Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

2026-03-10T03:40:53Z

Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 03:40
Redak 88:		Redak 88:
	Električna provodnost 0,0917 x 10<sup>6</sup> S/cm		Električna provodnost 0,0917 x 10<sup>6</sup> S/cm

	{{~~wječnik~~}}		{{HIEslovar}}

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T09:15:25Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Preusmjerava|SN|druga značenja}}
{{Kemijski_element
| ime = kositar
| simbol = Sn
| redni_broj = 50
| kemijska_skupina = slabi metali
| grupa = 14
| perioda = 5
| blok = p
| gustoca = 7265
| tvrdoca = (po Mohsu) 1,5
| taliste = 231,93
| vreliste = 2601,85
| atomska_masa = 118,710(7)
| EK1 = kripton
| EK2 = Kr
| e_konfiguracija = 4d105s25p2 <ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref>
}}
'''Kositar''' (od grč. naziva za mineral [[kasiterit]]; ''kassiteros'') je srebrnobijela, veoma sjajna, elastična i mekana (tako reći plastična) kovina, niska tališta i visoka vrelišta. Kositar je važan metal u industriji i elektrotehnici.

== Povijest i osobine ==
[[Datoteka:Pewterplate exb.jpg|thumb|right|Tanjur od kositreno olovne slitine]]

Kositrovo otkriće i uporaba sežu čak u [[brončano doba]] (~ 2000. godine prije Krista). [[Rimljani]] su ga zvali ''stagnum'' od čega je nastao latinski naziv ''stannum''.
Do 19. stoljeća korišten je i za izradu kuhinjskog posuđa, prije svega tanjura, zdjela te vrčeva za pivo, ali i sakralnih predmeta poput [[kalež]]a i piksida.

U prirodi ga nalazimo samo u spojevima, i vrlo rijetko u elementarnom stanju, uglavnom je vezan u mineralu [[kasiterit]]u (SnO2). Maseni udio u Zemljinoj kori mu je 3 x 10−3 %.

Kositar ima 10 prirodnih, stabilnih izotopa (maseni br. 112, 114 do 120 /najobilniji/, 122 i 124) i s dvadesetak radioizotopa. Nalazi se u dvjema stabilnim alotropskim modifikacijama: α-kositar (nemetalna siva; tzv. ''sivi kositar''), a na temperaturi 13,2 °C prelazi u ''β-''kositar (metalna bijela; tzv. ''bijeli kositar''). U spojevima je dvovalentan i četverovalentan.

Postojan (stabilan) je na zraku i u vodi, čija se izložena površina prevuče zaštitnim čvrstim slojem (tankim filmom) oksida. Oksidira se vrućom vodenom parom, zrakom ili kisikom (iznad 1300 °C). Kositar i njegovi oksidi su amfoterni. 
Otporan je na kemikalije, a u razrijeđenim se kiselinama otapa vrlo sporo, a u koncentriranima ([[Dušična kiselina|dušična]] i [[Klorovodična kiselina|klorovodična]]) i vrućim lužinama brže. 
Izravno se spaja s halogenim i halkogenim elementima.

== Dobivanje ==

Dobiva se preradbom rude (minerala) kasiterita (SnO2) ili rabljenih kositrenih proizvoda. Zbog njegove važnosti približno četvrtina ukupne proizvodnje kositra se dobiva reciklažom kositrenih proizvoda.

Danas se proizvodi redukcijom oksida [[Ugljikov monoksid|ugljikovim monoksidom]] iz [[koks]]a, a među glavnim su proizvođačima [[Kina]], [[Indonezija]] i [[Malezija]].

== Proizvodi ==

Na temperaturi nižoj od 13 °C metalna modifikacija prelazi polagano nemetalnu u sivu, praškastu modifikaciju, a pri -40 °C naglo prelazi u sivi prah. Zbog te pojave kositreno posuđe postaje s vremenom neupotrebljivo (tzv. kositrena kuga), zato valja predmete čuvati pri temperaturama iznad 13,5 °C.

Pošto je korozijski otporan i neotrovan i vrlo mu je velika električna vodljivost i kao krutina i kao taljevina pa se najviše rabi za [[Galavotehnika|elektroplatiniranje]] (tj. za stvaranje tanke zaštitne prevlake na mnogim kovinama, osobito [[Željezo|željeznim]] [[lim]]ovima (tj. [[čelik]]u)) i u prehrambenoj industriji za izradbu konzervi za hranu i limenki za piće (tzv. bijeli lim ili ambalažna folija). Na mjestu oštećene prevlake željezo jako korodira, pa je hrana iz tako oštećene limenke štetna po zdravlje, pa se sve više primjenjuju gdje mogu [[Perkloretilen|PET]] ambalaže.

=== Slitine ===

Kositar je iznimno kovak, a rastaljen lako otapa mnoge metale, stvarajući slitine, tako je sastojak mnogih slitina koje služe kao zaštitne i ukrasne prevlake (npr. ukrasi za božićna drvca), meki lemovi i lako taljive slitine (slitine za lemljenje), klizni ležajevi (bijeli metali), vodootporne i protupožarne folije, slitine za izradbu posuđa, različite [[Bronca|bronce]] i drugih slitina poput [[Britanska kovina|britanske kovine]], [[Woodova slitina|Woodove slitine]].

*Slitina kositra, [[Zlato|zlata]] i [[germanij]]a koristi se za lemljenje plemenitih metala u [[Zubotehnika|zubotehnici]].
*Tzv."bijeli lim" je naziv za željezni lim presvučen s kositrom.

'''Staniol''' (njem. ''Stanniol'' < lat. ''stagnolo'': listić kositra, prema stagno: kositar < lat. ''stagnum'': mješavina srebra i olova) je naziv za tanke srebrnaste limove (folije), tzv. '''staniol'''-folije kositra, proizvedeni valjanjem. Kao takav se ni zašto ne koristi zbog tzv. ''kositrene kuge'', već se je upotrebljava slitina kositra i [[Olovo|olova]] u lemljenju (poznata je pod nazivom „lem“). Rabi se u elektrotehnici pri izradbi [[kondenzator]]a i za zamatanje živežnih namirnica (čokolade, desertnoga sira, bombona i dr.). U novije doba zbog olova se zamjenjuje mnogo jeftinijim aluminijskim folijama.

== Kositrovi spojevi ==

Organski spojevi kositra mogu biti jako toksični.

* [[Kositrov(II) klorid]] (SnCl2) je najvažniji reducens od svih kositrovih halogenida, a primjenjuje se u bojadisarstvu kao sredstvo za pripremu površine (kao močilo, najčešće u bojadisarskom tisku). Elektrolit je pri kositrenju, snažno redukcijsko sredstvo u proizvodnji polimera i bojila, katalizator u organskoj sintezi.
* [[Kositrov(IV) klorid]] (SnCl4) služi kao močilo za bojila, stabilizator boja i mirisa, katalizator, sredtvo za nanošenje nevidljivoga, tankog sloja kositrova oksida na staklo, koje tako dobiva posebna mehanička, električna i optička svojstva, pa se rabi u elektronici, optičkoj i zrakoplovnoj industriji.
* [[Kositrov(II) fluorid]] (SnF2) sastojak je zubnih pasta (prevencija od karijesa).
* [[Kositrov(IV) oksid]] (SnO2, ''kasiterit'') služi za potamnjivanje emajla i proizvodnju mliječnoga i mutnoga stakla. Odavna služi u keramici za proizvodnju glazura i pigmenta (fajansa), katalizator je i abraziv.
* [[Kositrov(IV) hidroksid]] (Sn(OH)4) služi u bojadisarstvu.
*[[Cassiev purpur]] je crvena boja za staklo ili emajl sastoji se iz kositrovog(II) oksida i koloidnog zlata, dobivena iz kositrovog(II) klorida i zlatovog(III) klorida.
*[[Fajans]] je vrsta keramike s bijelom ili žućkastom kositar-olovo glazurom; za umivaonike; umjetnički ukrašena fajansa naziva se ''majolika''.

=== Organometalni spojevi kositra ===

Organometalni spojevi kositra od svih se organometalnih spojeva najviše primjenjuju; oni koji nisu otrovni služe kao stabilizatori u proizvodnji polimernih materijala, kao očvršnjivač i katalizatori, dok su oni koji su otrovni ekološki prihvatljiviji poljoprivredni biocidi, jer djeluju selektivno, a raspadaju se na neotrovne spojeve.

== Kositrenje ==

Kositrenje se provodi elektroplatiniranjem ili uronjavanjem lima u rastaljeni kositar.

== Tehničke osobine ==

Gustoća 7,30 g/cm3.

Entalpija taljenja 7,1 pri t.t., kJ mol−1.

Entalpija isparavanja 259 pri t.t., kJ mol−1.

Specifični toplinski kapacitet 0,228 J/(g x K)

Toplinska provodnost 0,666 W/(cm x K)

Električna provodnost 0,0917 x 106 S/cm

{{wječnik}}

== Izvori ==
{{izvori}}
* ''Tehnički leksikon'', Leksikografski zavod Miroslav Krleža; glavni urednik: [[Zvonimir Jakobović]]. Tiskanje dovršeno 21. prosinca 2007.g., Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 653717. {{ISBN|978-953-268-004-1}}, str. 417.

{{Kemijski elementi}}
{{Mrva-kem-el}}

[[Kategorija:Kemijski elementi]]

Kositar - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica