raymond IV., vojvoda Toulousea]] koji ga odmah napušta zbog marša prema [[Jeruzalem]]u.

God. 1110., ponovno ga zauzima [[Tankred Galilejski]], a 1142. godine [[Raymond II., vojvoda Tripolija]] ga daruje [[vitez]]ovima [[Ivanovci]]ma u čijem posjedu ostaje do 1271. godine kao njihov stožer<ref>D. J. Cathcart King, "The Taking of Le Krak des Chevaliers in 1271", 1949., Antiquity 23. (90): 83.–92.</ref>. Od 1150. godine biva proširen i temeljito obnovljen, te je u njemu moglo boraviti oko 50-60 vitezova i 2,000 vojnika pješaka. God. 1163., neuspješno ga je opsjedao [[Nur ad-Din]], a do 1170. godine Ivanovci su završili njegove zidine i postali su neovisna sila na granici s muslimanima. Koncem 12. i početkom 13. stoljeća nekoliko potresa je nagnalo Ivanovce na popravke zidina.

Tijekom neuspješne opsade utvrde 1188. godine, [[Saladin]] je zarobio [[kaštelan]]a utvrde koji je odveden do vrata i natjeran da naredi njihovo otvaranje.

God. 1217., tijekom [[Četvrti križarski rat|Četvrtog križarskog rata]], Hrvatsko-ugarski kralj [[Andrija II.]] je dao dodatno utvrditi vanjske zidine i plaćao je stražarske ophodnje.

Dana 8. travnja 1271. godine, utvrdu je osvojio [[Mameluci|mamelučki]] [[sultan]] [[Bajbars]] uz pomoć teških [[katapult]]a i [[mangonela]], ali i prijevare. Naime, Bajbars je osigurao da dao branitelja dođe falsificirano pismo od križarskog zapovjednika u Tripoliju koji im naređuje da predaju utvrdu. Bajbars je iskoristio Krak de Chevaliers kao svoj stožer u napadu na Tripoli, a ivanovsku kapelu je pretvorio u džamiju.

God. 1935., utvrdu je kupila [[francuska]] vlada i otpočela je njezinu obnovu<ref>W. F. Albright, "Archaeological Exploration and Excavation in Palestine and Syria, 1935", 1936., American Journal of Archaeology (Archaeological Institute of America) 40 (1): 154.–167.</ref>.

God. 2006. Krak des Chevaliers i [[Saladinova citadela]] su upisane na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]]<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1229 Crac des Chevaliers and Qal’at Salah El-Din] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 20. lipnja 2013.</ref>. No, zbog ratnih sukoba, 20. lipnja 2013. godine UNESCO je odlučio staviti svih šest mjesta svjetske baštine u Siriji na [[popis mjesta svjetske baštine u opasnosti]]<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/1038 Syria’s Six World Heritage sites placed on List of World Heritage in Danger] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 20. lipnja 2013.</ref>
[[Datoteka:Krak des Chevaliers 14.jpg|mini|<center>Unutarnje zidine]]

==Odlike==

Današnji izgled, ova najveća križarska utvrda je dobila od 1150. do 1250. godine kada su izgrađene vanjske zidine, debele oko 3 m, sa sedam stražarskih tornjeva, zidina debelih 8-10 metara, koje su zatvarale koncentrični krug oko unutarnjih zidina. Unutarnje zidine su na dnu utvrđene [[talus]]om (kosim zidovima), a između vanjskih i unutarnjih zidna nalazila se velika otvorena [[cisterna]] koja se opskrbljivala [[akvedukt]]om izvan utvrde. Od istočne strane dvorišta do [[portal]]a unutarnjih zidina vodi krivudava [[rampa]] koja se lako mogla braniti s unutarnjih zidina. Zgrade u unutarnjem dvorištu su izgrađene u [[Gotička arhitektura|gotičkom stilu]] s prijemnom dvoranom, [[kapela|kapelom]] (s rijetkim sačuvanim križarskim [[freska]]ma), nadsvođenim štalama (koje su mogle primiti stotine konja) i 120 metara dugim skladištem. Na vanjskim stijenama utvrde postojala su i druga skladišta i štale, uklesne u stijene. Neki pretpostavljaju da su u ovoj utvrdi Ivanovci mogli pretrpjeti opsadu punih pet godina.

==Izvori==
{{commonscat}}
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==

* [http://online.wsj.com/article/SB123335398205734847.html Christian Sahner, "A Medieval Castle in the Middle East"], The Wall Street Journal, 31. siječnja 2009.
* [http://www.pbase.com/dosseman_syria/krak Galerija fotografija]

{{Svjetska baština u Siriji}}

[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Siriji]]
[[Kategorija:Križarski ratovi]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Siriji]]
[[Kategorija:Svjetska baština u opasnosti]]
[[Kategorija:Utvrde]]

Krak des Chevaliers - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica