WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-29T04:59:52Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 29. studeni 2021. u 04:59
Redak 46:		Redak 46:

	==Poveznice==		==Poveznice==
	~~{{Commonscat\|Cossacks}}~~
	* [[Povijest Ukrajine]]		* [[Povijest Ukrajine]]
	* [[Ukrajinski kozaci]]		* [[Ukrajinski kozaci]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-31T12:15:51Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Repin Cossacks.jpg|350px|mini|desno|<center>'''''[[Zaporošci pišu podrugljivo pismo sultanu]]'''''<br>'''[[Ilja Rjepin]]''', [[1880.]] – [[1891.]], ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m <br>Ruski državni muzej, [[Sankt-Peterburg]]</center>]]

[[Datoteka:Pymonenko U pohid 1902.jpg|350px|mini|desno|<center>'''''[[U bitku]]''''': Zaporoški kozaci spremaju se krenuti iz svoga sela u bitku<br>'''[[Mykola Pymonenko]]''', [[1902.]]</center>]]
[[Datoteka:Surikov Pokoreniye Sibiri Yermakom.jpg|mini|350px|<center>[[Vasilij Surikov]], ''Jermak osvaja Sibir'', [[1895.]], ulje, 599 x 285 cm.</center>]]
[[Datoteka:Neft.jpg|mini|350px|<center>Kozačka patrola kod [[Baku]]a [[1905.]]</center>]]
[[Datoteka:Nicholas II and children with Cossacks of the Guard.jpg|mini|350px|<center>Posljednji [[Nikola II., ruski car|ruski car Nikola II.]] u okruženju svoje kozačke straže [[1916.]]</center>]]
[[Datoteka:Skoropadsky - before 1917.jpg|mini|350px|<center>Posljednji vrhovni kozački zapovjednik ukrajinski [[hetman]] [[Pavlo Skoropadskij]] u vrijeme Ruske revolucije [[1917.]]</center>]]

'''Kozaci''' su pripadnici vojničkih, pretežno [[Ukrajinci|ukrajinske]] i [[Rusi|ruske]] etničke skupine, koji se od kraja [[15. stoljeće|15. stoljeća]] pojavljuju na [[Crno more|crnomorskim]] [[stepa]]ma, području južnog [[Dnjepar|Dnjepra]] i [[Don]]a, tvoreći vojničku [[Tursko Carstvo|protuosmansku]] obrambenu ali i ofenzivnu vojnu pokrajinu.<ref>[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=20512 Enciklopedija.Izmk]</ref>

Porijeklo [[Kozačka kultura|kulture kozaka]] do danas nije posve temeljito istraženo. Sam naziv »Kozaci« uslijedio je nakon naziva »Zaporošci« tek u 15. stoljeću, a pretpostavlja se da su iste skupine ratnika ratovale i pod drugim nazivima povezanim s riječju »Rus'« (sinonim za srednjovjekovnu Ukrajinu)<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkPath=pages\R\U\RushDA.htm Rus’ - The former name of Ukraine.]</ref> već od 10. stoljeća kada se ista pojava bilježi u povijesnim dokumentima. Specifičan izgled izvornih kozačkih ratnika obrijanih glava s repićem u predjelu tjemena te puštenim elegantnim dugim brkovima susreće se još u srednjovjekovlju (slični obrisi kulture se nalaze kod [[Kelti|Kelta]]), a prva istaknutija osoba s takvim izgledom bio je Veliki kijevski knez [[Svjatoslav., veliki knez Kijeva|Svjatoslav Ihorovyč]].<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkPath=pages/S/V/SviatoslavIIhorovych.htm Sviatoslav I Ihorovych, prince of Kyiv (de jure from 945, de facto from 964) and noted military commander.]</ref>

Ukrajinski stručnjaci tumače da kozačka kultura ima svoje korijene najkasnije još iz razdoblja [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]] kada se jug [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Rusija|Rusije]] nalazio u kontinuiranim sukobima sa raznim [[Euroazija|euroazijskim]] narodima.<ref>[http://litopys.org.ua/chevalier/shevl02.htm#pos2 Розвідка про землі, звичаї, спосіб правління, походження та релігію козаків.]</ref> Taj prostor ipak je bio naseljen [[Istočni Slaveni|slavenskim stanovnicima]], djelomično i pripadnicima iz plemena [[Bijeli Hrvati|Bijelih Hrvata]],<ref>[http://primordial.org.ua/archives/573 Олег Гуцуляк: Червона Русь і Біла Хорватія]</ref><ref>[http://litopys.org.ua/hrushrus/iur10407.htm ДУЛЇБИ, БУЖАНЕ І ВОЛИНЯНЕ, ЧЕРВЕНСЬКІ ГОРОДИ, ЛЇТОПИСНІ „ХОРВАТИ", „БІЛА ХОРВАТІЯ" І ХОРВАТСЬКЕ ПИТАННЄ.]</ref> za koje se pretpostavlja da su jedna od skupina koja je sudjelovala u formiranju prvih kozačkih pokreta.<ref>[http://exlibris.org.ua/cossacks/r104.html ІСТОРІЯ Й ТОПОГРАФІЯ ВОСЬМИ ЗАПОРІЗЬКИХ СІЧЕЙ]</ref><ref>[http://litopys.org.ua/scherer/sher02.htm ЛІТОПИС МАЛОРОСІЇ, АБО ІСТОРІЯ КОЗАКІВ-ЗАПОРОЖЦІВ]</ref> Kozačka kultura se također u više istraživanja povezuje sa [[Kelti]]ma te [[Skiti]]ma i [[Sarmati]]ma, inače vojnički nastrojenim narodima [[Iranski narodi|iranskog porijekla]] koji su više stoljeća živjeli na prostoru južne Ukrajine i Rusije. To se posebno očitava u načinu ratovanja i vrsti oružija.<ref>[http://about-ukraine.com/index.php?text=624 Історія Козацтва: Меч Арія символ України]</ref>

Prva kozačka utvrda odnosno središte [[Zaporoška Sič]]<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\Z\A\ZaporozhianSich.htm Zaporozhian Sich (Zaporizka Sich).]</ref> osnovano je u južnoj Ukrajini na rijeci [[Dnjepar]]. Ondje se formirao snažan »kozački pokret« koji će u sljedećem razdoblju postati sinonim za neovisnu ukrajinsku politiku u borbi protiv [[Poljaci|poljskih]] i [[Krimski Tatari|tatarskih]] okupanata. Takozvani [[Zaporoški kozaci]], u početku [[Ukrajinci|ukrajinski]] seljaci i lovci, povest će nekoliko velikih ustanaka protiv [[Poljsko-Litavska Unija|poljske vlasti]], sustavno će pljačkati tatarska središta na poluotoku [[Krim]]u, a širenjem [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] dio njih će biti uključen u redove ruske carske vojske.<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/pages/C/O/Cossacks.htm Cossacks.]</ref> Hrabar, neovisan i pustolovan život Zaporoških kozaka formirao je specifičnu kozačku vojnu kulturu (vrijednu divljenja u mnogim [[Europa|europskim]] ustanovama tog razdoblja) koja će se kasnije širiti [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]]. Objedinjavanjem [[Ukrajinci|ukrajinskih]] i [[Rusi|ruskih]] vojnih skupina<ref>[http://vilne.org.ua/index.php?option=com_content&view=article&id=3604:krovdonskyhkozakiv&catid=9:konkursi&Itemid=6 Коли в жилах — кров донських козаків …]</ref> formiraju se [[Donski kozaci]],<ref>[http://www.day.kiev.ua/290784 Serge Jaroff's Don Cossack Choir.]</ref><ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/pages/B/U/BulavinKondratii.htm Bulavin, Kondratii.]</ref> a nakon njih slijedi niz kozačkih organizacija.<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages\A\Z\AzovCossackHost.htm Azov Cossack Host (Azovske kozatske viisko).]</ref> Među njima posebno se ističu [[Kubanski kozaci]]<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\K\U\KubanCossackHost.htm Kuban Cossack Host. The only formation of Ukrainian Cossacks that existed until the final days of tsarist rule.]</ref> koji se smatraju izravnim potomcima [[Zaporoški kozaci|Zaporoških kozaka]].

Prema istraživanjima stručnjaka [[Susanne Luber]] i [[Peter Rastankowski|Petera Rastankowskog]] stvoreni su zaključci da su [[Ukrajinci]] činili veliku većinu ljudstva u prvim kozačkim sastavima i formiranju kozačke kulture i pokreta, točnije: 82% Ukrajinci i [[Bjelorusi]], 8.4% [[Rusi]], 4.8% [[Poljaci]] i 4.8% [[Litavci]].<ref>[http://www.flipkart.com/book/cossacks-religion-early-modern-ukraine/0199247390#previewbook Serhii Plokhy: The Cossacks And Religion In Early Modern Ukraine, Oxford University Press, 2002.]</ref>
{{glavni|Ukrajinski kozaci}}

==Porijeklo naziva==
Skupine slobodnih ratnika koje su funkcionirale na sličan način kao kasnije prozvani kozaci nalaze se u pred [[Vikinzi|vikinškom]] razdoblju. Takve skupine posebno su specifične za južnu Ukrajinu i ušće [[Dnjepar|Dnjepra]] odnosno prostor između [[Bizant|Bizanta]], istočne Europe i [[Euroazija|Euroazije]]. Riječi koje upućuju na prve poznate kozačke skupine pronalaze se u [[Bizant|bizantskim]] zapisima gdje ih se oslovljava kao stražare i ratne plaćenike, te u [[Kumani|kumanskom]] rječniku početkom 13. stoljeća.<ref>[http://www.scribd.com/doc/30468878/Povijest-Ukrajine-knjiga-2010 Povijest Ukrajine: Formiranje ukrajinskih kozaka i Zaporoške Siči, 2010.]</ref> Riječ «kozak» koja se sigurnošću odnosi na [[Istočni Slaveni|Istočne Slavene]] prvi puta je zabilježena 1492., kada se [[Krim|Krimski kan]] požalio na vojnu snagu kozaka koja je počela predstavljati ozbiljnu opasnost za tatarska središta na krajnjem jugu [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Rusija|Rusije]]. Riječ je turkijskog porijekla i u originalnom prijevodu vjerojatno označava vrstu »'''bijele guske'''«, kako su [[Tatari]] imenovali pridošle vitke i svjetlopute istočne [[Slaveni|Slavene]], uglavnom [[Ukrajinci|Ukrajince]] i [[Rusi|Ruse]].

Riječ »kozak« kasnije počinje označavati '''»slobodnog čovjeka«'''<ref>[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=20512 Enciklopedija.ink]</ref> koji ne priznaje vlast [[Tatari|tatarskih]] klanova [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]]. Po raspadu [[Osmanlije|osmanskog]] protektorata, strahopoštovan naziv »kozak« preuzimaju ukrajinski i ruski prebjezi, trajno naselivši slabije naseljeni krajnji jug današnje [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Rusija|Rusije]] poznat kao »[[Divlja polja]]«, prostore uz obalu [[Crno more|Crnog mora]] i [[Azovsko more|Azovskog mora]]. Prve kozačke skupine u Ukrajini imale su i vlastiti slavenski naziv »[[Zaporošci]]« (»iza riječnih pragova Dnjepra«) no kako [[Ukrajinci]] tada nisu imali vlastitu državu i suverenitet taj slavenski naziv nije ušao u službenu međunarodnu uporabu. Širenjem kozačkog pokreta među slavenskom populacijom na širim prostorima [[Poljsko-Litavska Unija|Poljsko-Litavske Unije]] i [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]], u međunarodnim dokumentima je preuzet turkijski naziv »Kozaci« prenjet sa tih slabije naseljenih koloniziranih prostora južne Ukrajine koji su se službeno nalazili pod protektoratom [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Time je naziv »Kozak« posato službeni naziv u obližnjim imperijima i postepeno među samim kozacima.

Siromašni kozaci u samom početku pljačkaju svoje neprijatelje i stječu ratni plijen, između ostalog konje, oružje i odjeću te tako postaju sve bolje naoružani i dostojanstveno odjeveni. Obrazovaniji, imućniji i elegantniji kozaci u 16. stoljeću postaju simbol ukrajinske neovisnosti, a formiranjem Ruskog Carstva u 18. stoljeću postaju prepoznatljivi kao »kršćanski vitezovi« te ponosni čuvari granica [[Rusko Carstvo|Ruskog imperija]]. Vrhovni politički i vojni zapovjednik kozaka bio je »[[Hetman]]«, a pripajanjem ukrajinske države [[Zaporoška Republika|Zaporoške Republike]] [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]] početkom 18. stoljeća, njegova je funkcija podređena moskovskom odnosno ruskom caru. »Hetman« je riječ [[Njemačka|njemačkog]] porijekla, označava »glavu« ili »glavešinu«.

==Povijest==
Prva prepoznatljiva kozačka naselja formiraju se u [[Zaporižžja|Zaporižžji]] na ukrajinskom Dnjepru ([[Zaporoški kozaci]]), te ona ruska na Donu ([[Donski Kozaci]]). Uz seljačka gazdinstva, isprva s rodovskim oblicima zajednice, karakterizira ih stalna vojna pripravnost, o čemu odlučuje vojno vijeće (''[[Rada]], [[Krug]]'') koje izabire vrhovnog glavara i ratnoga vođu (kod zaporoških ''[[hetman]]'', kod donskih ''[[ataman]]''), te druge starješine koji se postupno izdvajaju u viši socijalni sloj, ili se iz njega regrutiraju.

Osim što kozaci ratuju samostalno protiv Tatara i Osmanlija, stvaraju česte saveze sa vlastima u kraljevskoj [[Varšava|Varšavi]] i carskoj [[Moskva|Moskvi]]. Česti napadi Zaporoških kozaka na turska središta bili su uzrok pokretanja službenog rata između [[Poljsko-Litavska Unija|Poljsko-Litavske Unije]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Kozačka vojska u nekoliko je navrata zaštitila širu okolicu Moskve pred turskom i tatarskom najezdom. [[Poljaci]] su u svojim redovima imali registrirane kozačke snage koje su često ratovale u službi poljske vojske, a za uzvrat ukrajinsko stanovništvo je imalo određene povlastice u sklopu [[Poljsko-Litavska Unija|Poljsko-Litavske Unije]]. Formiranjem Ruskog Carstva te objedinjavanjem pojedinih ruskih i ukrajinskih vojnih snaga, kozačke skupine se uključuju i u velike pothvate kao što su osvajanje [[Sibir]]a. U vrijeme [[Ruski carevi|ruskog cara]] [[Ivan IV. Grozni|Ivana IV.]] posebno se ističe ataman [[Jermak Timofejevič]] te osvajanje [[Azov]]a [[1637.]] godine. Dio kozačkih snaga ne prihvaća rusku centralističku politiku pa bježi u razne europske zemlje, kako na [[Crno more|crnomorskom]] jugu tako i na [[Baltičko more|baltičkom]] sjeveru. Poljski redatelj (povjesničar) [[Jerzy Hoffman]] u svom dokumentarnom filmu o povijesti Ukrajine naglašava ogromnu ulogu ukrajinskih kozaka u osvajanju [[Daleki istok|Dalekog istoka]] i [[Kavkaz]]a u Rusiji. Tvrdi da bez ukrajinske potpore vlast u [[Moskva|Moskvi]] ([[Rusko Carstvo]]) nikada ne bi ostvarilo takve pothvate i konačno formirala najveći svjetski imperij.<ref>[http://www.columbia.edu/cu/ufc/films/library_birth_of_nation.html Zodiak Jerzy Hoffman Film Production Ltd., 2008. ]</ref><ref>[http://wn.com/jerzy_hoffman Ukraine - The Birth of a Nation.]</ref>

Kozaci su u svojoj iznimnoj borbi imali potporu [[Rusko Carstvo|Rusije]] i [[Poljsko-Litavska Unija|Poljske]], ali ih u isto vrijeme obje države nastoje kontrolirati s obzirom na vlastite suprotstavljene interese. Obje države pokušavaju spriječiti njihov utjecaj na unutrašnje državne prilike u kojima se kozaci često javljaju s podrškom [[Seljački ustanci|seljačkim ustancima]], posebno u središnjoj Ukrajini. Tako je ustanak [[Zaporoški kozaci|Zaporoških kozaka]] pod vodstvom hetmana [[Bogdan Hmeljnicki|Bogdana Hmeljnickog]] stvorio neovisnu ukrajinsku državu [[Zaporoška Republika|Zaporošku Republiku]] koja je 1654. stvorila kratkoročnu uniju sa [[Moskovsko Carstvo|Moskovskim Carstvom]] odnosno [[Rusija|Rusijom]]. U južnoj Rusiji poznat je ustanak [[Donski kozaci|Donskih kozaka]] pod vodstvom atamana [[Jemaljan Pugačov|Jemaljana Pugačova]] ([[1733.]]) godine, širi svoj utjecaj od [[Povolžje|Povolžja]] do Sibira, dovodeći moćnu rusku caricu [[Katarina II. Velika|Katarinu II.]] u zabrinjavajući položaj. Lomljenjem takvih otpora, kozaci postupno dolaze pod neposrednu carsku vlast, koja napokon postavlja i same kozačke starješine, a kozačka konjica postaje dio ruskih graničarskih postrojba.

Kako se [[Rusko Carstvo]] širilo na jug ([[Krim]], [[Kuban]] i dr.) i istok ([[Ural (gorje)|Ural]], [[Sibir]]), kozaci se raseljavaju te se javljaju i druge kozačke skupine: [[Uralski kozaci|Uralski]], [[Povološki kozaci|Povološki]], [[Kubanski kozaci|Kubanski]], [[Orenburški kozaci|Orenburški]], [[Sibirski kozaci]] i dr. Za [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] [[1917.]] godine i ruskog građanskog rata koji je uslijedio, kozaci se mahom bore na strani bijelih (monarhista), ali ih poslije koristi i [[Crvena armija]] u kojoj tvore znamenitu [[Crvena konjica|Crvenu konjicu]]. Posljednji službeni kozački hetman na prostoru Ukrajine je [[Pavlo Skoropadskij]], a u Rusiji su posebno bili značajni [[Kubanski kozaci|Kubanski]] i [[Donski kozaci]]. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] većina kozačkih skupina ratovat će na strani nacističke Njemačke posebno jer nisu podilazili [[SSSR|sovjetsko]]-[[Komunizam|komunističkim]] vlastima. Kubanski kozaci imali su probleme i za vrijeme [[Holodomor]]a (1933.) kada ih je značajan dio raseljen, pritvoren ili ubijen. Nakon rata i [[Rusifikacija|rusifikacijskog]] procesa ponovno su vraćeni u redove Crvene armije pod rukovodstvom [[Staljin]]a, a značajan dio njihovih pripadnika nikada se nije vratio iz drugih krajeva [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] u rodni ruski [[Kuban]].

==Kultura==
Hrabar, slobodan i pustolovan život Kozaka, uljepšan [[Romantizam|romantikom]] ili zagorčen [[Socrealizam|socrealizmom]], značajna je tema ukrajinske i ruske [[Književnost|književnosti]] od [[Gogolj]]a (»[[Taras Buljba]]«), [[Mihail Šolohov|Šolohov]]a (»[[Tihi Don]]«) do [[Isak Babelj|Isaka Babelja]] ([[Crvena konjica]]). U [[Slikarstvo|slikarstvu]] su često tema povijesnih, romantičarskih, ali i [[Realizam (likovna umjetnost)|realističkih]] slika poput »[[Zaporošci pišu podrugljivo pismo sultanu]]« slavnog slikara (kozačkog podrijetla) [[Ilja Rjepin|Ilje Rjepina]]. U [[Glazba|glazbi]] i [[folklor]]istici poznati su brzi folklorni plesovi »[[kozačok]]« i »[[hopak]]« koji su postali opći [[stereotip]] kozačke zabave.

Ipak, kozaci nisu samo prepoznatljivi po vojničkoj vještini i veseloj naravi. Među kozacima se ističu i jedni od najobrazovanijih ljudi u Europi poput hetmana [[Ivan Stepanovič Mazepa|Ivana Mazepe]]. Povijest je zabilježila da je hetman [[Pilip Orlik]] napisao jedan od prvi demokratskih ustava u svijetu. S druge strane, govoreći o kozačkoj poprilično demokratskoj samoorganizaciji i načinu međusobnog ustroja, kako države [[Zaporoška Republika|Zaporoške Republike]] tako i samo kozačkog društva u Ukrajini, dolazi se do spoznaje da su kozaci spadali u jednu od najobrazovanijih populacija [[Europa|Europe]] svog vremena. Kozaci su ujedno činili značajan dio obrazovane populacije u [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]].

==Izvori==
{{izvori|2}}

==Literatura==
* [https://www.yumpu.com/xx/document/view/59716979/kozacki-ratovi-za-nezavisnost Kozački ratovi za nezavisnost, Sergej Burda, Zagreb - HUD, 2017.]

==Poveznice==
{{Commonscat|Cossacks}}
* [[Povijest Ukrajine]]
* [[Ukrajinski kozaci]]
* [[Povijest Rusije]]
* [[Ruski kozaci]]
* [[Tatari]]
* [[Hajduci]]
* [[Hajdamaci]]
* [[Uskoci]]

==Vanjske poveznice==
* [http://www.encyclopediaofukraine.com/pages/C/O/Cossacks.htm The history of Cossacks, eng.]
* [http://www.CossackWeb.narod.ru/ Kozaci - eng., rus., spa., fre.]

[[Kategorija:Ruska vojna povijest]]
[[Kategorija:Povijest Ukrajine]]

Kozaci - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica