WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-09T08:50:18Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 9. studeni 2021. u 08:50
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Kozarac (Čeminac)'''-->{{~~Naselje~~ u Hrvatskoj		<!--'''Kozarac (Čeminac)'''-->{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Kozarac		\|ime = Kozarac
	\|regija = [[Baranja]]		\|regija = [[Baranja]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-18T22:46:56Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje u Hrvatskoj
|ime = Kozarac
|regija = [[Baranja]]
|županija = [[Datoteka:Zastava Osječko-baranjske županije.png|20px|border]] [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]]
|općina = [[Čeminac]]
|mikroregija = [[Baranjska nizina]]
|najgrad = [[Beli Manastir]]
|površina = 9,96
|nadvisina = 90
|z. širina = 45.719
|z. dužina = 18.676
|brojstan = 789
|gustoća = 79
|domaćinstva = 239
|pošta = 31325 Čeminac
|pozbroj = +385(0)31
|autooznaka = BM
|slika =
|slika_opis =
}}
[[Datoteka:Crkva sv.emerika-kozarac.jpg|200px|mini|Crkva svetog Emerika u Kozarcu]]
'''Kozarac''' ([[mađarski jezik|mađ.]] ''Keskend'', [[njemački jezik|njem.]] ''Geisdorf'', [[srpski jezik|srp.]] ''Kозарац'') naselje je u općini [[Čeminac]], u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]].

== Zemljopisni položaj ==
Kozarac je smješten u južnom dijelu [[Baranja|Baranje]], u [[mikroregija|mikroregiji]] [[Baranjska nizina|Baranjske nizine]] [[Istočnohrvatska ravnica|Istočnohrvatske ravnice]]. Udaljen je 4 km sjeverno od općinskog sjedišta [[Čeminac|Čeminca]] i 10 km jugoistočno od [[Beli Manastir|Belog Manastira]]. Leži na nadmorskoj visini od 90 m. Nalazi se državnoj cesti [[D7]] (granični prijelaz [[Duboševica]] prema Mađarskoj - [[Kneževo]] - [[Branjin Vrh]] - [[Beli Manastir]] - Kozarac - [[Čeminac]] - [[Švajcarnica]] - [[Darda]] - [[Bilje]] - [[Osijek]] - [[Đakovo]] - granični prijelaz [[Slavonski Šamac]] prema [[BiH]]).

Autobusnim vezama povezan je s [[Beli Manastir|Belim Manastirom]], [[Osijek]]om i [[Zagreb]]om.

== Stanovništvo ==
Do kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u Kozarcu su većinom živjeli [[Nijemci]] katoličke vjere, a 1946. godine doselili su se [[Međimurje|Međimurci]].

Broj stanovnika kretao se ovako:
{|
|-
| valign="top"|
*437 (1857.)
*436 (1869.)
*501 (1880.)
*523 (1890.)
*547 (1900.)
| valign="top"|
*638 (1910.)
*592 (1921.)
*655 (1931.)
*705 (1948.)
*660 (1953.)
| valign="top"|
*784 (1961.)
*692 (1971.)
*684 (1981.)
*933 (1991.)
*789 (2001.)
|}

Narodnosni sastav stanovništva Kozarca (1991. godine):

* [[Hrvati]] (87,35 %)
* [[Srbi]] (7,18 %)
* [[Mađari]] (2,68 %)
* [[Jugoslaveni]] (1,72 %)
* Ostali (1,07 %)

== Povijest ==

'''Kozarac''' (''Keskend'', ''Geisdorf'') ima kratku, ali burnu povijest. U nepunih 300 godina postojanja selo je bilo dva puta temeljito opljačkano i nekoliko mu je puta potpuno izmijenjena nacionalna struktura stanovništva.

Naselje osnivaju oko [[1720.]] godine [[Nijemci]]-[[katolici]] (tzv. [[podunavski Švabe]] - ''[[Donauschwaben]]''), koje naseljava tadašnji vlasnik i osnivač Beljskog vlastelinstva princ [[Eugen Savojski]] s područja [[Bavarska|Bavarske]] i [[Schwarzwald]]a. Doseljenici krče gustu šumu kojom je tada bio pokriven veći dio središnje Baranje i stvaraju poljoprivredno zemljište. (U vrijeme turske vladavine u Baranji [[1526.]] – [[1687.]] kroz to područje prolazi glavna turska vojna cesta [[Carigrad]]-[[Beč]] pa se starosjedilačko, većinom mađarsko stanovništvo sklanja u sigurnije zabačenije krajeve uz [[Dunav]]: [[Kopačevo]], [[Lug (Bilje)|Lug]], [[Vardarac]], [[Suza (Kneževi Vinogradi)|Suza]], [[Zmajevac]], a središnji dio Baranje ostaje zapušten i slabo naseljen.)

