WikiSysop: file->datoteka

2022-04-29T23:18:38Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 23:18
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Kotromanići'''-->[[~~File~~:Tvrtko I Kotromanic grb.png\|mini\|200px\|Suvremena rekonstrukcija grba [[Tvrtko I. Kotromanić\|Tvrtka I. Kotromanića]]]]		<!--'''Kotromanići'''-->[[Datoteka:Tvrtko I Kotromanic grb.png\|mini\|200px\|Suvremena rekonstrukcija grba [[Tvrtko I. Kotromanić\|Tvrtka I. Kotromanića]]]]
	[[Datoteka:Rodoslovlje Kotromanića.png\|mini\|200px\|Rodoslovlje Kotromanića]]		[[Datoteka:Rodoslovlje Kotromanića.png\|mini\|200px\|Rodoslovlje Kotromanića]]
	[[Datoteka:Država_Kulinića.png\|mini\|Posjedi Kulinića krajem 12. i početkom 13. stoljeća, koju su baštinili Kotromanići\|200px]]		[[Datoteka:Država_Kulinića.png\|mini\|Posjedi Kulinića krajem 12. i početkom 13. stoljeća, koju su baštinili Kotromanići\|200px]]
Redak 41:		Redak 41:

	== Posjedi ==		== Posjedi ==
	[[~~File~~:Crown_of_Elizabeth_Kotromanic_in_Zadar.JPG\|mini\|200px\|Kruna [[Elizabeta Kotromanić\|Elizabete Kotromanić]], hrvatsko-ugarske, te poljske kraljice po udaji za [[Ludovik I. Anžuvinac\|Ludovika I. Anžuvinca]]; nakon njegove smrti 1382. god. nastavila je vladati kraljevstvima kao regentica, do svoje smrti 1387. Kruna se čuva u [[Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru\|benediktinskom samostanu u Zadru]]]]		[[Datoteka:Crown_of_Elizabeth_Kotromanic_in_Zadar.JPG\|mini\|200px\|Kruna [[Elizabeta Kotromanić\|Elizabete Kotromanić]], hrvatsko-ugarske, te poljske kraljice po udaji za [[Ludovik I. Anžuvinac\|Ludovika I. Anžuvinca]]; nakon njegove smrti 1382. god. nastavila je vladati kraljevstvima kao regentica, do svoje smrti 1387. Kruna se čuva u [[Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru\|benediktinskom samostanu u Zadru]]]]
	Glavni posjedi nalazili su im se [[Vrhbosna\|u srednjoj Bosni, u dolini rijeke Bosne]] do [[Stari grad Vranduk\|Vranduk]]a i u župi [[Lašva\|Lašvi]], koju su darovali [[Hrvatinić\|Hrvatinićima]]. Od značajnijih gradova posjedovali su [[Visoko (BiH)\|Visoko]], [[Kraljeva Sutjeska\|Sutjesku]], [[Bobovac]], [[Fojnica\|Fojnicu]] i [[Kreševo]] te okolna rudarska naselja. Smrću Hrvoja Vukčića Hrvatinića stekli su [[Donji krajevi\|Plivsku i Lučku župu s Jajcem]], u kojem su stolovala dva posljednja kralja u [[Bosna\|Bosni]].<ref>{{Citiranje weba\|url=https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58179\|title=Stjepan Tomašević {{!}} Hrvatska enciklopedija\|work=enciklopedija.hr\|accessdate=2020-12-26}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|url=https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58178\|title=Stjepan Tomaš {{!}} Hrvatska enciklopedija\|work=enciklopedija.hr\|accessdate=2020-12-26}}</ref>		Glavni posjedi nalazili su im se [[Vrhbosna\|u srednjoj Bosni, u dolini rijeke Bosne]] do [[Stari grad Vranduk\|Vranduk]]a i u župi [[Lašva\|Lašvi]], koju su darovali [[Hrvatinić\|Hrvatinićima]]. Od značajnijih gradova posjedovali su [[Visoko (BiH)\|Visoko]], [[Kraljeva Sutjeska\|Sutjesku]], [[Bobovac]], [[Fojnica\|Fojnicu]] i [[Kreševo]] te okolna rudarska naselja. Smrću Hrvoja Vukčića Hrvatinića stekli su [[Donji krajevi\|Plivsku i Lučku župu s Jajcem]], u kojem su stolovala dva posljednja kralja u [[Bosna\|Bosni]].<ref>{{Citiranje weba\|url=https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58179\|title=Stjepan Tomašević {{!}} Hrvatska enciklopedija\|work=enciklopedija.hr\|accessdate=2020-12-26}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|url=https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58178\|title=Stjepan Tomaš {{!}} Hrvatska enciklopedija\|work=enciklopedija.hr\|accessdate=2020-12-26}}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T09:42:55Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[File:Tvrtko I Kotromanic grb.png|mini|200px|Suvremena rekonstrukcija grba [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I. Kotromanića]]]]
[[Datoteka:Rodoslovlje Kotromanića.png|mini|200px|Rodoslovlje Kotromanića]]
[[Datoteka:Država_Kulinića.png|mini|Posjedi Kulinića krajem 12. i početkom 13. stoljeća, koju su baštinili Kotromanići|200px]]
[[Datoteka:State_of_croatia-hungary.png|mini|200px|Hrvatske zemlje za prije početka vladavine Stjepana II. Kotromanića]]
[[Datoteka:Croat realms in the first half of 14th century.png|thumb|right|200px|Posjedi Šubića, Babonića i Kotromanića u zemljama početkom 14. stoljeća]]

'''Kotromanići''' su [[dinastija]] koja je vladala [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovnom Bosnom]] <ref>{{Citiranje časopisa|title=Kotromanići {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=33481|accessdate=2020-07-07}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|title=Karatay - MEDIEVAL BOSNIAN ROYAL DYNASTY KOTROMANIDS - Transoxiana Eran ud Aneran|url=https://web.archive.org/web/20110927023531/http://www.transoxiana.org/Eran/Articles/karatay.html|date=2011-09-27|accessdate=2020-07-07}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Čošković|first=Pejo|authorlink=|coauthors=|title=Hrvatski biografski leksikon|url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=249|date=|year=|month=|journal=|volume=|issue=|pages=|id=|accessdate=2020-07-07}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=|first=|authorlink=|coauthors=|title=Kotromanić Dynasty {{!}} Bosnian history|url=https://www.britannica.com/topic/Kotromanic-dynasty|date=|year=|month=|journal=|volume=|issue=|pages=|id=|language=en|accessdate=2020-07-07}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://povijest.hr/nadanasnjidan/prvi-bosanski-kralj-tvrtko-i-potomak-hrvatskog-bana-pavla-subica-1391/|title=Tvrtko I. Kotromanić – prvi i najmoćniji bosanski kralj – 1391.|date=2020-03-09|work=Povijest.hr|language=hr|accessdate=2020-07-07}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://povijest.net/prijezda/|title=Ban Prijezda I {{!}} Hrvatski povijesni portal|last=Lukic|first=Zlatko|language=en-US|accessdate=2020-07-07}}</ref>, isprva kao banovi, a kasnije i kao kraljevi, približno od [[1250.]] do [[1463.]] Podrijetlo joj nije razjašnjeno (postoje različite spekulacije o tom, prikaz kojih se može naći u djelima [[Mavro Orbini|Orbinija]] i [[Dominik Mandić|Mandića]]), prema jednim teorijama je iz krajeva oko [[Kutina|Kutine]]. Moguće je i da potječu iz [[Donji krajevi|Donjih kraja]].<ref name="ReferenceA">Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 199.</ref> Postoji teorija stariji povjesničara da su Kotromanići germanskog podrijetla.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Hrvatski obiteljski leksikon|url=http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=20472}}</ref>

Tijekom cijele vladavine Kotromanići su bili, tješnje ili slabije, vazalski povezani s hrvatsko-ugarskim kraljevima.

== Povijest ==
=== Podrijetlo i uspon ===
[[Datoteka:Rodoslovlje_banova_u_Bosni.png|mini|200px|Rodoslovlje Kotromanića, kao banova u [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Bosni]]]]
[[Datoteka:Rodoslovlje_kraljeva_u_Bosni.png|mini|200px|Rodoslovlje Kotromanića, kao kraljeva u [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Bosni]]]]
Prvi poznati član dinastije, ban [[Prijezda I. Kotromanić|Prijezda I.]] (o. 1250. - nakon 1287.), bio je rođak i nasljednik bana [[Matej Ninoslav|Mateja Ninoslava]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=43874|title=Ninoslav, Matej {{!}} Hrvatska enciklopedija|work=enciklopedija.hr|accessdate=2020-12-26}}</ref> Prijezdu su naslijedili sinovi [[Prijezda II. Kotromanić|Prijezda II.]] i [[Stjepan I. Kotromanić|Stjepan I.]], zvan Kotroman, po kojem je dinastija dobila ime.<ref name="ReferenceA"/> Banovali su zajedno približno do 1290. godine, a potom je čast bosanskog bana obnašao sam Stjepan. Postoji i teorija da je hrvatski<ref>vidi članak [[Borić (ban)]]</ref> velikaš Borić bio predak Kotromanića.<ref>{{Citiranje weba|url=https://books.google.de/books?id=kVROCwAAQBAJ&pg=PP72&dq=Ban+Bori%C4%87&hl=de&sa=X&ved=0ahUKEwiI556sg8XYAhVR6KQKHQPdAxEQ6AEIQTAE#v=onepage&q=Ban%20Bori%C4%87&f=false|title=Erfurter Wappenbuch.|author=Rolf-Torsten Heinrich|date=2015|work=|language=njemački|publisher=BoD – Books on Demand|accessdate=04. ožujka 2019}}</ref>

Godine [[1301.]] Kotromanići su izgubili vlast u Bosni u korist hrvatske velikaške obitelji [[Šubići|Šubića]].<ref name="ReferenceA"/> Stjepana I. potisnuo je [[Mladen I. Šubić Bribirski|Mladen I. Bribirski]], koji je zavladao [[Bosna|Bosnom]]. Nakon višegodišnjeg izgnanstva Stjepana I. naslijedio je sin [[Stjepan II. Kotromanić|Stjepan II]]., kao vazal [[Mladen II. Šubić Bribirski|Mladena II. Bribirskoga]]. Taj odnos je prekinut nakon [[Bitka kod Bliske|bitke kod Blizne]] [[1322.]], te je [[Stjepan II. Kotromanić|Stjepan II]] postao vazal izravno hrvatsko-ugarskom kralju [[Ludovik I. Anžuvinac|Ludoviku Velikom]].

Za svoje vladavine je znatno proširio svoje posjede. Proširio je svoju vlast na [[Humska zemlja|Hum]], [[Usora i Soli|Usoru (sa Solima)]], a [[1326.]] godine iskoristio je feudalnu anarhiju u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i stekao vlast u [[Završje, BiH|Završju]] (Tropolju). Njegova kći [[Elizabeta Kotromanić|Elizabeta]] udala se za ugarsko-hrvatskog kralja [[Ludovik I. Anžuvinac|Ludovika I. Anžuvinca]].

[[Datoteka:Skrinja Sv Simuna HAZU smrt Stjepana II Kotromanica 17062008.jpg|mini|200px|Smrt Stjepana II. Kotromanića, detalj sa [[Škrinja Sv. Šimuna|škrinje Svetog Šimuna]]]]

Stjepana II. naslijedio je nećak [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtko I.]] (ban 1353.-77.; kralj 1377.-91.), najistaknutiji vladar iz dinastije. Od vremena njegove vladavine plemićki sabor (stanak) je birao vladare isključivo iz roda Kotromanića. U savezu s kraljem Ludovikom I. i srpskim knezom [[Lazar Hrebeljanović|Lazarom Hrabljenovićem]], Tvrtko je porazio moćnog srpskog velikaša Nikolu Altomanovića te preuzeo zapadni dio njegovih oblasti s Polimljem, te gornje [[Podrinje]], Gacko i još neka mjesta, a [[1377.]] zauzeo je [[Trebinje]], [[Konavle]] i Dračevicu i proglasio se kraljem Bosne i [[Srbi|Srba]].<ref>Povijest Hrvata, srednji vijek, str. 239.</ref> Sredinom [[1390.]] proširio je vlast na većinu [[Dalmacija|Dalmacije]], osim [[Zadar|Zadra]], te se okitio naslovom ''kralja Hrvatske i Dalmacije''.<ref name="ReferenceB">Povijest Hrvata, srednji vijek, str. 378.</ref>

Za Tvrtkova nasljednika [[Stjepan Dabiša|Stjepana Dabiše]] (1391.-95.) ojačala je moć drugih velikaša [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], [[Pavao Radenović|Pavla Radenovića]] i [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića Kosače]], koji su utjecali na izbor pojedinih vladara u Bosni. Godine [[1393.]] Dabiša je u [[Đakovo|Đakovu]] morao sklopiti ugovor o nasljeđivanju s hrvatsko-ugarskim kraljem [[Žigmund Luksemburški|Žigmundom]] kojim su njegovi posjedi smanjeni, a ostatak je nakon njegove smrti trebao izravno pripasti (hrvatsko-ugarskom) kralju te se morao odreći pretenzija na hrvatsku krunu.<ref name="ReferenceB"/> Nakon kratke vladavine Dabišine udovice [[Jelena Gruba|Jelene Grube]] (1395.-98.), na prijestolje u Bosni su došli [[Stjepan Ostoja]] (1398-1404., 1409-18), [[Tvrtko II. Kotromanić|Tvrtko II. Tvrtković]] (1404.-09., 1421.-43. ), [[Stjepan Ostojić]] (1418.-21.) te [[Stjepan Tomaš Kotromanić]] (1443.-61.).

Za vladavine Stjepana Tomaša došlo je do unutrašnjeg sukoba s moćnim velikašom [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepanom Vukčićem Kosačom]], kojeg je primirila tek turska opasnost, ali samo za kratko.

=== Pad dinastije ===

[[Datoteka:Medieval_lands_in_Bosnia_before_the_fall.png|mini|200px|Srednjovjekovne zemlje u Bosni, netom prije pada.]]
[[Datoteka:Fall_of_Bosnia_estates.png|mini|200px|Velikaški posjedi u srednjovjekovnoj Bosni, netom prije pada.]]
[[Datoteka:Division_of_Vrhbosna_on_Kraljevina_and_Pavlovina.png|thumb|200px|Podjela na [[Kraljeva zemlja|Kraljevinu]] i [[Zemlja_Pavlovića|Pavlovinu]], između [[Kotromanići|Kotromanića]] i [[Pavlovići (bosanska vlastela)|Pavlovića]]]]

Tomaša je naslijedio sin [[Stjepan Tomašević]] (1461.-1463.) koji je dvor preselio iz Trstivnice (Kraljeva Sutjeska) u Jajce zbog neprestane [[Osmanlije|osmanske]] prijetnje. Suoćen s turskom opasnošću, kralj je zatražio pomoć i krunu od [[papa|pape]] [[Pio II.|Pija II.]] koji je u studenom [[1461.]] poslao izaslanike u [[Jajce]] da okrune Stjepana Tomaševića.<ref>Povijest Hrvata, srednji vijek, str. 383.</ref>

Godine [[1462.]] sklopio je savez s kraljem [[Matija Korvin|Matijašem Korvinom]] i uskratio plaćanje danka sultanu. Nato je sultan [[Mehmed II. Osvajač]], na proljeće [[1463.]] godine poslao vojsku u Bosnu. [[Stjepan Tomašević|Stjepan]] je pobjegao s dvorom iz [[Jajce|Jajca]] u [[Ključ]] koji je turska vojska opsjela. Nakon predaje, Turci su pogubili [[Stjepan Tomašević|Stjepana]] i njegovog strica [[Radivoj Ostojić|Radivoja Ostojića]], a dinastija Kotromanića nestala je osmanskim osvajanjem njihovih posjeda u [[Kraljeva zemlja|(središnjoj) Bosni]]. Stjepanova maćeha [[Katarina Kosača-Kotromanić|Katarina Kosača]] i njegova supruga [[Jelena Branković (Mara)|kraljica Mara]] pobjegli su u Hrvatsku i Dalmaciju; njegovu djecu, Žigmunda i Katarinu su zarobili Turci, te ih odveli zajedno s oko sto tisuća robova.<ref name="ReferenceC">Povijest Hrvata, srednji vijek, str. 385.</ref> [[Žigmund Tomašević|Žigmund (Sigismund) Kotromanić Tomašević]], koji je u vrijeme pada (središnje) Bosne vjerojatno imao između 7 i 12 godine, postao je musliman i - pod imenom Ishak-beg (Kraljević, turski Kraloğlu) postao visoki otomanski časnik i državni dužnosnik.

Godine [[1465.]] sultan je nasuprot bosanskom kralju i banu [[Nikola Iločki|Nikoli Iločkom]], kojeg je imenovao kralj Matijaš Korvin, postavio na vlast u (središnjoj) Bosni, [[Matija Radivojević|Matiju Radivojevića]], sina Radivoja Kotromanića, koji se kao turski eksponenat zadržao na vlasti do oko [[1471.]] godine.<ref name="ReferenceC"/>

== Posjedi ==
[[File:Crown_of_Elizabeth_Kotromanic_in_Zadar.JPG|mini|200px|Kruna [[Elizabeta Kotromanić|Elizabete Kotromanić]], hrvatsko-ugarske, te poljske kraljice po udaji za [[Ludovik I. Anžuvinac|Ludovika I. Anžuvinca]]; nakon njegove smrti 1382. god. nastavila je vladati kraljevstvima kao regentica, do svoje smrti 1387. Kruna se čuva u [[Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru|benediktinskom samostanu u Zadru]]]]
Glavni posjedi nalazili su im se [[Vrhbosna|u srednjoj Bosni, u dolini rijeke Bosne]] do [[Stari grad Vranduk|Vranduk]]a i u župi [[Lašva|Lašvi]], koju su darovali [[Hrvatinić|Hrvatinićima]]. Od značajnijih gradova posjedovali su [[Visoko (BiH)|Visoko]], [[Kraljeva Sutjeska|Sutjesku]], [[Bobovac]], [[Fojnica|Fojnicu]] i [[Kreševo]] te okolna rudarska naselja. Smrću Hrvoja Vukčića Hrvatinića stekli su [[Donji krajevi|Plivsku i Lučku župu s Jajcem]], u kojem su stolovala dva posljednja kralja u [[Bosna|Bosni]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58179|title=Stjepan Tomašević {{!}} Hrvatska enciklopedija|work=enciklopedija.hr|accessdate=2020-12-26}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58178|title=Stjepan Tomaš {{!}} Hrvatska enciklopedija|work=enciklopedija.hr|accessdate=2020-12-26}}</ref>

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Literatura ==

* ''Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. XI, Zagreb, 2006.'' {{ISBN|953-7224-11-2}}
* ''Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003.'' {{ISBN|953-0-60573-0}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/322899/Kotromanic-dynasty/ Britannica Online]
* [https://web.archive.org/web/20080913132952/http://povijest.net/index.php/Bosna-u-srednjem-vijeku/Politicke-prilike-srednjovjekovne-Bosne-3-Kuce-i-dinastije.html Hrvatski povijesni portal] - Političke prilike srednjovjekovne Bosne (3) - Kuće i dinastije
* [http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/srp_kotr.html HercegBosna.org] - O podrijetlu i vlasti Kotromanića

[[Kategorija:Vladarske dinastije]]
[[Kategorija:Bosanska i humska vlastela]]
[[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]]
[[Kategorija:Kotromanići| ]]

Kotromanići - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica