Kotar - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 23:03, 10. siječanj 2026.

2026-01-10T23:03:17Z

←Starija inačica		Inačica od 10. siječanj 2026. u 23:03
Redak 1:		Redak 1:
	'''Kotar''' ([[latinski jezik\|lat.]] ''processus'') naziv je za teritorijalnu upravnu jedinicu manju od [[Županija\|županije]], a veću od [[općina\|općine]]. ~~Kotarevi~~ su kroz povijest bili oblik teritorijalnog ustroja na području [[Hrvatska\|Hrvatske]].		'''Kotar''' ([[latinski jezik\|lat.]] ''processus'') naziv je za teritorijalnu upravnu jedinicu manju od [[Županija\|županije]], a veću od [[općina\|općine]]. Kotari su kroz povijest bili oblik teritorijalnog ustroja na području [[Hrvatska\|Hrvatske]].

	== Prije 1918. ==		== Prije 1918. ==

	U [[15. stoljeće\|15. stoljeću]] postojali su „desetinski ~~kotarevi“~~, nazvani tako jer se po njima obavljalo prikupljanje destine u feudalnom sustavu, o čemu postoje i registri.		U [[15. stoljeće\|15. stoljeću]] postojali su „desetinski kotari“, nazvani tako jer se po njima obavljalo prikupljanje destine u feudalnom sustavu, o čemu postoje i registri.

	Na području [[Vojna krajina\|Vojne krajine]] krajem [[18. stoljeće\|18. stoljeća]] postojalo je pet ~~kotareva~~: Banatski, Brodski, Gradiški, Ličko-otočački i Ogulinsko-slunjski. U banskoj Hrvatskoj ~~kotarevi~~ se stvaraju nakon ukinuća kmetstva [[1848.]] U [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija\|Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji]], nakon povratka Vojne krajine ([[1881.]]), vladinom su uredbom od [[30. lipnja]] [[1886.]] sve županije podijeljene na ~~kotareve~~ (dotad su ponegdje postojale podžupanije). Hrvatsko-slavonsko kraljevstvo imalo je [[1914.]] 70 ~~kotareva~~. Ti su se ~~kotarevi~~ dijelili na okruge (lat. ''districtus''), a okruzi na općine (lat. ''communitates'' ili ''iudicatus''). Sličan je teritorijalni ustroj postojao i na područu [[Mađarska\|Ugarskog kraljevstva]] koje je [[1914.]] imalo 442 kotara ([[mađarski jezik\|mađ.]] ''járás''). I [[Dalmacija]] pod [[Austrija\|austrijskom]] vlašću bila je podijeljena na ~~kotareve~~.		Na području [[Vojna krajina\|Vojne krajine]] krajem [[18. stoljeće\|18. stoljeća]] postojalo je pet kotara: Banatski, Brodski, Gradiški, Ličko-otočački i Ogulinsko-slunjski. U banskoj Hrvatskoj kotari se stvaraju nakon ukinuća kmetstva [[1848.]] U [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija\|Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji]], nakon povratka Vojne krajine ([[1881.]]), vladinom su uredbom od [[30. lipnja]] [[1886.]] sve županije podijeljene na kotare (dotad su ponegdje postojale podžupanije). Hrvatsko-slavonsko kraljevstvo imalo je [[1914.]] 70 kotara. Ti su se kotari dijelili na okruge (lat. ''districtus''), a okruzi na općine (lat. ''communitates'' ili ''iudicatus''). Sličan je teritorijalni ustroj postojao i na područu [[Mađarska\|Ugarskog kraljevstva]] koje je [[1914.]] imalo 442 kotara ([[mađarski jezik\|mađ.]] ''járás''). I [[Dalmacija]] pod [[Austrija\|austrijskom]] vlašću bila je podijeljena na kotare.

	== 1918. - 1967. ==		== 1918. - 1967. ==

	Podjela na ~~kotareve~~ ostat će i unutar [[Kraljevina Jugoslavija\|Kraljevine Jugoslavije]] (ovom [[hrvatski jezik\|hrvatskom]] nazivu odgovarao je [[srpski jezik\|srpski]] naziv „srez“), te kasnije u [[Druga Jugoslavija\|drugoj Jugoslaviji]]. ~~Kotarevi~~ su ukidani postupno, prvo ih je ukinula Narodna Republika Crna Gora, zatim Autonomna Kosovsko-metohijska oblast, zatim je smanjen njihov broj u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini, sve u svemu ~~kotarevi~~ su najvećim dijelom ukidani od 1963. do 1967. godine. Dogodilo se to iz razloga što je razvojem društva općina bila predviđena za glavni oblik političko-teritorijalne ustrojbe, no kotare su ubrzo zamijenile zajednice općina.		Podjela na kotare ostat će i unutar [[Kraljevina Jugoslavija\|Kraljevine Jugoslavije]] (ovom [[hrvatski jezik\|hrvatskom]] nazivu odgovarao je [[srpski jezik\|srpski]] naziv „srez“), te kasnije u [[Druga Jugoslavija\|drugoj Jugoslaviji]]. Kotari su ukidani postupno, prvo ih je ukinula Narodna Republika Crna Gora, zatim Autonomna Kosovsko-metohijska oblast, zatim je smanjen njihov broj u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini, sve u svemu kotari su najvećim dijelom ukidani od 1963. do 1967. godine. Dogodilo se to iz razloga što je razvojem društva općina bila predviđena za glavni oblik političko-teritorijalne ustrojbe, no kotare su ubrzo zamijenile zajednice općina.

	== U suvremenoj Hrvatskoj ==		== U suvremenoj Hrvatskoj ==
Redak 25:		Redak 25:
	* [[Županija]]		* [[Županija]]
	* [[Hrvatske županije]]		* [[Hrvatske županije]]
	* [[~~Kotarevi~~ u FNRJ]]		* [[Kotari u FNRJ]]

	=== Zakoni uporabljeni kao izvori ===		=== Zakoni uporabljeni kao izvori ===

Suradnik10 u (test) 02:57, 2. studeni 2025.

2025-11-02T02:57:31Z

←Starija inačica		Inačica od 2. studeni 2025. u 02:57
Redak 1:		Redak 1:
	Kotar''' ([[latinski jezik\|lat.]] ''processus'') naziv je za teritorijalnu upravnu jedinicu manju od [[Županija\|županije]], a veću od [[općina\|općine]]. Kotarevi su kroz povijest bili oblik teritorijalnog ustroja na području [[Hrvatska\|Hrvatske]].		'''Kotar''' ([[latinski jezik\|lat.]] ''processus'') naziv je za teritorijalnu upravnu jedinicu manju od [[Županija\|županije]], a veću od [[općina\|općine]]. Kotarevi su kroz povijest bili oblik teritorijalnog ustroja na području [[Hrvatska\|Hrvatske]].

	== Prije 1918. ==		== Prije 1918. ==

WikiSysop: bnz

2022-03-22T14:01:24Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 22. ožujak 2022. u 14:01
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Kotar'''-->'''~~Kotar''' ([[latinski jezik\|lat.]] ''processus'') naziv je za teritorijalnu upravnu jedinicu manju od [[Županija\|županije]], a veću od [[općina\|općine]]. Kotarevi su kroz povijest bili oblik teritorijalnog ustroja na području [[Hrvatska\|Hrvatske]].		Kotar''' ([[latinski jezik\|lat.]] ''processus'') naziv je za teritorijalnu upravnu jedinicu manju od [[Županija\|županije]], a veću od [[općina\|općine]]. Kotarevi su kroz povijest bili oblik teritorijalnog ustroja na području [[Hrvatska\|Hrvatske]].

	== Prije 1918. ==		== Prije 1918. ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-21T03:08:38Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Kotar''' ([[latinski jezik|lat.]] ''processus'') naziv je za teritorijalnu upravnu jedinicu manju od [[Županija|županije]], a veću od [[općina|općine]]. Kotarevi su kroz povijest bili oblik teritorijalnog ustroja na području [[Hrvatska|Hrvatske]].

== Prije 1918. ==

U [[15. stoljeće|15. stoljeću]] postojali su „desetinski kotarevi“, nazvani tako jer se po njima obavljalo prikupljanje destine u feudalnom sustavu, o čemu postoje i registri.

Na području [[Vojna krajina|Vojne krajine]] krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]] postojalo je pet kotareva: Banatski, Brodski, Gradiški, Ličko-otočački i Ogulinsko-slunjski. U banskoj Hrvatskoj kotarevi se stvaraju nakon ukinuća kmetstva [[1848.]] U [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji]], nakon povratka Vojne krajine ([[1881.]]), vladinom su uredbom od [[30. lipnja]] [[1886.]] sve županije podijeljene na kotareve (dotad su ponegdje postojale podžupanije). Hrvatsko-slavonsko kraljevstvo imalo je [[1914.]] 70 kotareva. Ti su se kotarevi dijelili na okruge (lat. ''districtus''), a okruzi na općine (lat. ''communitates'' ili ''iudicatus''). Sličan je teritorijalni ustroj postojao i na područu [[Mađarska|Ugarskog kraljevstva]] koje je [[1914.]] imalo 442 kotara ([[mađarski jezik|mađ.]] ''járás''). I [[Dalmacija]] pod [[Austrija|austrijskom]] vlašću bila je podijeljena na kotareve.

== 1918. - 1967. ==

Podjela na kotareve ostat će i unutar [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] (ovom [[hrvatski jezik|hrvatskom]] nazivu odgovarao je [[srpski jezik|srpski]] naziv „srez“), te kasnije u [[Druga Jugoslavija|drugoj Jugoslaviji]]. Kotarevi su ukidani postupno, prvo ih je ukinula Narodna Republika Crna Gora, zatim Autonomna Kosovsko-metohijska oblast, zatim je smanjen njihov broj u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini, sve u svemu kotarevi su najvećim dijelom ukidani od 1963. do 1967. godine. Dogodilo se to iz razloga što je razvojem društva općina bila predviđena za glavni oblik političko-teritorijalne ustrojbe, no kotare su ubrzo zamijenile zajednice općina.

== U suvremenoj Hrvatskoj ==

U neovisnoj Republici Hrvatskoj prvi je Ustav odredio kako jedinice lokalne samouprave mogu, u skladu sa zakonom, biti općina i kotar ili grad.

Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj utemeljena su samo dva kotara; Kotar Glina u sastavu [[Sisačko-moslavačka županija|Županije Sisačko-Moslavačke]] i Kotar Knin u sastavu tada postojeće [[Zadarska županija|Županije Zadarsko]]-[[Šibensko-kninska županija|Kninske]]. Ta dva kotara, zbog okupacije i neprihvaćanja dogovora o mirnom uklopljavanju područja općina koje su bile njihov sastavni dio, nikad nisu zaživjela. Ipak značajno je zapisati i objasniti kako je Ustavnim zakonom o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, a Ustavni zakon ima snagu Ustava samoga, predviđeno postojanje pravnog instituta kotara (područja) s posebnim samoupravnim (autonomnim) položajem. Također je određan i naziv kotara koji je prema navedenom Ustavnom zakonu trebao biti autonomni kotar. Tako bi postojali Autonomni kotar Glina i Autonomni kotar Knin. Primjenjivanje odredbi zakona koje bi dovelo do oživotvorenja navedenih dvaju kotara privremeno je obustavljeno [[20. rujna]] [[1995.]]<ref>Ustavni zakon o privremenom neprimjenjivanju pojedinih odredbi Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, Narodne novine, br. [http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_09_68_1192.html 68/95.] od 21. rujna 1995.</ref>

Prestali su postojati [[11. svibnja]] [[2000.]] donošenjem Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnoga zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, a kao dio županija prestali su postojati [[7. veljače]] [[1997.]]

Sadašnji hrvatski Ustav ne poznaje kotar kao mogućnost upravno-prostornoga ustroja.

== Vidi još ==
* [[Gradski kotar]]
* [[Županija]]
* [[Hrvatske županije]]
* [[Kotarevi u FNRJ]]

=== Zakoni uporabljeni kao izvori ===
*Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", br. 65/91., 70/91, 27/92, 34/92 - pročišćeni tekst, 68/95, 46/00, 51/00, 105/00 - pročišćeni tekst).
*Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 90/92, 2/93, 58/93, 90/93, 10/94, 29/94)
*Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 10/97, 124/97, 68/98, 22/99, 117/99, 128/99, 44/00, 129/00, 92/01, 79/02, 83/02, 25/03, 107/03, 175/03, 86/06)

===Ostali izvori===
*Ivo Krbek: ''Pravo javne uprave FNRJ'', Birozavod, Zagreb, 1960.
*''Opća enciklopedija'', Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1978.
*Zdravko Tomac: ''Općina u političkom sistemu'', Zagreb, 1987.
*Zlatko Herkov: ''Općinski proračuni u teoriji i praksi'', Zagreb, 1945.

== Bilješke ==
{{izvori}}

{{Slavenski nazivi za administrativne jedinice}}

[[Kategorija:Podnacionalni entiteti]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest]]
[[Kategorija:Kraljevina Hrvatska i Slavonija]]
[[Kategorija:Administrativne jedinice]]