Tijekom [[19. stoljeće|XIX. stoljeća]] selo se gospodarski razvija, [[1811.]] godine gradi se crkva [[Sveti Emerik|sv. Emerika]], a [[1907.]] u mjestu se osniva i poštanski ured.

Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i raspada [[Austro-Ugarska|Austro-ugarske monarhije]] [[1918.]] godine Kozarac, kao i cijela južna [[Baranja]], ulazi u sastav [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] (kasnije [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavija]]) pa u selu dolazi i do značajnijih promjena. (Usporedi: [[Agrarna reforma]])

Jugoslavenske vlasti [[1922.]] godine mijenjaju dotadašnji službeni naziv mjesta - [[Keskend]] (čit. ''Keškend'') u Kozarac. Iste [[1922.]] godine na tadašnje rubne dijelove naselja (današnja Ulica [[Ante Starčević|Ante Starčevića]]) doseljavaju se [[Pravoslavci|pravoslavne]] obitelji (tzv. [[solunaši]]) s područja [[Gorski kotar|Gorskoga kotara]] (okolica [[Ogulin]]a) pogrešno nazvani [[Ličani]]ma, po kojima se i danas ta ulica naziva "Ličkom ulicom" ili "[[Lika|Likom]]". [[1928.]] godine "Ličani" osnivaju i današnje pravoslavno groblje u Kozarcu.

Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[1945.]] njemačko stanovništvo napušta selo u strahu od [[Crvena armija|Crvene armije]] koja prelazi Dunav kod Batine, a komunističke vlasti oduzimaju Nijemcima njihovu imovinu i zabranjuju im povratak. Kozarac ostaje napušten te se sustavno [[pljačka]] i devastira.

Godine [[1946.]] [[komunizam|komunističke]] vlasti na napuštena imanja koloniziraju obitelji iz [[Međimurje|Međimurja]], koje dolaze u potrazi za boljim životom u [[Baranja|Baranju]]. Ubrzo nakon doseljavanja, [[1947.]] godine osniva se i [[NK Međimurec Kozarac|Nogometni klub "Međimurec".]]

Snove o boljem životu ubrzo prekidaju komunističke vlasti koje od [[1947.]] godine osnivaju tzv. "[[seljačka radna zadruga|seljačke radne zadruge]]" te po direktivi provode prisilnu [[kolektivizacija|kolektivizaciju]] sela. Na području Kozarca djelovale su dvije seljačke radne zadruge: SRZ "Baranja" i SRZ "Karlo Mrazović".

Godine [[1952.]] u selo stiže električna struja. Nakon ukidanja seljačkih radnih zadruga [[1953.]] godine selo se počnje snažnije gospodarski razvijati, a vrhunac razvoja dostiže 80. godina [[20. stoljeće|XX. stoljeća]]. U Kozarcu tada djeluje i snažna poljoprivredna zadruga. Godine [[1988.]] uvode se telefoni te se planira izgradnja vodovodne mreže. No daljnje planove prekida početak [[Domovinski rat|Domovinskog rata]].
[[Datoteka:Skola-kozarac.jpg|290px|mini|Područna osnovna škola u Kozarcu]]
U kolovozu [[1991.]] godine u Kozarac ulaze srpske paravojne jedinice uz pomoć [[JNA]], a nesrpsko stanovništvo se spašava iz sela bježeći u pravcu [[Osijek|Osijeka]] i mađarske granice. Za vrijeme srpske okupacije selo se po drugi puta u povijesti sustavno pljačka i devastira, a u napuštene kuće [[Hrvati|Hrvata]], [[Mađari|Mađara]] i drugih nesrba naseljavaju se izbjegli [[Srbi]] s područja [[Zapadna Slavonija|Zapadne Slavonije]]. Većina je stanovnika Kozarca provela rat u progonstvu od [[Osijek]]a i [[Međimurje|Međimurja]] pa sve do [[Zagreb]]a, [[Slatina|Slatine]] i primorja. Odmah po odlasku u progonstvo većina ih aktivno sudjeluje u obrani grada Osijeka, gdje i pogiba hrvatski branitelj [[Damir Furdi]] iz Kozarca. Za vrijeme okupacije u selu je ubijeno i mnogo civila, većinom starijih ljudi nesrpske nacionalnosti koji nisu napustili svoje domove.

Nakon završetka mirne reintegracije [[Hrvatsko Podunavlje|Hrvatskog Podunavlja]], [[1998.]] godine stanovnici Kozarca se vraćaju u svoje selo. Odmah nakon povratka Kozarac se pretvara u veliko gradilište, započinje obnova kuća i infrastrukture, obnavljaju se ceste, električna mreža, javna rasvjeta, škola, ponovo se uvode telefoni, dovršava planirani vodovod, a uskoro se očekuje i plinifikacija mjesta. Osim toga obnavlja se i rad [[NK Međimurec Kozarac|Nogometnog kluba "Međimurec",]] kao i [[DVD Kozarac|Dobrovoljnog vatrogasnog društva Kozarac]].

== Gospodarstvo ==

Gospodarsku osnovu Kozarca čine [[ratarstvo]], [[stočarstvo]], [[vinogradarstvo]], [[trgovina]], [[ugostiteljstvo]] i [[obrt]] (autoprijevoz). Stanovnici su se nekad bavili i obradom drveta. U naselju je godinama djelovala poljoprivredna zadruga.

== Kultura ==
* Dobrovoljno vatrogasno društvo Kozarac
* [[Klub mladih i međugeneracijske solidarnosti Kozarac]]
* Kulturni centar

== Obrazovanje ==
* Područna škola Osnovne škole Čeminac

== Poznate osobe ==

== Znamenitosti i zanimljivosti ==
[[Datoteka:Sv.Florian-Kozarac.jpg|200px|mini|Kip svetog Florijana]]
* [[Crkva svetog Emerika (Kozarac)|Crkva sv. Emerika]] izgrađena je 1811. godine. Kozarac je filijala župe Presvetoga Srca Isusova iz [[Čeminac|Čeminca]], [[Baranjski dekanat]] [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|Đakovačko-osječke nadbiskupije]].
* Kip [[Sveti Florijan|svetog Florijana]], zaštitnika vatrogastva preko puta crkve, podignut [[1927.]] (s natpisom: "Zur Ehre Gottes und des hl. Florian") pokraj kojeg je nekad postojala vatrogasna kućica.
* Križno drvo obitelji Herb u središtu sela posvećeno [[Sveti Antun Padovanski|svetom Antunu]].
* Križno drvo (obnovljeno 2013. godine) na izlazu iz sela prema [[Kneževi Vinogradi|Kneževim Vinogradima]] koje je podigao Stefan Schafer [[1942.]] (pokraj [[Kanal Bojana|kanala Bojane]]).

== Šport ==
* [[Nogometni klub "Međimurec" Kozarac]]
* Športsko ribolovno društvo "Piškur" Kozarac
¸+Mladi igrač Leon Baksa koj potiječe iz Kozarca je ostavio traga u povijesti nogometa baranjske lige.

== Vanjske poveznice i izvori ==
* [[Ante Sekulić]]: "[[Hrvatski baranjski mjestopisi]]" (str. 146)
* [[Klub mladih i međugeneracijske solidarnosti Kozarac]]
* [[Davorin Taslidžić]]: "Na vratima naroda, na granici svjetova"
* [[Ladislav Koncz]]: "Hrvatska i mađarska Baranja"

== Galerija fotografija ==
<gallery>
Slika:Kozarac-sjever.jpg | Sjeverni ulaz u Kozarac iz pravca [[Beli Manastir|Belog Manastira]]
Slika:Kozarac-jug.jpg |Južni ulaz u Kozarac iz pravca [[Osijek]]a
Slika:Herb kozarac.jpg|Križno drvo obitelji Herb u središtu sela
</gallery>

{{Čeminac}}

[[Kategorija:Naselja u Baranji]]
[[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]]
[[Kategorija:Nijemci u Hrvatskoj]]

Kozarac (Čeminac) - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica