https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=KosteljinaKosteljina - Povijest promjena2026-08-07T14:09:03ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kosteljina&diff=367151&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-12-08T09:51:09Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Kosteljina'''-->{{Infookvir rijeka<br />
| ime = Kosteljina<br />
| slika = <br />
| slika_opis = <br />
| Duljina = <br />
| Nadmorska visina izvora = <br />
| Nadmorska visina ušća = <br />
| Minimalni istjek = <br />
| Maksimalni istjek = <br />
| Prosječni istjek = <br />
| Površina porječja = <br />
| Izvor = kod [[Kostel]]a, ispod [[Kostel-breg]]a<br>{{coord|46.18854|15.72692|display=inline}}<br />
| Ušće = {{coord|46.0285|15.8521|display=inline,title}}<br />
| Tip ušća = <br />
| Pritoke = -<br />
| Brane = <br />
| Države kroz koje protječe = Hrvatska<br />
| Gradovi kroz koje protječe = Kostel, [[Pregrada]], [[Krapinske Toplice]]<br />
| Slijev = crnomorski<br />
| Ulijeva se u = Horvatsku<br />
| Plovna od - do = nije plovna<br />
| karta = <br />
| karta_opis = <br />
}}<br />
'''Kosteljina''' je [[rječica]] u Hrvatskoj. <br />
<br />
Izvire ispod Kostel-brega kraj Pregrade. Protječe ispod [[Kostelgrad]]a. Sporo teče vijugavim tokom između livada do Toplica i dalje. Ponegdje ima manjih brzaka. Desetak kilometara od izvora utječe u rječicu [[Horvatska (rijeka)|Horvatsku]] kod Martinišća, koja se ulijeva u rijeku Krapinu. Rječica je omanja i neki je smatraju tek potokom. Slična je zagorskim rijekama [[Sutla|Sutli]] i [[Krapina (rijeka)|Krapini]]. <ref name=Lončarić>[https://www.pregrada.info/kolumne/kosteljina/ Pregrada.info] Marcel Lončarić: ''Zagorska nostalgija: Kosteljina''. 4. listopada 2010. (pristupljeno 14. ožujka 2020.)</ref> Rječica izvire otprilike kod mjesta gdje se spaja lokalna cesta 2095 i državna cesta D507, koja dalje prati tok Kosteljine sve do ušća.<br />
<br />
Na njenom putu koristili su ju [[mlin]]ari. Bila su dva "melina" kod Pavliše i Filipca. Tu su se nakon brana formirala proširenja - jezerca, pogodna za kupanje. Često se izlijevala pa je krajem 60-tih počela[[regulacija vodotoka|regulacija]] njenog toka. Zbog vrlo vijugava toka nakon regulacije ostalo je podosta rukavaca ili graba. U njima je bilo mnogo ribe, no ta riba nije imala budućnost zbog bujanja vegetacije, nedostatka kisika i sve većeg zagađenja. Posljedica je bila da su rukavci kopnjeli. Zbog niske ekološke svijesti, ljudi su odbacivali glomazni otpad u rječicu. Rukavci su se pretvorili u divlja odlagališta odbačenih autoguma, karoserija, frižidera, te svakojakog drugog otpada i ambalaže.<ref name=Lončarić/><br />
<br />
Florni svijet oko nje čine livade kroz koje teče. Uz obale rastu vrbe, trstika i ponegdje gusto šipražje.<ref name=Lončarić/><br />
<br />
Kosteljina je bogata ribom zbog čega je u to doba bila omiljeno odredište ribiča. U Kosteljini je bilo puno klenova i potočnih mrena u brzacima, a u dubokim, sjenovitim tunjcima [[štuka]], [[som]]ova, [[linjak]]a, [[šaran]]a, [[ostriž]]a i [[deverika]]. U rukavcima je nakon regulacije bilo [[Crvenperka|crvenperki]], [[klen]]ova, [[cvergl]]a, [[krapova]], [[sunčanica (riba)|sunčanica]], ostriža pa i rijetke ribe zmijolikog tijela tzv. čika (čikov). Ptice također vole boraviti uz Kosteljinu te ima [[divlja patka|divljih pataka]], [[Čaplje|čaplji]], [[fazan]]a i drugih ptica. Faunu čine i [[žabe]], [[zmije]], [[bizamski štakor]]i (ondatre) i druge vrste.<ref name=Lončarić/><br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]<br />
[[Kategorija:Porječje Save]]</div>WikiSysop