Koruški Slovenci - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Jubilarni članak\|(.*)}}' u ''

2026-03-13T12:24:15Z

Zamjena teksta - '{{Jubilarni članak\|(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 12:24
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Koruški Slovenci'''-->~~{{Jubilarni članak\|88.000}}~~		<!--'''Koruški Slovenci'''-->
	{{Infookvir etnička grupa		{{Infookvir etnička grupa
	\| ime = Koruški Slovenci Koroški Slovenci Kärntner Slowenen		\| ime = Koruški Slovenci Koroški Slovenci Kärntner Slowenen

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{de icon}}' u '{{nje oznaka}}'

2025-05-28T23:32:30Z

Zamjena teksta - '{{de icon}}' u '{{nje oznaka}}'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{sl icon}}' u '{{slo oznaka}}'

2025-04-24T04:00:56Z

Zamjena teksta - '{{sl icon}}' u '{{slo oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 24. travanj 2025. u 04:00
Redak 424:		Redak 424:
	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	====Politika====		====Politika====
	*{{de icon}}/{{~~sl icon~~}} [http://www.volksgruppenbuero.at/ Volksgruppenbüros des Landes Kärnten]		*{{de icon}}/{{slo oznaka}} [http://www.volksgruppenbuero.at/ Volksgruppenbüros des Landes Kärnten]
	*{{de icon}} [http://www.elnet.at/ Kärntner Einheitsliste]		*{{de icon}} [http://www.elnet.at/ Kärntner Einheitsliste]
	*{{de icon}} [http://www.nsks.at/aktuelles.php Rat der Kärntner Slowenen]		*{{de icon}} [http://www.nsks.at/aktuelles.php Rat der Kärntner Slowenen]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Etnička grupa +{{Infookvir etnička grupa)

2021-12-16T12:25:50Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Etnička grupa +{{Infookvir etnička grupa)

←Starija inačica		Inačica od 16. prosinac 2021. u 12:25
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Koruški Slovenci'''-->{{Jubilarni članak\|88.000}}		<!--'''Koruški Slovenci'''-->{{Jubilarni članak\|88.000}}
	{{~~Etnička~~ grupa		{{Infookvir etnička grupa
	\| ime = Koruški Slovenci Koroški Slovenci Kärntner Slowenen		\| ime = Koruški Slovenci Koroški Slovenci Kärntner Slowenen
	\| slika = [[Datoteka:Prvo koroško tamburaško društvo Bisernica v Celovcu leta 1905.jpg\|290px\|]]		\| slika = [[Datoteka:Prvo koroško tamburaško društvo Bisernica v Celovcu leta 1905.jpg\|290px\|]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-23T00:08:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Jubilarni članak|88.000}}
{{Etnička grupa
| ime = Koruški Slovenci Koroški Slovenci Kärntner Slowenen
| slika = [[Datoteka:Prvo koroško tamburaško društvo Bisernica v Celovcu leta 1905.jpg|290px|]]
| opis slike = Prvo koruško tamburaško društvo Bisernica u Klagenfurtu (Celovcu) 1905. godine
| populacija = 13.109 (2001.)
| regija1 = {{ZD+X/ASD|KŠK}}
| pop1 = 13.109
| jezik = [[Slovenski jezik|Slovenski]]
| vjera = Predominantno [[Rimokatolici]]
| srodne = ostali [[Slaveni]]
}}

'''Koruški Slovenci''' ([[slovenski|slo.]] ''Koroški Slovenci'', [[njemački|njem.]] ''Kärntner Slowenen'') su [[Slovenci]] i govornici [[Slovenski jezik|slovenskoga jezika]] koji žive u [[Austrija|austrijskoj]] saveznoj državi [[Koruška (austrijska savezna država)|Korušci]]. Imaju status nacionalne manjine prema austrijskom ustavu i međunarodnim zakonima.

==Doseljavanje==
Slovensko govorno područje oblikovalo se i nastalo krajem [[Seoba naroda|seobe naroda]]. Između ostalih naroda naselili su ga južni i zapadni [[Slaveni]], koji postaju dominatni narod. Oblikovan je i alpski praslovenski jezik, koji je bio južnoslavenski jezik sa zapadnoslavenskim primjesama. Nakona raspada [[Samo|Samovog carstva]] prve organizirane zajednice Slavena , nastala je [[Karantanija]] prva zajednička država zapadnih Slavena, te zatim [[Koruška|Vojvodina Koruška]] koja je bila znatno veća od današnje Koruške. Središte joj je bilo na [[Gosposvetsko polje|Gosposvetskom polju]] u [[Celovška kotlina|Celovškoj kotlini]].

==Srednji vijek i moderno doba==
[[Datoteka:Klagenfurt Landhaus Großer Wappensaal Fürstenstein 19072006 6295.jpg|mini|desno|290px|[[Knežev kamen]] isklesani kamen, dio rimskog stupa, Povijesno pravo na knežev kamen polažu Slovenci kao i Austrijanci i predmet je spora. Danas se Knežev kamen nalazi na slovenskom euro novčiću od 2 centa.]]
Pod [[Karlo Veliki|Karlom Velikim]] Karantanija postaje dio [[Franačka|Franačkog Carstva]], a zatim [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. Kao rezultat toga, njemačke plemićke obitelji postupno prevladavaju, dok je ostalo stanovništvo većinom slovensko. U Korušku se zatim naseljavaju [[Bavarci]], koji su naselili dosad rijetko naseljena područja, kao što su šume i visoke doline. Premještanja Slovenaca bila su rijetka, unatoč tome započeo je proces asimilacije Slovenaca u Nijemce. U 19. stoljeću oko dvije trećine Karantanaca su na taj način postali govornici njemačkog jezika. Ipak, [[Klagenfurt]] je u tom trenutku njemački grad sa slovenskom okolicom, te dominantni slovenski grad za učenje.

==19. i 20. stoljeće==
Pojavom nacionalnih pokreta pred raspad [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarske Monarhije]] ubrzao se proces [[Asimilacija|asimilacije]], u isto vrijeme sukob između nacionalnih grupa postao je intenzivniji.

Krajem [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] [[Država SHS|Država Slovenaca, Hrvata i Srba]] za kratko vrijeme zauzela je područja gdje se većinski koristio slovenski jezik. [[Koruški plebiscit|Plebiscitom]] u zoni u kojoj su govornici slovenskoga jezika činili oko 70 posto stanovništva, 59 posto onih koji su glasovali na plebiscitu glasovali su za ostanak u Austriji. Uoči plebiscita austrijske državne ustanove dale su jamstva da će promicati i podržavati zadržavanje slovenske kulture. Ova pomirljiva obećanja, pored ekonomskih i drugih razloga, dovela su do toga da je oko 40 posto Slovenaca koji žive u zoni plebiscita glasovanja željelo zadržati jedinstvo u Koruškoj. Rezultati glasovanja razlikuju od regije do regije, u mnogim općinama većina je glasovala da postanu dijelom Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Kao i svugdje drugdje u Europi, nacionalizam je rastao u međuratnom razdoblju. Obećanja su slomljena, asimilacija je bila prisilna dijeljenjem Slovenca na Slovence i [[Baltski Veneti|Baltske Venete]] pa se čak i negiralo da je njihov jezik slovenski dijalekt s velikim brojem riječi posuđenim iz njemačkog bio uopće slovenski. To je kulminiralo ciljanim progonima u [[Treći Reich|Trećem Reichu]]. U isto vrijeme, mnogi Slovenci sudjelovali su kao [[Tito]]vi [[partizani]] i jugoslavenski vojnici nakon rata u oslobađanju okupiranih dijelova Koruške uključujući i njen glavni grad, Klagenfurt, ali su se povukli pod pritiskom [[UK|britanskih]] snaga. S obzirom na ovakav ekstremni razvoj s obje strane, atmosfera između dvije nacionalne grupe bio je iznimno napeta nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i slovenski jezik se dalje mogao učiti unatoč činjenici da je u mješovitim jezičnih područjima svaka škola sada morala imati dvojezične natpise i nastavu. Veliki broj slovenskih obitelji prestao je govoriti slovenski jezik u svakodnevnoj upotrebi.

[[Datoteka:Ludmannsdorf (Ortstafel).jpg|mini|lijevo|250px|Dvojezična tabla na slovenskom i njemačkom jeziku]]
Dana [[15. svibnja]] [[1955.]] godine potpisan je Austrijski državni ugovor koji u članku 7. donosi "prava slovenske i hrvatske manjine u Austriji". Godine [[1975.]] izborno grupiranje slovenske nacionalne manjine unutar [[Enotna lista|Enotne liste]] nije uspjelo postići ulazak u austrijski parlament. Uz argument da na izborima populacija trebala glasovati za političke stranke, a ne prema njihovoj etničkoj pripadnosti, prije sljedećih izbora [[1979.]] izvorno jedna izborna jedinica Koruška bila je podijeljena na četiri izborne jedinice. Područje Koruške gdje živi najveći broj Slovenaca bilo je podjeljeno i ti dijelovi su pak bili kombinaciji s čisto njemačkom govornim područjem. U novim izbornim jedinicama slovenski udio stanovništva smanjen je na takav način da više nije bilo moguće za predstavnike nacionalnih manjina da uđu u parlament. Austrijski Centar za etničke grupe i predstavnici Koruških Slovenca vidjeli su u ovom načinu postupka uspješan pokušaj da se smanji politički utjecaj Slovenaca.

1970-ih stanje je ponovno eskaliralo u tzv. spor oko dvojezičnih natpisa mjesta, ubrzo stanje se stabiliziralo. [1] Međutim, i dalje sve do danas, pojedine izjave slovenskih političara Austrijanci tumače kao slovenske teritorijalne pretenzije i narušavanje teritorijalne cjelovitosti Koruške. Ovo tumačenje odbacuje i slovenska vlada i organizacije koje zastupaju interese Koruških Slovenaca.

U 1990-ima primjetan je sve veći interes za slovenski jezik na dijelu njemačkog govornog područja Koruške, ali to bi moglo biti prekasno s obzirom na porast udjela starijih osoba. Uspjeh [[Jörg Haider|Jörga Haidera]] (bivši guverner Koruške 1999. - 2008.) u incidentima oko dvojezičnih natpisa mjesta pokazuje da je stanje u Koruškoj i dalje nesređeno.

==Demografija==
Krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]], Koruški Slovenci činili su oko četvrtine do jedne trećine od ukupnog broja stanovnika Koruške, koja je tada uključivala i dijelove koji se u međuvremenu ustupljeni. Tijekom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] broj Slovenaca se smanjio, posebice zbog pritiska da se [[Asimiliracija|asimiliraju]], pa je službena brojka od 2,3 posto Slovenaca od ukupnog stanovništva. Kao što je pritisak doseljenika iz Njemačke došao prije svega na zapad i sjever Koruške, sadašnje područje obitavanja Slovenaca je na jugu i istoku savezne države, u dolinama poznatim u njemačkom jeziku kao Jauntal (slovenski: Podjuna), Rosental (slovenski: Roz) , donji Lavanttal (Labotska Dolina), Sattniz (Gure), planinama između rijeke [[Drava|Drave]] i Klagenfurt, a donji dio Gailtal (Ziljska Dolina oko koliko Tröpolach). [[Köstenberg]] i [[Diex]] su približno najsjevernija slovenska naselja. Općine s najvećim udjelom Koruških Slovenca su Zell (89%), Globasnitz (42%) i Eisenkappel-Vellach (38%) i to prema posebnom popisu o materinjem jeziku koji je bio [[2001.]] godine. Stvarni broj Slovenaca u Koruškoj je sporan.

{{Clear}}
{||border="2" cellspacing="0" cellpadding="4" rules="all" style="margin:1em 1em 1em 0; border:solid 1px #AAAAAA; border-collapse:collapse; background-color:#F9F9F9; font-size:75 %; empty-cells:show; float:right;"
|+ Popis stanovništva
! width="40" style="background:#efefef;" | Godina
! width="80" style="background:#efefef;" | Broj Slovenaca
|-
|1818.
|align="center"|137.000
|-
|1848.
|align="center"|114.000
|-
|1880.
|align="center"|85.051
|-
|1890.
|align="center"|84.667
|-
|1900.
|align="center"|75.136
|-
|1910.
|align="center"|66.463
|-
|1923..
|align="center"|34.650
|-
|1934
|align="center"|24.875
|-
|1939.
|align="center"|43.179
|-
|1951.
|align="center"|42.095
|-
|1961.
|align="center"|24.911
|-
|1971.
|align="center"|20.972
|-
|1981.
|align="center"|16.552
|-
|1991.
|align="center"|14.850
|-
|2001.
|align="center"|13.109
|-
|}

{| class="wikitable"
|-
! Općina
! Postotak Slovenaca 2001.
! Postotak Slovenaca 1951.
! Postotak Slovenaca 1880.
|-
| Egg/Brdo
| Dio Hermagor/Šmohor
| 56,1%
| 95%
|-
| Görtschach/Goriče
| Dio Hermagor/Šmohor
| 58.4%
| 98.5%
|-
| [[Sankt Stefan im Gailtal|St. Stefan im Gailtal/Štefan na Zilji]]
| 1,2%
| N.D.
| 97,4%
|-
| Vorderberg/Blače
| Dio St. Stefan im Gailtal/Štefan na Zilji
| 54,8%
| 99,8%
|-
| [[Hermagor]]/Šmohor
| 1,6%
| N.D
| N.D
|-
| [[Arnoldstein]]/Podklošter
| 2,1%
| 9,2%
| 39,7%
|-
| Augsdorf/Loga vas
| Part of Velden am Wörther See/Vrba ob Jezeru
| 48,2%
| 93,8%
|-
| [[Feistritz an der Gail]]/Bistrica na Zilji
| 7,9%
| 53,4%
| 83,9%
|-
| [[Finkenstein]]/Bekštanj
| 5,7%
| 24,2%
| 96,3%
|-
| [[Hohenthurn]]/Straja vas
| 8,3
| 27,1%
| 98,9%
|-
| Köstenberg/Kostanje
| Dio Velden am Wörther See/Vrba
| 40,1%
| 76,1%
|-
| Ledenitzen/Ledince
| Dio Sankt Jakob im Rosental/Šentjakob v Rožu
| 37,8%
| 96,8%
|-
| Lind ob Velden/Lipa pri Vrbi
| Dio Velden am Wörther See/Vrba
| 15,8%
| 44,5%
|-
| Maria Gail/Marija na Zilji
| Dio Villach/Beljak
| 16,7%
| 95,9%
|-
| [[Nötsch]]/Čajna
| 0,6%
| 3,6%
| N.D.
|-
| [[Rosegg]]/Rožek
| 6,1%
| 32,4%
| 96,7%
|-
| [[Sankt Jakob im Rosental]]/Št. Jakob v Rožu
| 16,4%
| 62,7%
| 99,3%
|-
| [[Velden am Wörther See]]/Vrba ob Jezeru
| 2,8%
| 0,9%
| 96,3%
|-
| [[Wernberg]]/Vernberk
| 1,0%
| 20,5%
| 73,2%
|-
| [[Ebental]]/Žrelec
| 4,2%
| 16,4%
| 62,8%
|-
| [[Feistritz im Rosental]]/Bistrica v Rožu
| 13,4%
| 47,2%
| 97,7%
|-
| [[Ferlach]]/Borovlje
| 8,3%
| 20,5%
| 61,4%
|-
| [[Grafenstein]]/Grabštajn
| 0,8%
| 7,6%
| 95,6%
|-
| [[Keutschach]]/Hodiše
| 5,6%
| 60,6%
| 96,5%
|-
| [[Köttmannsdorf]]/Kotmara vas
| 6,4%
| 45,6%
| 95,3%
|-
| [[Ludmannsdorf]]/Bilčovs
| 28,3%
| 85,0%
| 100%
|-
| [[Maria Rain]]/Žihpolje
| 3,9%
| 10,5%
| 55,1%
|-
| [[Maria Wörth]]/Otok
| 1,1%
| 16,3%
| 41,9%
|-
| Mieger/Medgorje
| Dio Ebental/Žrelec
| 91,5%
| 98,1%
|-
| [[Poggersdorf]]/Pokrče
| 1,2
| 2,8%
| 87%
|-
| Radsberg/Radiše
| Dio Ebental/Žrelec
| 52,0%
| 100%
|-
| [[Schiefling]]/Škofiče
| 6,0%
| 38,4%
| 98,9%
|-
| [[Sankt Margareten im Rosental]]/ Šmarjeta v Rožu
| 11,8%
| 76,8%
| 92,4%
|-
| [[Magdalensberg]]/Štalenska gora
| 1,5%
| 3,1%
| N.D.
|-
| [[Techelsberg]]/Teholica
| 0,2%
| 6,7%
| N.D.
|-
| Unterferlach/Medborovnica
| Dio Ferlach/Borovlje
| 47,2%
| 99,7%
|-
| Viktring/Vetrinj
| PDio Klagenfurt/Celovec
| 3,3%
| 57,6%
|-
| Weizelsdorf/Svetna vas
| Dio Feistritz im Rosental/Bistrica v Rožu
| 69,3%
| 100%
|-
| Windisch Bleiberg/Slovenji Plajberk
| Dio Ferlach/Borovlje
| 81,3%
| 91,7%
|-
| [[Zell, Austria|Zell]]/Sele
| 89,6%
| 93,1%
| 100%
|-
| [[Feistritz ob Bleiburg]]/Bistrica pri Pliberku
| 33,2%
| 82,8%
| 98,7%
|-
| [[Bleiburg]]/Pliberk
| 30,9%
| 16,7%
| 15,5%
|-
| [[Diex]]/Djekše
| 6,9%
| 46,1%
| 95,8%
|-
| [[Eberndorf]]/Dobrla vas
| 8,6%
| 47,4%
| 90,8%
|-
| [[Eisenkappel]]/Železna Kapla
| 38,7%
| 20,1%
| 48%
|-
| [[Gallizien]]/Galicija
| 8,5%
| 80,1%
| 99,9%
|-
| [[Globasnitz]]/Globasnica
| 42,2%
| 88,7%
| 99,5%
|-
| [[Griffen]]/Grebinj
| 1,3%
| 34,1%
| 83,8%
|-
| Haimburg/Vovbre
| Dio Völkermarkt/Velikovec
| 19.9%
| 98.2%
|-
| Loibach/Libuče
| Dio Bleiburg/Pliberk
| 54,6%
| 92,1%
|-
| Moos/Blato
| Dio Bleiburg/Pliberk
| 85,8%
| 99,8%
|-
| [[Neuhaus]]/Suha
| 13,4%
| 79,6%
| N.D.
|-
| [[Ruden]]/Ruda
| 3,9%
| 51,7%
| 93%
|-
| [[Sittersdorf]]/Žitara vas
| 19,8%
| 84,4%
| 98,2%
|-
| [[Sankt Kanzian am Klopeiner See]]/Škocijan v Podjuni
| 13,2%
| 49,3%
| 98,4%
|-
| Sankt Peter am Wallersberg/Št. Peter na Vašinjah
| Dio Völkermarkt/Velikovec
| 62,6%
| 90,7%
|-
| Tainach/Tinje
| Dio Völkermarkt/Velikovec
| 11,1%
| 95,9%
|-
| Vellach/Bela
| Dio Eisenkappel
| 73,8%
| 94,2%
|-
| [[Völkermarkt]]/Velikovec
| 2,6%
| 8,3%
| 26,6%
|-
| Waisenberg/Važenberk
| Dio Völkermarkt/Velikovec
| 21,0%
| 97,4%
|}

==Poznati Koruški Slovenci==
[[Datoteka:Jozef Stefan.jpg|mini|desno|250px|Jožef Stefan, koruški Slovenac, jedan od najvećih europskih filozofa]]
*[[Friderik Velbič]] - botaničar
*[[Jožef Stefan]]- filozof
*[[Andrej Einspieler]] - svećenik, pisac i političar
*[[Valentin Inzko]] - diplomat, političar, visoki predstavnik u BiH
*[[Wolfgang Petritsch]] – diplomat, političar, bivši visoki predstavnik u BiH
*[[Janko Ferk]] - pisac, profesor i pravnik
*[[Gregorij Rožman]] - ljubljanski biskup
*[[Cvetka Lipuš]] - pisac
*[[Florjan Lipuš]]- pisac i prevoditelj
*[[Ursula Plassnik]] - političarka
*[[Peter Handke]] – pisac

==Literatura==
*{{de icon}} Andreas Moritsch (Hrsg.): ‘‘Kärntner Slovenen/Koroški Slovenci 1900-2000’’ Hermagoras/Mohorjeva, Klagenfurt 2003 {{ISBN|3-85013-753-8}}
*{{de icon}} Albert F. Reiterer: ‘‘Kärntner Slowenen: Minderheit oder Elite? Neuere Tendenzen der ethnischen Arbeitsteilung.’’ Drava Verlag/Založba Drava, Klagenfurt 1996, {{ISBN|3-85435-252-2}}
*{{de icon}} Johann Strutz: ''Profile der neuen slowenischen Literatur in Kärnten'', by Hermagoras Verlag, Klagenfurt, 1998, {{ISBN|3-85013-524-1}}
*{{de icon}} [[Arno Tausch]] (1977) 'Ist der Kapitalismus tot? Zur Verelendung in Oesterreich' in 'Armut in Oesterreich' (JG in der SPOe Steiermark/Erklaerung von Graz fuer solidarische Entwicklung (Eds.)) Leykam, Graz: 66-100
*{{de icon}} [[Arno Tausch]] (1978) 'Nicht nur der Artikel 7' Mladje-Literatura in Kritika, 29: 58-90
*{{de icon}} [[Arno Tausch]] (1979) 'Weltweite Armut' in 'Christliche Markierungen' (DOTTER F. et al. (Eds.)) Europa, Vienna: 137-170
*{{eng oznaka}} [[Arno Tausch]] (1980, with O. HÖLL) Austria and the European Periphery in 'European Studies of Development' (J. de BANDT J./MANDI P./SEERS D. (Eds.)) Macmillan, London: 28-37

==Vanjske poveznice==
====Politika====
*{{de icon}}/{{sl icon}} [http://www.volksgruppenbuero.at/ Volksgruppenbüros des Landes Kärnten]
*{{de icon}} [http://www.elnet.at/ Kärntner Einheitsliste]
*{{de icon}} [http://www.nsks.at/aktuelles.php Rat der Kärntner Slowenen]
*{{de icon}} [http://www.slo.at/index_de.php Zentralverband slowenischer Organisationen]
*{{de icon}} [http://www.nadir.org/nadir/periodika/jungle_world/_2002/16/04a.htm Interview with the former chairman of the Rat der Kärntner Slowenen, Bernhard Sadovnik]

====Kultura i povijest====
*{{de icon}} [http://redir.proxitv.speednet.at:8080/public/PKF_getWMVideo.asp?proxy_url=mms://globalserver.speednet.at/vod/orfktn/slow/film_unser_recht.wmv Dokumentation des ORF Kärnten über die Kärntner Slowenen von 1945 bis heute] (.wmv - 15 minutes)
*{{de icon}} [http://www-gewi.uni-graz.at/slaw/studium/ring_vo/scripts/lk_slow-au.pdf Slawisches Österreich – Geschichte und Gegenwart der Minderheiten, Die Slowenen in Kärnten] (pdf)
*{{de icon}} [http://www.kdu.at/politik/sloweninnen/infotexte/broschuere_slowenen.pdf Broschüre über die Geschichte und aktuelle Lage der Kärntner Slowenen] (pdf)
*{{de icon}} [http://www.ejournal.at/LitPrim/slowen.html Die Lyrik der Kärntner Slowenen im zwanzigsten Jahrhundert - von Janko Ferk]

{{Slovenci‎}}

[[Kategorija:Slovenci]]

←Starija inačica		Inačica od 28. svibanj 2025. u 23:32
Redak 414:		Redak 414:

	==Literatura==		==Literatura==
	*{{~~de icon~~}} Andreas Moritsch (Hrsg.): ‘‘Kärntner Slovenen/Koroški Slovenci 1900-2000’’ Hermagoras/Mohorjeva, Klagenfurt 2003 {{ISBN\|3-85013-753-8}}		*{{nje oznaka}} Andreas Moritsch (Hrsg.): ‘‘Kärntner Slovenen/Koroški Slovenci 1900-2000’’ Hermagoras/Mohorjeva, Klagenfurt 2003 {{ISBN\|3-85013-753-8}}
	*{{~~de icon~~}} Albert F. Reiterer: ‘‘Kärntner Slowenen: Minderheit oder Elite? Neuere Tendenzen der ethnischen Arbeitsteilung.’’ Drava Verlag/Založba Drava, Klagenfurt 1996, {{ISBN\|3-85435-252-2}}		*{{nje oznaka}} Albert F. Reiterer: ‘‘Kärntner Slowenen: Minderheit oder Elite? Neuere Tendenzen der ethnischen Arbeitsteilung.’’ Drava Verlag/Založba Drava, Klagenfurt 1996, {{ISBN\|3-85435-252-2}}
	*{{~~de icon~~}} Johann Strutz: ''Profile der neuen slowenischen Literatur in Kärnten'', by Hermagoras Verlag, Klagenfurt, 1998, {{ISBN\|3-85013-524-1}}		*{{nje oznaka}} Johann Strutz: ''Profile der neuen slowenischen Literatur in Kärnten'', by Hermagoras Verlag, Klagenfurt, 1998, {{ISBN\|3-85013-524-1}}
	*{{~~de icon~~}} [[Arno Tausch]] (1977) 'Ist der Kapitalismus tot? Zur Verelendung in Oesterreich' in 'Armut in Oesterreich' (JG in der SPOe Steiermark/Erklaerung von Graz fuer solidarische Entwicklung (Eds.)) Leykam, Graz: 66-100		*{{nje oznaka}} [[Arno Tausch]] (1977) 'Ist der Kapitalismus tot? Zur Verelendung in Oesterreich' in 'Armut in Oesterreich' (JG in der SPOe Steiermark/Erklaerung von Graz fuer solidarische Entwicklung (Eds.)) Leykam, Graz: 66-100
	*{{~~de icon~~}} [[Arno Tausch]] (1978) 'Nicht nur der Artikel 7' Mladje-Literatura in Kritika, 29: 58-90		*{{nje oznaka}} [[Arno Tausch]] (1978) 'Nicht nur der Artikel 7' Mladje-Literatura in Kritika, 29: 58-90
	*{{~~de icon~~}} [[Arno Tausch]] (1979) 'Weltweite Armut' in 'Christliche Markierungen' (DOTTER F. et al. (Eds.)) Europa, Vienna: 137-170		*{{nje oznaka}} [[Arno Tausch]] (1979) 'Weltweite Armut' in 'Christliche Markierungen' (DOTTER F. et al. (Eds.)) Europa, Vienna: 137-170
	*{{eng oznaka}} [[Arno Tausch]] (1980, with O. HÖLL) Austria and the European Periphery in 'European Studies of Development' (J. de BANDT J./MANDI P./SEERS D. (Eds.)) Macmillan, London: 28-37		*{{eng oznaka}} [[Arno Tausch]] (1980, with O. HÖLL) Austria and the European Periphery in 'European Studies of Development' (J. de BANDT J./MANDI P./SEERS D. (Eds.)) Macmillan, London: 28-37

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	====Politika====		====Politika====
	*{{~~de icon~~}}/{{slo oznaka}} [http://www.volksgruppenbuero.at/ Volksgruppenbüros des Landes Kärnten]		*{{nje oznaka}}/{{slo oznaka}} [http://www.volksgruppenbuero.at/ Volksgruppenbüros des Landes Kärnten]
	*{{~~de icon~~}} [http://www.elnet.at/ Kärntner Einheitsliste]		*{{nje oznaka}} [http://www.elnet.at/ Kärntner Einheitsliste]
	*{{~~de icon~~}} [http://www.nsks.at/aktuelles.php Rat der Kärntner Slowenen]		*{{nje oznaka}} [http://www.nsks.at/aktuelles.php Rat der Kärntner Slowenen]
	*{{~~de icon~~}} [http://www.slo.at/index_de.php Zentralverband slowenischer Organisationen]		*{{nje oznaka}} [http://www.slo.at/index_de.php Zentralverband slowenischer Organisationen]
	*{{~~de icon~~}} [http://www.nadir.org/nadir/periodika/jungle_world/_2002/16/04a.htm Interview with the former chairman of the Rat der Kärntner Slowenen, Bernhard Sadovnik]		*{{nje oznaka}} [http://www.nadir.org/nadir/periodika/jungle_world/_2002/16/04a.htm Interview with the former chairman of the Rat der Kärntner Slowenen, Bernhard Sadovnik]

	====Kultura i povijest====		====Kultura i povijest====
	*{{~~de icon~~}} [http://redir.proxitv.speednet.at:8080/public/PKF_getWMVideo.asp?proxy_url=mms://globalserver.speednet.at/vod/orfktn/slow/film_unser_recht.wmv Dokumentation des ORF Kärnten über die Kärntner Slowenen von 1945 bis heute] (.wmv - 15 minutes)		*{{nje oznaka}} [http://redir.proxitv.speednet.at:8080/public/PKF_getWMVideo.asp?proxy_url=mms://globalserver.speednet.at/vod/orfktn/slow/film_unser_recht.wmv Dokumentation des ORF Kärnten über die Kärntner Slowenen von 1945 bis heute] (.wmv - 15 minutes)
	*{{~~de icon~~}} [http://www-gewi.uni-graz.at/slaw/studium/ring_vo/scripts/lk_slow-au.pdf Slawisches Österreich – Geschichte und Gegenwart der Minderheiten, Die Slowenen in Kärnten] (pdf)		*{{nje oznaka}} [http://www-gewi.uni-graz.at/slaw/studium/ring_vo/scripts/lk_slow-au.pdf Slawisches Österreich – Geschichte und Gegenwart der Minderheiten, Die Slowenen in Kärnten] (pdf)
	*{{~~de icon~~}} [http://www.kdu.at/politik/sloweninnen/infotexte/broschuere_slowenen.pdf Broschüre über die Geschichte und aktuelle Lage der Kärntner Slowenen] (pdf)		*{{nje oznaka}} [http://www.kdu.at/politik/sloweninnen/infotexte/broschuere_slowenen.pdf Broschüre über die Geschichte und aktuelle Lage der Kärntner Slowenen] (pdf)
	*{{~~de icon~~}} [http://www.ejournal.at/LitPrim/slowen.html Die Lyrik der Kärntner Slowenen im zwanzigsten Jahrhundert - von Janko Ferk]		*{{nje oznaka}} [http://www.ejournal.at/LitPrim/slowen.html Die Lyrik der Kärntner Slowenen im zwanzigsten Jahrhundert - von Janko Ferk]

	{{Slovenci‎}}		{{Slovenci‎}}

	[[Kategorija:Slovenci]]		[[Kategorija:Slovenci]]